edukativna platforma Islam.ba

A+ A A-

Muftija Kudić na obilježavanju 30. godišnjice Muftijstva bihaćkog: Krajišnici su narod odlučan da čuva svoju pripadnost islamu

07 12 2023 02 muftija kudic obracanje

Muftija bihaćki hfz. Mehmed-ef. Kudić obratio se večeras na svečanoj akademiji povodom 30 godina od reaktiviranja rada Muftijstva bihaćkog i završetka projekta adapatacije zgrade sjedišta ovog Muftijstva.

Ovom prilikom predstavio je aktivnosti i ostvarene rezultate u protekle tri decenije, podsjećajući na 1993. godinu, ratnu i jednu od najtežih godina za Bosansku krajinu, kada su uglavnom pokrenuti svi značajniji projekti.

 - U vihoru rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je bošnjački narod bio suočen s biološkim opstankom, uz odbranu domovine vođene su i aktivnosti u obnavljanju i reaktiviranju rada medresa, fakulteta, muftijstava, vakufa i svega onoga što je uništavano godinama. Svemu tome je prethodilo višedecenijsko devastiranje vakufa, u želji da se izbriše s lica zemlje, ali i kolektivnog pamćenja jednog naroda - kazao je muftija Kudić.

Posebno je značajnim za muslimane ovog kraja izdvojio reaktiviranja Muftijstva bihaćkog i JU Medrese „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu.

- Hrabri ljudi i vizionari okupljeni oko tadašnjeg Sabora Islamske zajednice, Okruga Bihać, na čijem čelu je bio Mirsad Veladžić, vodili su različite aktivnosti u cilju poboljšanja vjerskog života. Nakon više od šest decenija, imenovan je i muftija na poziciju glavnog vjerskog autoriteta na ovom području. Muftija Hasan Makić bio je suočen sa svim izazovima odbrane i opstanka našeg naroda pa sve do poslijeratnog povratka Bošnjaka i obnavljanjem porušenih džamija i objekata Islamske zajednice - podsjetio je muftija Kudić.

Jedna u nizu značajnih aktivnosti Muftijstva u tom vremenu jeste i ponovno uvođenje vjeronauke u škole, koju su, zbog nedostatka nastavnog kadra, prvobitno realizirali imami Islamske zajednice.

Osnivanjem Islamske pedagoške akademije stekli su se uvjeti da se obrazuje stručni kadar nastavnika i profesora vjeronauke. Od tada pa sve do danas, dodao je muftija, ulažu se napori za kvalitetnije organizacijske uvjete koji će omogućiti ostvarivanja još uspješnijih i značajnijih odgojno-obrazovnih rezultata.

- Treba spomenuti da je mnogo ljudi, profesora, imama, zvaničnika vlasti i svih onih koji su doprinijeli razvijanju i radu ustanova Islamske zajednice. Mi danas, hvala Allahu, na području našeg muftiluka imamo 11 medžlisa, 237 džemata, 227 imama, 150 vjeroučitelja i dva dragulja u srednjom i visokom obrazovanju - Medresu i Islamski pedagoški fakultet, i konačno, instituciju Muftijstva kao upravnog organa muftiluka bihaćkog - kazao je muftija Kudić.

Svima njima je zahvalio jer su punih 30 godina ulagali napor u čuvanju islamskog identiteta i zbog činjenice da je bošnjački narod imao u njih povjerenje.

- Ovo što danas vidimo – više od dvije hiljade svršenika Medrese i Fakulteta te nekolika hiljada djece u mektebima – najbolji je zalog na ovom i budućem svijetu - naglasio je muftija bihaćki.

Ovom prilikom posebno je istaknuo aktivnosti koje je Islamska zajednica imala u procesu povratka, pri čemu su imami bili istinski predvodnici, ne samo u vjerskim nego i u kulturnim, socijalnim i opće-društvenim aktivnostima.

- Na tragu toga donesena je Fetva o proglašenju Prijedora i doline Sane šehitlucima i na osnovu te fetve, te zahtjeva Bihaćkog muftijstva, 17. marta 2019. godine Vijeće muftija Islamske zajednice usvojilo je Protokol dženaze za žrtve Prijedora i doline Sane. Trenutno se vode aktivnosti na izgradnji memorijalnog centra koji će imati značajnu ulogu u očuvanju kulture sjećanja na ratna stradanja našeg naroda u ovom dijelu naše domovine - podsjetio je muftija Kudić.

Brigu o povratnicima na tom području ocijenio je vjerskom obavezom i prvorazrednim nacionalnim pitanjem.

 - Ne smijemo nikada dozvoliti da jedan dio našeg naroda pati, a drugi bezbrižno provodi vrijeme, daleko od briga i iskušenja svojih sunarodnjaka. Na tom putu moramo ustrajati, prije svega iz obaveze prema našoj braći, ali i spoznaje da se za Bosnu i Hercegovinu bori na svakom njenom dijelu - poručio je muftija.

Naglasio je da je Bosanska krajina poznata po svojoj državotvornoj svijesti i odlučnosti o očuvanju granica, te da je, pored heroja i gazija, iznjedrila i dvojicu reisa, prvog reisul-ulemu Mustafu Hilmi Hadžiomerovića i reisa Džemaludina Čauševića, kao i mnoge istaknute alime, intelektualce, društvene radnike.

- To je narod koji je odlučan da čuva svoju pripadnost islamu - dodao je muftija Kudić.

I na kraju, ocijenio je da su institucije izgrađene, ali da ih sada treba održavati i unapređivati u okviru pomno promišljenih projekata.

 - U prošlosti smo se suočavali sa osporavanjem i zabranjivanjem rada obrazovnih ustanova, a danas se suočavamo s nedostatkom i odlivom stanovništva. Svi mi u životu nosimo emanet vjere koji predajemo onima što dolaze iza nas; i sve što smo večeras spomenuli iz prošlosti ima za cilj da bolje sagledamo sadašnjost kako bi spremnije dočekali budućnost, jer davno su rekli: Sutra pripada ljudima koji se pripremaju danas -  naveo je muftija Kudić.

Ocjenjujući kako se nikada ne zna koje će generacije ummeta biti predvodnici u istinskom čuvanju islama, muftija Kudić je podsjetio kako su generacije bosanskih šehida svijetli primjer ljudi kojima su naši preci bili inspiracija u čuvanju vjere i domovine,kao što su to i vakifi koji su slijedeći primjer ashaba po svim krajevima Bosne ostavljali iza sebe hajrate i vakufe.

- Vrijednost ulaganja u obrazovanje smatra se najvećim dobrim djelom - poručio je na kraju muftija Kudić.

(MINA)