508. Dani Ajvatovice: Tribine u Bugojnu i Vitezu, promocije knjiga u Donjem Vakufu i Travniku
U Bugojnu održana tribina "Organizovanje poslova u duhu islama"
U okviru 508. Dana Ajvatovice, u ponedjeljak, 25. juna 2018. godine u Kulturnom centru princeze Dževhere održana je tribina pod nazivom „Organizacija poslova u duhu Islama“. Gosti tribine bili su: dr. Mutlak El-Karavi, dr. Senad Ćeman, dr. Ahmed ef. Adilović i dipl.ing. Abdulah Qari. Moderator je bio Rešad Lendo.
Ovu tribinu organizovalo je Muftijstvo travničko kao seminar za imame i vjeroučitelje ovog muftijstva (SBK). Pomoć i saradnju pružili su Centar za dijalog Vesatija, Regionalni ured lige muslimanskog svijeta u Sarajevu i Kulturni centar princeze Dževhere u Bugojnu.
Uvodno ašere proučioje Dženis-ef. Mulalić, a u ime domaćina seminara direktora Ureda Lige muslimanskog svijeta u BiH i nadzornika Kulturnog centra princeze Dževhere dipl.ing. Abdulaha Qaria, riječi dobrodošlice upitio je izaslanik g-din Sa'ad Al-Obaidi.
Potom se obratio direktor Centra za dijalog - Vesatijja dr. Senad Ćeman koji je ukratko predstavio rad Centra i dr. Mutlaka el-Karawija. Naime, Mutlak El-Karawi, doktor je islamskih nauka i prekao 30 (trideset) godina je bio pomoćnik ministra za vakufe i vjerska pitanja u Vladi Kuvajta, jedan je od incijatora ideje dijaloga i umjerenosti (vesatijja) u Kuvajtu. Po odluci Reisu-l-uleme član je i Upravnog odbora Centra za dijalog – Vesatijja pri Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.
U svom izlaganje dr. El-Karawi je na prijemčiv način pojašnjavao zadatu temu o organizovanju poslova u duhu islama, bilo da se radi o direktoru, imamu, nastavniku ili profesoru a koji žele da budu uspješni u svom djelovanju. Obilježja koja treba da krase ove rukovodno uspješne kadrove pored ostalog su: pravednost, povjerenje, skromnost, lijep ahlak – moral u poslovanju, dogovor – šura, poštivanje, javno praćenje, posvećenost, iskrenost, odanost-emanet, stid, uglednost, hrabrost, blagost, prirodna privlačnost, moć saradnje, organiziranost i dr.
Muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović čestitao je imamima i vjeroučiteljima na uspješno završenoj mektebskoj i školskoj godini, provedenim ramazanskim aktivnostima, te postignutim rezultatima na takmičenjima iz mektebske nastave, odnosno na nivou države iz islamske vjeronauke. Istakao je da u narednom periodu uz dodatni angažman možemo očekivati još uspješnije rezultate.
Na kraju seminara prisutnim imamima i vjeroučiteljima obratio se i muftija travnički dr. Ahmed-ef.. Adilović.
Tribina „Uloga vakufa u očuvanju islamske tradicije Bošnjaka“ u Vitezu
U Velikoj sali Medžlisa Vitez, u utorak 26. juna, u 19 i 30 sati, u sklopu 508. Dana Ajvatovice održana je tribina pod nazivom „Uloga vakufa u očuvanju islamske tradicije Bošnjaka“.
Gost predavač bio je dr hfz Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Rijaseta Islamske zajednice.
U svom izlaganju hafiz je argumentovano i putem veoma upečatljivih primjera prisutnima ukazao na važnost vakufa kao vrlo bitnog dijela identiteta bošnjačkog muslimanskog bića:
“Vakuf je neodvojivi dio života Bošnjaka na ovim prostorima kako u privatnom, tako i u društvenom i porodičnom smislu. Nemilosrdna otimačina, otuđivanje i uništavanje vakufa od strane brojnih režima i sistema vlasti u posljednjih stotinu godina života Bosne i Bošnjaka na ovim krajevima, dovoljno govori o bitnosti i značaju vakufa ne samo za muslimansko društvo, nego i za dotične državne sisteme. Ali, od austro-ugarske vladavine, pa Kraljevine i do kraja komunističkog režima; svi oni su, na ovaj ili onaj način, nestali sa javne scene i društvenog života – ali vakuf je opstao i živi što dovoljno govori o njegovoj snazi i moći da nadvlada i nadživi i najjače dušmane i protivnike,“ istakao je dr. Zajimović.
„Tajna propasti i nestanka bilo kojeg državnog sistema, čini se, leži u njihovom najstojanju da ugase vakuf ili ga pretvore u nešto što on nije ili nije za to namijenjen,“ rekao je dr. Zajimović.
Zaključnu riječ na tribini imao je mr Muhamed ef. Pezić, pomoćnik Muftije travničkog za vjerska pitanja i obrazovanje, koji je u svom kratkom obraćanju prisutnima istakao: „Vakufi su kao i naši bosanski šehidi neodvojivi, temeljni dio bošnjačkog bića i ne smijemo sebi dozvoliti zaborav i nemar kada je to u pitanju.“
Moderator tribine bio je Glavni imam MIZ Vitez Omer ef. Sikira.
U Donjem Vakufu upriličena promocija knjige „U potrazi sa svetim-Dovišta na području Muftijstva travničkog“
U ponedjeljak, 25. juna 2018. godine u Donjem Vakufu u prostorijama JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, upriličena je promocija knjige „U potrazi sa svetim-Dovišta na području Muftijstva travničkog“, autora dr. Elvira Duranovića naučnog saradnika u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu.
Recenzenti knjige su akademik Enes Karić i prof. dr. Ahmet Alibašić. U knjizi se na 480 stranica, između ostalog, govori se o dovištima i molitvištima; o svetim mjestima u islamu; o tome da li su dovišta sveta mjesta muslimana u BiH, o metodologiji za prepoznavanje staroslavenskih svetišta, o porijeklu učenja dova pored grobova evlija i dobrih ljudi; o posjećivanju turbeta; o sinkretističkim elementima u obredu kišnih dovišta; o porijeklu Ajvatovice; o turbetima: Ajvaz-dede, Hasana Kafije Pruščaka, Torlak-Alije, Đerzeleza Alije, Ibrahim-dede, Ismail-dede itd.
Pored autora promotor u Donjem Vakufu bio je i prof. Husein Čepalo koji je o značaju ove publikacije rekao:
„Knjiga je od izuzetne važnosti za poznavanje naše duhovne, kulturne i historijske prošlosti, gdje se govori o duhovnom kontinuitetu Bošnjaka u ovim krajevima. Knjiga je pisana stručno, studiozno sa naučnim metodama koje odgovaraju ovoj tematici. U knjizi su obrađena narodna svetišta. Dr. hafiz Duranović je veoma uspješno prikazao naš duhovni razvoj od Ilirskog vremena do sada modernih islamskih vremena“.
Dr. Elvir Duranović, također je bio u našem gradu,na promociji svoje knjige. Od kud ideja i zašto ova tema za ovu knjigu, sam autor dr. Duranović je istaknuo:
„Gotovo 20 godina bio sam imam u Sultan Ahmedovoj džamiji u Bugojnu. Jedan od važnog obilježja moga imamskog rada bila je i organizacija same Ajvatovice. Kao nekog ko se bavi istraživanjem naše duhovne historije prošlosti zanimalo me odakle Ajvatovica, kakvi su njeni korjeni, i ne samo Ajvatovica nego i sva naša duhovna središta na kojima se Bošnjaci stoljećima okupljaju. To je bio uzrok zbog čega sam na Fakultetu Islamskih nauka upisao doktorat i moja doktorska teza bila je „Dovišta na području Muftijstva travničkog“ . U istoj sam pokušao predstaviti i pronaći, sva molitvišta i dovišta, na kojima su se Božnjaci okupljali. Da pokažem tu neku duhovnu historiju Bošnjaka“ – u izjavi za Radio Donji Vakuf, nakon promocije istako je sam autor dr. Elvir Duranović.
U Travniku promovisana knjiga "Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine"
U okviru manifestacije "508. Dani Ajvatovice" u ponedjeljak, 25. juna 2018. godine u Islamskom centru na Kalibunaru u Travniku promovisana je knjiga „Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine“, autora dr. Aladina Husića.
Knjigu su travničkoj publici predstavili promotori: dr. Ahmed-ef. Adilović muftija travnički, mr. Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i autor dr. Aladin Husić, naučni saradnik Orijentalnog instituta u Sarajevu. Moderator je bio Rešad-ef. Lendo sekretar Muftijstva travničkog.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Lavić istakao je da je autor, kako bi postigao zadati cilj, konsultirao brojnu arhivsku građu iz arhiva u Ankari, Istanbulu, Dubrovniku, Veneciji i Sarajevu. Pored toga, u radu se autor oslanjao i na publicirane izvore, a među njima su najzačajniji Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije i Putopis sa hadža 1615. godine autora Jusufa Livnjaka.
Muftija travnički dr. Adilović tokom svog izlaganja izdvojio je nekoliko veoma zanimljivih priča o bosanskim hadžijama, naglašavajući njihov položaj u društvu i socijalni status. Napomenuo je da se svi podaci navedeni u knjizi temelje na pouzdanim izvorima i ukazao na potrebu važnost pisanja i bilježenja svih važnijih događaja, između ostalog i pisanja ljetopisa svih naših džemata i džamija.
Autor knjige, dr. Husić se zahvalio domaćinu na organizaciji promocije i upoznao prisutne kako je knjiga nastale, te se osvrnuo na značaj i potrebu pisanja i bilježenja, navodeći primjer livanjskog imama Hadži Jusufa Livnjaka koji je zabilježio svoje putovanje na hadž. U uvodnom dijelu autor se bavi pitanjem značaja hodočašća kao vjerske, kulturne, i civilizacijske tekovine kao i potrebom da se ovo pitanje pokuša sagledati u nešto širem tematskom, vremenskom, ali i prostornom kontekstu. Naročito, ako se ima u vidu da u našoj historijskoj nauci na žalost ne postoji niti jedan pokušaj da se pitanje hodočašća obuhvati na cjeloviti način, kako na prostornoj i vremenskoj širini tako ni problemskoj dubini. Činjenica da je autor ovu temu promatrao sa osam različitih aspekata dovoljno govore o ozbiljnosti samog autora da prepozna sve ono što je važno kad je u pitanju hodočašće muslimana Bosne i za vrijeme osmanske vlasti.