U Bogovolji svečano otvorena četvrta džamija u Hrvatskoj
Po Božjoj volji u Bogovolji svečano je u nedjelju 6.5.2018. otvorena džamija. Džemat Bogovolja je jedan od tri džemata u Medžlisu Islamske zajednice Karlovac. Nakon Gunje, Zagreba i Rijeke ovo je četvrta džamija u Hrvatskoj. Čast da je otvori imao je hadžija Smail Hozanović, džematlija iz Bogovolje i nekoliko godina mutevelija ovog džemata.
Na nesvakidašnjoj velikoj svečanosti u ovom malom mjestu bili su mnogi visoki uzvanici iz cijele Islamske zajednice u Hrvatskoj, predstavnici diplomatskog kora u Zagrebu i iz BiH, Turske, Irana i Indonezije, te predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj i Cazinske krajine u Bosni i Hercegovini. Iz malog mjesta Bogovolja u svijet su se poslane velike poruke pred preko 1100 prisutnih posjetilaca. Veliki broj ljudi je došlo iz Cazinske krajine u kojoj je na ovaj dan prije 68 godina bila Cazinska buna. Otvorenje ove džamije je bilo uoči 7.5. Dan džamija.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz ef. Hasanović predao je ključ za otvorenje džamije hadžiji Smailu Hozanoviću jer upravo on predstavlja sve one koji su se od 2003. godine, početka gradnje džamije u Bogovolji, najviše davali za podizanje ovog duhovno-kulturnog centra okrenutog životu. Pri tom je rekao da „ljudi grade džamije, a džamije grade ljude“. Istaknuo je i opomenu „da džamije koje gradite mogu biti svjedok za vas i svjedok protiv vas“, ovisno o tome kako se konzumira sve ono što Bog propisuje, kao „vjeru, odgoj, obrazovanje i razne vrste prevencija“.
“Živimo u jednom teškom vremenu. Sigurno ste čuli da intelektualci u Parizu okupljaju muslimane da bi redefinirali Kur’an. Nema toga muftije i vjerskog autoriteta koji može mijenjati Kur’an. Na nama je da isčitavamo Kur’an u znakovima vremena i prostora, ali tražiti izmjene Kur’ana je samo još jedno ubacivanje fitneta (smutnje) među muslimane, za što nalaze saveznike i među muslimanima”, rekao je muftija.
Mjesto susreta različitosti
Dodao je da je zato velik značaj „ovakvih kuća, džamija, jer želimo pokazati mladima islam onakvim kakav on jest, a to je islam pun ljubavi, islam otvorenog uma, islam pun dobrčinstava, islam bez ikakvog zastranjivanja“. Muftija Hasanović rekao je da dobiva pitanja kako je Islamskoj zajednici uspjelo da na ratištima u svijetu nema njihovih pripadnika, te da im on odgovara kako se „to postiže programima preveniranja zastranjivanja“, te je džamije i islamske centre u Hrvatskoj nazvao „mjestima susreta različitih vjera i različitih kultura“.
Muftija dr. Hasanović smatra da je u Hrvatskoj termin „suživot“ nadiđen, da muslimani u Hrvatskoj uz sve ostale konfesije „jednostavno žive život“, svojim su pohvalama saradnje i tolerancije potvrdili svojim govorima i čestitkama redom svi nazočni predstavnici različitih nivoa vlasti, župan Damir Jelić, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, gradonačelnik Cazina Nermin Ograšević te Mirsad Topčagić, poslanik u Federalnom parlamentu BiH i po nekoliko gradonačelnika i načelnika različitih svjetonazora, kako iz Karlovačke županije tako i iz Cazinske krajine u BiH (Slunj, Bihać, Vojnić, Topusko). Pri tom je Hasanović istaknuo da svi vjernici, „iz uvjerenja svoje vjere znaju da svi služimo jednom Bogu, Bogu koji govori svojim božanskim govorom“, te je istaknuo i jedan detalj, da je u islamskom hramu govorila i načelnica Općine Cetingrad Marina Kalić. „Ona nije muslimanka, a ta se prilika da govori u hramu rijetko pruža i muslimankama, to je nemoguće, a ovdje je to moguće, jer je takav ambijent, takvo ozračje, takva suradnja, u kojoj se dijeli i dobro i zlo“, istaknuo je muftija Hasanović.
Muftija je podsjetio da je među hrvatskim braniteljima 1180 šehida, koji su poginuli za ovu državu, te da ta činjenica obvezuje i njega i imame i sve ostale „da se u Hrvatskoj gradi društvo po mjeri svih njenih građana bez obzira na vjeru, naciju, podrijetlo, boju kože, spol ili bilo koju drugu odrednicu, da bi opravdali krv svih onih koji su svoje živote utkali na oltar ove domovine“.
Model saradnje za primjer svima u svijetu iz Hrvatske
Dr. Aziz Hasanović je rekao da će nakon otvorenja ove džamije otputovati u Abu Dabi i svjedočiti ovaj primjer i model suradnje koji bi svima u svijetu trebao biti primjer. Na toj će velikoj svjetskoj konferenciji govoriti o statusu nacionalnih i vjerskih manjina, odnosno kako se mogu urediti odnosi muslimana u kršćanskoj Europi i odnosi kršćana i islamskom svijetu. Status muslimana u Hrvatskoj koji u školama uče svoj vjeronauk, u zatvorima i bolnicama mogu dobiti vjerski obred, u gradovima i selima graditi islamske centre, muftija Hasanović „doživljava kao univerzalno dobro, rasadnik dobrih rješenja, koja želimo dijeliti sa drugim ljudima i na širenju toga ne smijemo se umoriti“.
Muftija Hasanović je zato poželio da uz vjersko džamija u Bogovolji dobije i šire društveno značenje za 70 obitelji ili 350 vjernika, ali i za dvije tisuće drugih građana općine Cetingrad kao mjesto za susrete i kulturne programe za ljude bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Uz četiri džamije u Hrvatskoj je ukupno 26 vjerskih objekata, bogomolja, ali većina je njih neadekvatna za kvalitetan vjerski život. U Hrvatskoj je po jednom vjersko objektu oko 2.500 muslimana, što je neki prosjek, jer se u drugim europskim zemljama taj broj kreće od 650 u Grčkoj, do osam tisuća u Švedskoj. Sljedeće otvorenje bit će u Sisku, gdje se gradi islamski centar.
Munara unosi sigurnost među ljude
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir ef. Muhić za džamiju u Bogovolji, u čiju je gradnju uloženo dva miliona kuna, rekao je da ima 350 kvadratnih metara, da su gradnju pomogli vjernici, okolne općine, županija i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, te da „ima i minaret koji simbolizuje jednog Boga i omogućava da se uči ezan, poziv na molitvu, a što u srce muslimana unosi jednu sigurnost, govori im da je siguran Cetingrad, Karlovačka županija i lijepa naša domovina Hrvatska“.
Imam džemata Bogovolja Almir ef. Šabić istaknuo je posebnu radost da su džamiju danas ukrasili “mnogi vjernici i naši prijatelji sa porukom da se svi međusobno poštujemo”. Rekao je da on treći imam u Bogovolji, a prije njega su bili Azim ef. Durmić i Admir ef. Muhić u čije vrijeme se i počela graditi džamija 2003. godine. “Svi zajedno možemo učiniti puno, a pojedinačno jako malo”, poručio je Almir ef.
S obzirom da u vrijeme izgradnje Almir ef. Šabić nije koristio niti jedan slobodan dan, njemu je glavni imam sa partnerima osigurao godišnji odmor u Istanbulu sa svojom obitelji.
Otvorena i gasulhana u Maljevcu
Istog dana je muslimanima u Širokoj Rijeci, u Džematu Maljevac, u Općini Vojnić, data na upotrebu gasulhana (mrtvačnica), prva u Hrvatskoj s adekvatnim uvjetima za obredno pranje muslimana, koje je obavezno prije ukopa muslimana. Muftija Hasanović je to nazvao novim civilizacijskim iskorakom u susjednom Džematu Maljevac, jer da se do sada to radilo kao i drugdje, po kućama, u neuvjetnim improviziranim prostorima.
Načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić je u izjavi za medije rekao da je općina iz svog budžeta financirala projektnu dokumentaciju mrtvačnice, a izgradnju i uređenje groblja u Širokoj Rijeci u cjelosti je financirao džemat Maljevac uz donacije vjernika. Općina Vojnić je i ishodila dozvole za gradnju mrtvačnice, sve do potrebnih komunalnih priključaka jer je to, kako je rekao, osnovna potreba djela žitelja, a svako treba pokapati svoje bližnje u skladu sa svojom tradicijom i običajima.
Nakon svečanog otvorenja četvrte džamije u Hrvatskoj iznenađenje su pripremili sami domaćini. Naime, glavni imam i imam, Admir ef. i Almir ef. te predsjednik Medžlisa IZ Karlovac Suljo Bašić i mutevelija Ramo Hozanović su željeli da se pokraj munare na ovaj veliki dan zasadi i drvo mira koje će biti svjedokom ovoga dan. To je orijentalna ‘katalpa’. Čast da zasade drvo mira imali su muftija dr. Aziz ef. Hasanović, župani Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije Damir Jelić i Ivo Žinić, veleposlanik Islamske Republike Iran Nj.E. Mohammad Reza Sadegh, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, glavni imam Admir ef. Muhić i imam džemata Bogovolja Almir ef. Šabić.