Naučna konferencija „Stoljeće Islamske zajednice u Sloveniji“
U organizaciji kulturno-obrazovnog zavoda Averroes u saradnji sa Islamskom zajednicom u Republici Sloveniji 25. oktobra je održana naučna konferencija "Stoljeće Islamske zajednice u Sloveniji".
Naučna konferencija održana je povodom značajnog jubileja, stote godišnjice institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Sloveniji i stote godišnjice od izgradnje džamije u Logu pod Mangartom koju su, u 1. svjetskom ratu, sagradili bošnjački vojnici u austro-ugarskoj vojsci.
''Međuvjerski dijalog je ključan u savremenom svijetu, u Sloveniji su postignuti značajni pomaci, ali se mora konstantno raditi kako bi ostvareni nivo suradnje bio dugoročan i trajan'', glavna je poruka na otvaranju naučne konferencije pod naslovom Stoljeće Islamske zajednice u Sloveniji.
Muftija prof. dr. Nedžad Grabus, u uvodu je kazao da je spomenuta džamija bila daleko od centra, a da je Islamska zajednica u Sloveniji doživjela renesansu nakon osamostaljenja Slovenije. Islamska zajednica je u proteklim godinama uredila pravni položaj i realizirala mnoge infrastrukturne projekte. Muftija Grabus je pojasnio da u IZ-i razmišljaju o otvaranju ustanove za izvođenje gimnazijskog programa, sa naglaskom na jezicima u kojima se razvijao islam i islamska kultura. ''Samo obrazovanje u slovenskom jeziku dugoročno može integrirati Islamsku zajednicu u slovenski prostor'' – ocijenio je muftija Grabus. Muftiju Grabusa raduje da je Ured za vjerske zajednice sastavni dio Ministarstva za kulturu, a ne Ministarstva za unutrašnje poslove, kao što je uobičajena praksa u mnogim državama Evrope.
Pomoćni ljubljanski biskup dr. Anton Jamnik je također u svom pozdravnom govoru, kao i muftija Grabus, istakao dobru saradnju među Katoličkom crkvom i IZ-om, te važnost međuvjerskog dijaloga.
Akademik Enes Karić, sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, upozorio je da je dijalog moralna zadaća islamskih intelektualaca, ''posebno u vrijeme kada se pojavljuje radikalizam, kojeg je danas puno među muslimanima. Posebnu odgovornost imaju profesori teologije koji muslimane moraju podučavati elementima sekularnog društva.''
Slično je istakao i ministar za kulturu Anton Peršak, koji je bio počasni pokrovitelj konferencije, da ''ako ne bude dijaloga, to će odvesti u netoleranciju.'' Slovenija je, po ministrovim riječima, na dobrom putu, zato što smo i do sada bilježili visok stepen tolerancije.
Kao što su utvrdili akademik Karić i ministar Peršak, obojica su potomci austro-ugarskih vojnika, koji su se borili na soškom frontu. Zanimljivo je, također, da su obojica sabrali kazivanja svojih djedova u svojim romanima.
Nakon uvodnih govora održano je pet panela, na kojima se raspravljalo o društveno-religijskim pitanjima 20. stoljeća, religiji, identitetu, političkim i društvenim vidicima religije, te međuvjerskom i međukulturnom dijalogu.
U 1. panelu pod nazivom Društveno-religijska pitanja 20. stoljeća, učestvovali su: Prof. dr. Ivan Štuhec, sa Teološkog fakulteta u Ljubljani, doc. dr. Osman Kozlić, muftija banjalučki, dr. Mateja Ratej, sa Instituta za kulturnu historiju u Ljubljani i prof. dr. Nevzet Veladžić, sa Pravnog fakulteta u Bihaću.
Prof. dr. Ivan Štuhec, govorio je o temi Autentični vjernik u demokratskoj državi. U svom radu ukazao je na Habermasove idejne i praktične modele suživota među religijama u laičkom, demokratskom, pluralnom i, za religioznost otvorenom društvu.
Doc. dr. Osman Kozlić, govorio je o temi Uzroci intelektualne, odnosno duhovne i moralne nestabilnosti u svjetlu (ne)razumijevanja svetih tekstova. Muftija Kozlić između ostalog, istakao je glavne uzroke iskrivljivanja vjerskih učenja zbog kojih najviše trpe vjera i vjernici, te je upozorio na značaj pravilnog razumijevanja islama u okviru odgovarajućeg obrazovnog procesa.
Dr. Mateja Ratej, govorila je o temi Slovenci i Srbi: od političkih elita do slovenskih sluškinja u Beogradu između svjetskih ratova do Miloševićevog ukopa 2006. god. U svom izlaganju istakla je ulogu Antona Korošca, vođe Slovenske narodne stranke, koji je bio katolički svećenik i jugoslavenski ministar za unutrašnje poslove.
Prof. dr. Nevzet Veladžić, govorio je o temi Uloga reisa Džemaludina Čauševića u integriranju muslimana i Islamske zajednice u evropski civilizacijski okvir na početku 20. stoljeća. Rad se fokusira na Čauševićevu percepciju muslimana i islama u novim društveno-političkim okolnostima, koje su se promijenile odlaskom Osmanskog carstva, kada se pred muslimane postavljaju novi kulturni izazovi.
U okviru 2. panela pod nazivom Religija i identitet, izlagali su: prof. dr. Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Senadin Lavić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, te student doktorskog studija Denis Striković.
Prof. dr. Šaćir Filandra, govorio je o temi Islam i nacionalni pokret Bošnjaka u devedesetim godinama XX vijeka. Prof. Filandra govorio je o bošnjačkom nacionalnom pokretu koji je svoj ideološki profil nastojao definirati u skladu sa vlastitom tradicijom u kojoj su bile dominantne dvije kategorije: bosanskohercegovačka državnost i islamska duhovnost.
Prof. dr. Senadin Lavić, govorio je o temi Bosna i Bošnjaci u kontekstu anti bosanstva. Prof. Lavić je govorio o svođenju srednjovjekovne Bosne na naraciju o ''bogumilstvu'', te o tome kako je bošnjački narod tretiran samo kao religijska skupina, negirajući njegov identitet i bosanskohercegovačku državnost.
Denis Striković, govorio je o temi Višeslojni identitet muslimana u Sloveniji u svjetlu popisa stanovništva, posebno iz 2002. godine, analizirajući horizontalnu i vertikalnu stranu ovoga pitanja.
U 3. panelu pod nazivom Politički i društveni aspekti religije, govorili su: Prof. dr. Dragan Potočnik, sa Filozofskog fakulteta u Mariboru, te mr. Nevzet Porić, generalni sekretar IZ-e u Sloveniji.
Prof. dr. Dragan Potočnik, govorio je o Odnosu politike i religije, odnosno politizaciji vjere. Istakao je da bi Toynbeyov doprinos iz 1923. i danas mogao biti primijenjen. Politizacija vjere se javlja na početku 20. stoljeća kada rat u ime ideologije postaje rat u ime Boga.
Mr. Nevzet Porić govorio je o temi: Prevodi Kur'ana na slovenski jezik i njihova percepcija. Mr. Porićsa teološkog i jezičkog aspekta analizira prijevode Kur'ana na slovenski jezik i to: Klemena Jelinčiča, Erika Majarona i prievod Mohsena i Margit Alhady, kao i parcijalni prijevod Nine Svetlič. U svom izlaganju naglasio je specifičnost slovenskoga jezika koji nema razrađenu i usvojenu vjersku terminologiju pa se zbog toga u svim prijevodima koristi biblijska terminologija što otežava muslimanskom čitaocu rayumijevanje tih prijevoda.
U okviru 3. panela pročitan je sažetak rada prof. dr. Janeza Markeša. Rad govori o Društvenim aspektima religije.
U 4. panelu pod nazivom Međureligijski i međukulturni dijalog, govorili su: doc. dr. Mari Jože Osredkar, sa Teološkog fakulteta u Ljubljani, prof. dr. Mato Zovkić, profesor emeritus Katoličkog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Srečo Dragoš, sa Fakulteta za socijalni rad iz Ljubljane, te prof. dr. Marko Kerševan, prof. emeritus Univerziteta u Ljubljani.
Doc. dr. Mari Jože Osredkar, govorio je o temi Dijalog između kršćana i muslimana. Dr. Osredkar se pozvao na Marie Therese Urvoy, francusku islamologinju, koja pravi veliku razliku između izraza dijalog među kršćanstvom i islamom te dijalog između kršćana i muslimana, što podržava i dr. Osredkar.
Prof. dr. Mato Zovkić, profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, govorio je o temi Kako kršćani i muslimani mogu razumski braniti vlastitu vjeru, a da ne karikiraju vjeru jedni drugih? Izlaganje je obuhvatalo sljedeća pitanja: Šta kršćani predbacuju muslimanima (širenje vojnom silom, današnja nasilja nekih muslimana u ime vjere)?Šta muslimani predbacuju kršćanstvu (iskazivanje božanske časti proroku Isusu, nasilje nad muslimanima u vrijeme križarskih ratova, današnja islamofobija u većinskim kršćanskim zemaljama)? U vremenu dijaloga možemo razumski braniti vlastitu vjeru, a da ne izrugujemo vjeru drugih.
Prof. dr. Srečo Dragoš, govorio je o temi Multikulturnost i multikultularizam, sa osvrtom na sljedeća pitanja: Kako je moguće da su se muslimanima kršila vjerska prava zbog izgradnje vlastitog vjerskog objekta? Kako je moguće da je negiranje ustavom zagarantiranog prava eskalirala u otvorenu islamofobiju koja je nova pojava u slovenskom društvu? I kako je moguće da se sve to desilo prije terorističkog napada na američki WTC (11.09.2001.) koji je, kasnije, bio glavni pokretač islamofobije na međunarodnom planu? Po njemu je svaka ksenofobija, netrpeljivost i streotipizacija inspirisana „odozgo“. Isto je moguće da se „odozgo“ zaustave takve pojave u društvu pri čemu je naveo pozitivan primjer gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića.
Prof. dr. Marko Kerševan, profesor emeritus Univerziteta u Ljubljani, govorio je o temi Islam i muslimani u sekularnoj Evropi, te istakao da je nužan dijalog među vjerskim zajednicama prema određenim načelima sekularnog društva. Uvjeren je da sve velike vjerske zajednice uključujući i islamsku, mogu oblikovati pozitivan odnos do tih načela.
U raspravi o islamu u Sloveniji i Evropi,u okviru 5. panela, pored muftije prof. dr. Nedžada Grabusa i prof.dr. Enesa Karića, učestvovali su prof. Aleš Črnič, sa Fakulteta za političke nauke, te sociolog i urednik časopisa Delo Ali Žerdin.
Prof. dr. Aleš Črnič, govorio je o temi: Da li je islam prijetnja kršćanskoj Evropi? U veoma zanimljivoj analizi naznačenog pitanja, zaključio je da stvarna prijetnja današnjoj evropskoj kulturi nisu muslimanski imigranti, već fundamentalističko širenje straha od navodne islamske prijetnje.
Sociolog i urednik časopisa Delo Ali Žerdin, predstavio je slovensko javno mnijenje o islamu u periodu od 1992. do 2016. godine te je iznio statističke podatke o odnosu većinskog slovenskog stanovništva spram muslimana.
Prof. dr. Enes Karić, govorio je o temiPrioriteti u muslimanskim diskursima o islamu u Evropi,u svijetlu slike koja uramljuje najširi konglomerat najčešće suprotnih diskursa o islamu u Evropi, od islama prikazanog “u sukobu“, islama “koji je protivan“ onome što jeste pluralni i humanistički koncept evropskih društava, do islama koji je u muslimanskom diskursu formuliran plemenski, “tribalno“.
Muftija prof. dr. Nedžad Grabus, govorio je o temi Borba za dominaciju u tumačenju islama, te istakao da se Evropa danas u političkom i kulturnom smislu suočava s više različitih formi prakticiranja islama koje su posljedica imigracija i kriza u svijetu. Zato je pitanje organiziranog i institucionalnog djelovanja podjednako važno i za muslimane i širu društvenu zajednicu. U izlaganju je analizirao pitanja koja teorijski i praktično dominiraju u aktualnim raspravama o islamu u Sloveniji i Evropskoj zajednici.
Naučna konferencija pod nazivom Stogodišnjica IZ-e u Sloveniji ponudila je širok okvir sagledavanja različitih religijskih i socioloških pitanja i procesa u zadnjih stotinu godina u Sloveniji, te ponudila neke važne koncepte razvijanja i oblikovanja identiteta u savremenom evropskom društvu u budućnosti.
