A+ A A-

Pretraga pitanja

Najnovija pitanja

Haram zarada kao donacija

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Pročitao sam odgovor na pitanje o nedozvoljenim donacijama. Međutim, naš džemat se našao u situaciji da primimo donaciju od osobe koja stiče novac na haram način putem proricanja sudbine. U trenutku primanja donacije nismo znali, međutim, interesuje me da li je to dozvoljeno primiti i kako se postaviti u sličnim situacijama u budućnosti i za šta se sve taj novac može koristiti (izgradnju džamije, aktivnosti ili nema neke zabrane). Okolnosti su takve da nismo sigurni da li su sve pare steknute na haram način i ne želimo da se petljamo u tuđe živote, ali sigurno izaziva veliku dozu nervoze sa naše strane. Da li je dozvoljeno primiti ako 100% znamo da su haram pare, ili ako neko takav ima više izvora financiranja a jedan od njih je na haram način ili neko mora reći na koji je način stekao pare prije nego se odbije? Npr. vlasnici kafana kojima je to jedini izvor financiranja i gdje je jasno da su pare steknute na pijankama i ostalim haram stvarima. Gdje je ta linija koju ne bi trebali prelaziti?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Načelno, primaoci donacije nisu i ne trebaju biti istražitelji koji ispituju kako je i odakle neko stekao novac. Oni nisu odgovorni za način sticanja imovine bilo kojeg lica. Svako odgovara za svoje postupke i način sticanja imovine. Vlasnici kafana ne stiču imovinu samo prodajom alkohola, već i hrane, sokova, kahve i sl. Prema tome, i njihova zarada, unatoč činjenici da se bave i šerijatski zabranjenim poslom (prodaja alkohola), nije rezultat prodaje samo zabranjenih stvari, već i onih dozvoljenih, pa prema tome nema smetnje primiti od takvih osoba donaciju za neki koristan posao, osim ako bi takva osoba željela preko te donacije promovirati svoju djelatnost. Jedan od načina oslobađanja od novca stečenog haram poslovanjem (ne i od grijeha zbog šerijatski zabranjenog poslovanja, za to je potrebna teoba, što spada u domen odnosa čovjeka prema Stvoritelju) jeste da se donira u dobrotvorne i humanitarne svrhe.

Iznos keffareta hranom

Pitanje:

Selam!

Prema Vašim odgovorima, keffaret hranom iznosi 10km. Šta ako je u narodnoj kuhinji obrok jeftiniji? Npr. u nekim javnim kuhinjama kažu da je dnevni obrok za jednog insana 6km i sl? Buni me tačan iznos novca. Jer neko će se nahraniti sa 5, neko sa 10, neko sa 15km.

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Kada je riječ o iznosu keffareta - hrane za jednu osobu, mjera je iznos sadekatul-fitra, a kao što znamo srednja kategorija je ove godine bila u iznosu od 10 KM.

Put do spoznaje islama

Pitanje:

Selam alejkum
Razgovarao sam sa jednim čovjekom i kada sam mu govorio kako sam upoznao islam itd. Rekao sam da sam se prvo počeo baviti sa ninjutsuom (borilačka vještina) pa sam onda zbog toga počeo razmišljat o duhovnosti malo više te sam se poslije upoznao sa Islamom. Ali sam se onda u sebi sjetio da me je Allah uputio a ne ja sam. Nisam imao takve namjere. Da li sam učinio širk?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Nikakav širk tim riječima niste počinili. Vi ste samo spomenuli sebeb - povod koji je bio neka vrsta inicijalnog faktora Vaše unutrašnje promjene, što nije u koliziji s činjenicom da Allah upućuje, jer se ništa ne događa bez Njegova znanja i volje, uključujući i spomenuto dešavanje. Naravno, uvijek je bolje uputu izravno vezati za milost i volju Uzvišenoga.

Obaveznost obavljanja umre

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Moje pitanje je u vezi hadža i umre. Koliko je puta Poslanik a.s. obavio umru a koliko puta hadž? Ja sam čuo da je Poslanik a.s. 4 puta obavio umru a samo jedanput hadž. Da li je to istina i da li je sunnet obaviti 4 ummre? Pošto kod nas u Bosni se više puta obavlja hadž ko može a ne obavlja umra, zapostavlja se sunnet Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s. Čuo sam za hadis da se od umre do umre brišu grijesi. I da li se prvo treba obavljati umra, kao što je to Poslanik a.s. radio, a i samim tim se pripremati za hadž? Ovo govorim za one koji su mlađi a žele slijediti sunnet Allahovog poslanika ili treba prvo obaviti hadž?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Poslanik a.s. je obavio četiri umre i jedan hadž. Prema stavu našeg mezheba obaviti umru jednom u životu je pritvrđeni sunnet (po šafijskom i hanbelijskom mezhebu to je vadžib), a obaviti je više puta općenito spada u nafilu. Ko ima mogućnosti da obavi hadž, preče je da odmah obavi hadž, a uz hadž, ili neposredno poslije obavljenog hadža, ako se obavlja ifrad, i umru, nego da prvo ide na umru, pa da poslije skuplja sredstva za obavljanje hadža, budući da nije siguran da će to uspjeti i ostvariti (smrt, bolest, gubitak imovine itd). S druge strane, u ovom vremenu se ne preporučuje opetovanje umre i/li hadža iz dva osnovna razloga: 1. postoje brojni prioriteti u muslimanskoj zajednici u koje treba usmjeriti novac koji se troši na ponavljanje hadža i umre, 2. ne treba, bez prijeke potrebe, doprinositi većoj gužvi u Haremi-šerifu ometanjem drugih da što lakše i jednostavnije obave hadžske i umranske obrede.

Prispijevanje u džemat

Pitanje:

Selam alejkum!

Kako postupiti u sljedećoj situaciji kada zakasnimo u džemat: Osoba je stigla na 3. rekat jacijskog farza. Nakon predaje selama, potrebno je doklanjati propušteno (2 rekata). Kako to učiniti?

Da li je 3. rekat osobi koja je zakasnila 1. rekat, te će onda doklanjati 3. i 4.? Ili osoba klanja 3. i 4. rekat i onda doklanja 1. i 2. rekat? Šta učiti na kojem rekatu?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Ono što propusti mesbuk (osoba koja zakasni na rekjat ili više njih), to će i naklanjati, prema stavu našega mezheba, što je i stav malikijskog te hanbelijskog mezheba, na temelju hadisa u kojemu se kaže: "Što stignete klanjati s imamom klanjajte za njim, a ono što ste propustili, nadoknadite!" Nadoknađuje se, odnosno naklanjava ono što je propušteno, tj. prvi dio namaza. Hadis su zabilježili Buharija i Muslim. Šafijski mezheb postupa po hadisu u kojemu se navodi termin "feetimmu - upotpunite namaz, tj. nastavite klanjati preostale rekjate. I ovaj hadis je sahih. Prema tome, u spomenutom slučaju, mesbuk treba naklanjati prvi i drugi rekjat, nakon što imam preda selam na obje strane, i na njima treba učiti ono što se uči na prva dva rekjata. Treći i četvrti rekjat koje je klanjao za imamom tako se i tretiraju, jer nije dozvoljena razlika u nijjetu između imama i muktedije pa ni u smislu da imam klanja treći, a muktedija prvi rekjat istog namaza. Ukoliko se radi o dnevnom namazu u kojem imam uči u sebi, mesbuk će proučiti Subhaneke odmah nakon tekbira, a Euzu i Bismilu kada bude naklanjavao propuštene namaze. Ukoliko se radi o noćnom namazu u kojem imam uči naglas, mesbuk će učiti Subhaneke kada bude naklanjavao prvi rekjat. Argumenti za navedena mišljenja su navedeni, a kada je riječ o izvorima, spomenuta mišljenja možete naći u bilo kojoj opširnijoj fikhskoj knjizi u okviru pojedinih mezheba.

Način tespihanje nakon namaza

Pitanje:

Esselamu alejkum.
Mene zanima pošto ima vjerodostojan hadis gdje Muhamed s.a.w.s kaže: „Zaista će prsti svjedočiti na Sudnjem danu." I zbog toga bih volio da zikrim na prste desne ruke. Ali sa time se ne slaže moj imam koji kaže: „Ti kod kuće zikri kako ti je volja ali kad si u mesdžidu, tespihaj kao i svi ostali."
Kako ja sada da postupim?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Tesbih kao predmet (ne kao sadržaj) je tehničko pitanje oko kojega se ne treba sporiti, jer nema veze sa sadržajem tesbiha, tj. ne mijenja ga u bilo kojem dijelu. I kada se tesbiha pomoću tesbiha koristi se ruka i prsti, tako da spomenuti hadis obuhvata sve načine tesbihanja. S druge strane, spomenuti hadis ima šire značenje od pojma tesbih tako da obuhvata sve što se radi rukama od dobra ili zla, uključujući i tesbihanje bilo da se broji prstima ili pomoću tespiha (predmeta). 

Traženje halala prije odlaska na hadž

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Ove godine imam nijet da ako Bog da odem na hadž i imam pitanje vezano za traženje halala od rodbine, prijatelja  itd. Šta uraditi ako sam se poznavao sa jednim hodžom za kojeg znam da je sihirbaz ili prevarant. Jer je meni lično dao jednu, kako on kaže, hamajliju ispisanu na papiru a to je možda zapis, Allah zna najbolje. I ja nisam to nosio  prije nego sam to zapalio. Ja ga izbjegavam što više mogu. Šta uraditi u ovoj situacije, da li sam dužan, trebam li tražiti od njega halala? 

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Nemate Vi obavezu tražiti halala od bilo koga osim onih kojima ste nanijeli kakvu nepravdu, uvredu i sl. Ako dotičnoj osobi ne dugujete bilo šta, ako je niste uvrijedili ili oštetili nema obaveze da izravno od nje tražite halala. Možete to učiniti u općenitoj formi na dan ikrar dove ili nekom drugom prigodom. Neka Vam Uzvišeni primi hadž i učini ga oprostom za Vaše grijehe.

Članstvo u džematu drugog grada

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Živim na zapadu i član sam islamske zajednice u gradu kojem sada živim. Mene interesuje da li griješim ako se ispišem iz jedne zajednice i upišem se u drugu koja se nalazi u drugom gradu, tj. da prestanem biti član u svome gradu i da odem u drugu i tamo se učlanim. Mada znam koliko mi je poznato da se treba biti član u mjestu gdje se boravi međutim ako insan želi da bude član u drugom džematu u drugom gradu, da li bih pogriješio ako to učinim i kako da postupim?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Načelno, trebate se učlaniti u Islamsku zajednicu, odnosno džemat u Vašem mjestu - gradu. Tu živite, poznajete ljude i tu trebate uspostavljati komunikaciju s muslimanima i džematom. Sve ovo je teže ostvariti u drugom gradu. Osim toga, učlanjenje u drugom gradu može izazvati kakvu smutnju i sl., pa Vam to ne bismo savjetovali. Učlanjenje u Zajednicu i džemat trebalo bi da zbližava ljude i čini ih međusobno solidarnim, a ne obratno. No, ako postoji neki opravdan razlog, razgovarajte s imamima iz tih džemata kako takav postupak ne bi poremetio njihove međusobne odnose, kao i odnose među džematima. 

Kršenje zakletve

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Odrasla sam u ne baš islamskom okruženju i radila sam dosta stvari za koje su kajem. Potom sam upoznala momka koji me uveo u islam. Počela sam redovno da klanjam i pokajala se za svoje grijehe. Bili smo zaručeni pola godine i on mi je tražio da mu se zakunem Allahom da se osim za njega nikad neću udati i zaklela sam se Allahom da neću. Sad sam u velikom problemu jer smo raskinuli zaruke a on mi je rekao kad se neko zakune u Allaha i prekrši da će goriti u Džehenemu. Postoji li način da prekršim zakletvu a da se za nju iskupim kao npr. post ili nahraniti sirotinju itd?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Pogrješno bi bilo držati se takve zakletve zato što djelo koje je predmet zakletve ne predstavlja ibadet niti nešto što šerijat zahtijeva i podržava. Zapravo, niste se trebali zaklinjati tim povodom. Ali kad ste se već zakleli, iskup za prekršenu zakletvu je da nahranite deset siromaha (koliko iznosi deset vitara, otprilike 100 KM), ili da odjenete toliko siromaha, a ako niste u stanju učinite nešto od prethodnog, onda postite tri dana na ime keffareta - iskupa za prekršenu zakletvu.

Poštivanje stavki poslovnog ugovora

Pitanje:

Selam!

Znam da je ugovor šerijatski legitimno sredstvo i treba se držati ugovora tj. stavki iz ugovora. Ali ako je u jednoj od stavki ugovora navedeno da će se sankcionisati odnosno kazniti strana koja ne bude poštivala ugovor ili dio ugovora, i neko pristane da bude sankcionisan odnosno prihvati da bude kažnjen ako ne poštuje ugovor, da li se smatra da se taj ponaša u skladu s ugovorom jer je u ugovoru navedena mogućnost kršenja istog. Da li se to može smatrati ''rupom'' u ugovoru i da li je haram prekršiti ugovor ako se pristane na sankcionisanje.

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

"O vjernici, ispunjavajte obaveze!" - kaže se u 1. ajetu sure El-Maida. Ovaj imperativ obuhvata i obaveze proistekle iz ugovora. To što se u ugovoru spominje klauzula ili odredba o sankciji za njegovo kršenje nije opravdanje, odnosno razlog koji opravdava kršenje ugovornih obaveza. Kršenje ugovora je vjerski prekršaj (grijeh) za koji se posebno odgovara, a sankcionisano je i obavezom nadoknade štete, ili kaznom navedenom u odštetnoj klauzuli ukoliko nije šerijatski zabranjena (kamata i sl.) Međutim, ukoliko bi šteta od sankcije bila manja od štete nastale kao rezultat ispunjenja ugovora, onda se može razmotriti mogućnost postupanja po principu izbora manje od dvije štete (ehaffud-darerejni) pod uvjetom da druga strana ne pretrpi znatnu štetu.