Najnovija pitanja

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Moj sin (9 godina) redovno trenira fudbal (2xsedmično) i igra utakmice vikendom. U ovo vrijeme kada je iftar kod nas poslije 20:00 on još ne posti jer ide školu a i zbog treninga. Međutim, mene brine što će ramazanski dani postajati sve duži, a moj sin će ako Bog da biti veći i bilo bi za očekivati da narednih godina počne postiti. Konkretna pitanja su:

1. Od koje godine starosti je dijete duzno postiti (punoljetstvo je relatina pojava i ne nastupa u isto vrijeme kod djece) Ako uzmemo punoljtstvo kao granicu kada je dijete obavezno postiti znači li to da su djevojcice ranije dužne početi sa postom?

2. Da li je opravdano da mladič koji se aktivno bavi sportom zbog utakmice koju igra kod kuće ili ne dalje od 80km, u vručim ljetnim danima, propusti poneki dan posta te da ih kasnije naposti?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

1. Fizičko punoljetstvo (bulug) kod muškaraca nastupa s pojavom prve polucije, a kod žena s pojavom prve menstruacije. Ukoliko se ovi znaci ne pojave do petnaest godina života, s navršenih petnaest godina osoba se smatra šerijatski punoljetnom u smislu obaveznosti izvršavanja vjerskih obaveza (namaza, posta, zekata itd.). Ova punoljetnost ne podrazumijeva i punu poslovnu sposobnost, jer je ona vezana za intelektualnu i mentalnu zrelost osobe (misli se na zrelost u pogledu upravljanja imovinom).

2. Trening i utakmica kod kuće nije opravdanje za nepostenje, ali ako glad i žeđ postanu neizdržljivi, ili postoji bijazan da naštete zdravlju, dozvoljeno je tada prekinuti post i napostiti taj dan.

Pitanje:

Esselamu alejkum. 
Imam 94,8 grama zlata koje čuvam za ne daj Bože. Muž i ja imamo primanja oko 1,700,00 KM i hvala Bogu, troje odrasle djece, jedno već  studira, a vraćamo kredit u iznosu od 490,00 KM.
Nemam više nikakvih dodatnih prihoda, pa me intersuje jesmo li dužni plačati zekat, a vitre obavezno dajemo i kurban koljemo od rata svake godine. Nije mi jasno iz ovih odgovora negdje piše da je nisab  = 3,314,00 KM a negdje piše da je =3,850,00 KM.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Budući da su ispunjeni uvjeti obaveznosti zekata na zlato (nisab i protek zekatske godine), potvrđena je obaveza zekata na tu količinu zlata u iznosu 2,5% količine ili protuvrijednost u novcu. Ta obaveza postoji na kraju svake zekatske godine sve dok količina zlata ne bude manja od nisaba za zlato, a koji iznosi 91,6 grama. Kredit vraćate iz drugih sredstava i iznos koji vratite tokom godine, na kraju zekatske godine svakako neće biti uzet u obračun zekata, tako da kredit treba ostaviti potpuno po strani. Kada biste taj kredit željeli (i mogli, jer to banke ne žele) vratiti odmah iz sredstava prodatog zlata, tada ne biste posjedovali nisab u zlatu i ne biste bili dužni dati zekat na zlato. Budući da je to zlato u rezervi, dužni ste na posjedovanu količinu dati zekat u spomenutom iznosu, jer su uvjeti obaveznosti ispunjeni.
Ukoliko budete zekat na zlato izdvajali u zlatu, za dvije-tri godine više nećete biti obveznici zekata na zlato jer više nećete posjedovati nisab u zlatu (imat ćete manje od propisanog nisaba). Međutim, ukoliko zekat na zlato budete davali u protuvrijednosti, nećete biti oslobođeni zekata na zlato sve dok posjedujete spomenuti nisab (91,6 grama i više).

Pitanje:

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Nažalost, poremaćaji u porodičnim odnosima nisu tako rijetka pojava. Uzroka te pojave ima više, a najčešći su: sujeta, nerazumijevanje, ljubomora, nebriga za međuljudske odnose, preosjetljivost, miješanje u bračne odnose među supružnicima... Sve su to u islamu pokuđena svojstva i ponašanja. Zato supružnici moraju imati međusobno razumijevanje i povjerenje kako bi izbjegli sve zamke tih ljudskih slabosti koje ih okružuju sa raznih strana. Svaki od supružnika u principu ima veću obavezu prema svojim nego prema supružnikovim roditeljima, ali to ne znači zanemarivanje, ignoriranje i loš odnos prema njima. Naprotiv, lijep odnos prema supružnikovim roditeljima je dio obaveze koju ima prema supružniku. Zato muževljevi roditelji, s jedne strane i ženini s druge strane, nemaju pravo zahtijevati od svog sina/kćerke da ne posjećuje njegove/njene roditelje. Nema obaveze ispoštovati takav zahtjev, jer nije u skladu s islamskim propisima, osim ako postoji neki očigledan, šerijatom utemeljen razlog. Vama savjetujemo da uopće ne obavještavate svoje roditelje kada idete u posjetu ženinim u Švedsku, ako ih ta posjeta uznemirava, jer niste u obavezi da im o tome referišete. Lijepo se ophodite prema svojim roditeljima, posebno prema majci, čak i kada vas kritikuju i napadaju. Neke stvari se mogu i prešutiti kao da se nisu ni čule. Također, nadamo se da će vaša supruga biti razumnija i velikodušnija od druge strane, pa neke primjedbe i sujete uspjeti nadvladati i izdići se iznad njih. Sve se strpljivošću može nadurati. Neka vam je Uzvišeni na pomoći.

Pitanje:

Moja žena je kupila nedavno par Argeta pašteta, koje su označene kao halal, a porijeklom su iz Slovenije a ne iz BiH. Čuo sam da su u njima nedavno pronašli sastojke svinjetine ili nekih drugih sastojaka a koji su haram pa bih Vas zamolio, ako ste u mogućnosti, da mi odgovorite da li mogu da ih jedem ili da ih bacim i više ne kupujem?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Islamska zajednica je osnovala Agenciju za halal certificiranje koja se bavi izdavanjem halal certifikata i informacije o tome koji su proizvodi dobili ovaj certifikat, a koji ne, možete dobiti kod odgovornih u Agenciji. Njihova web adresa je: www.halal.ba

Pitanje:

Selam!

Interesuje me da li je abortus dozvoljen prije 120-tog dana ako muž tuče ženu, tj. ako je verbalno i fizički zlostavlja? U tom slucaju, koliki je keffaret?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Ukoliko muž verbalno ili fizički zlostavlja suprugu treba ga prijaviti nadležnom organu. Abortus u načelu nije dozvoljen i ne treba mu pribjegavati ni prije navršenih 120 dana trudnoće osim kada postoji opravdan razlog, kao što je teška bolest majke i ugroženost njenog života, te teška malformacija zametka s kojom bi teško preživio ili bi  život djeteta s tom malformacijom bio gotovo nemoguć. Nakon 120 dana abortus nije dozvoljeno izvršiti osim radi spašavanja života majke.

Pitanje:

Esselamu alejkum! 
Imam za Vas možda neobično pitanje: Da li je moguće i ko bi trebao dozvoliti da se teravih-namaz u srijedu 09.09.2009. godine, kada igra BiH protiv Turske, klanja u 21.45 minuta. Većina džemata su mladi ljudi i mi smo novoformirani džemat a svi bi htjeli i gledati utakmicu ali i ne propustiti teravih-namaz. Kako nam je poznato, i naš Reis voli omladinu i stalno joj upućuje poruke a znamo i da voli sport.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Nema potrebe da se službeno pomjera vrijeme klanjanja jacije i teravih-namaza zbog utakmice, budući da oni koji budu gledali utakmicu mogi klanjati te namaze poslije utakmice. Mnoge ne zanima utakmica, već žele da klanjaju na vrijeme i to je njihovo pravo. 

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Ja sam sportista i hvala Allahu dž.š. dao mi je snagu da postim a i da treniram. Da li mi možete reći da li ja moram izvršiti keffaret ako sam se namjerno omrsio bojeći se da će mi preveliki napor naškoditi zdravlju s tim da sam taj dan imao nezaobilaznu utakmicu za koju sam kasno saznao i da li moram za namjerno propuštene dane izvršiti keffaret zbog istog razloga jer sam imao 4 utakmice u 3 dana?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Drago nam je da nastojite spojiti post i bavljenje sportom. Kada je riječ o propuštenim danima posta, ukoliko su utakmice igrane na strani, tj. u mjestu koje je udaljeno 80 i više kilometara od mjesta prebivališta, onda ste kao musafir mogli ne postiti u tim danima. Ako su, pak, igrane u mjestu prebivališta ili u mjestu koje nije dovoljno daleko udaljeno da biste imali status musafira, onda ste trebali započeti post, pa ako bi Vas savladala glad i žeđ i pobojali se za zdravlje, onda ste u toj situaciji mogli prekinuti post. Ukoliko uopće niste postili taj dan, bez spomenuta dva osnova nepostenja, onda se trebate pokajati za učinjeni propust, napostiti propuštene dane i učiniti jedan keffaret za sve propuštene dane. Neka Uzvišeni primi Vaš trud i dobra djela i pomogne Vas u sportu i životu.

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Možete li mi odgovoriti na sljedeće pitanje: Da li članstvo u inozemstvu važi i za medžlise u BiH? Naime pojedini medžlisi ne priznaju članstvo u inozemstvu te prisiljavaju džematlije da se iščlane iz naših džemata a da se učlane u svom rodnom kraju iako ne žive tamo.

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Pitanje dvojnog članstva i važenja jednog članstva u svim džematima i medžlisima IZ je administrativnog karaktera te Vas upućujemo na Pravnu službu Rijaseta IZ koja priprema normativne akte koje izdaje IZ. Preporučujemo Bošnjacima u dijaspori da se, shodno mogućnostima, učlane u svoje matične džemate iz kojih potiču u BiH, kao znak solidarnosti i brige za domovinu. Mnogi od tih džemata i medžlisa, posebno u manjem BiH entitetu je u teškom materijalnom položaju, pa bi im to članstvo bilo od pomoći. Naravno, trebaju biti i članovi svojih džemata u mjestu gdje žive. Džemati i medžlisi u BiH ne mogu i ne prisiljavaju bilo koga da se iščlane iz svog džemata u dijaspori, ali vjerovatno neki od njih traže da se učlane i u džemat u domovini, posebno kada se zahtijevaju usluge dženaze i ukopa. Nadamo se da će Rijaset IZ razriješiti tu situaciju svojom odlukom.

Pitanje:

Selam!
U jednom od hadisa pročitah: „Pravilno sedždu činite! Neka niko od vas na sedždi ne položi laktove poput psa dok leži!"

Moje pitanje glasi: Da li ima razlike između muškarca i žene po pitanju padanja na sedždu?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Prema propisu u našem mezhebu, žena će spustiti svoje podlaktice priljubivši svoj trbuh za svoja stegna prilikom činjenja sedžde. U tom smislu navodi se i jedan hadis kod Ebu Davuda u djelu El-Merasiil, a zabilježio ga je i El-Bejheki. Razlog je veća pokrivenost i zaštićenost tijela žene u tom položaju.

Pitanje:

Selam Alejkum!
Poštovani, sanjao sam da mi moja majka uči Talkin dovu. Ja sam čuo za tu dovu ali ne znam za  prevod značenja na bosanski jezik. Puno bi mi značilo da mi pošaljete odgovor ili prevod na bosansom jeziku.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Talkin znači podučavanje i navođenje osobe da pred smrt izgovori kelimei-šehadet. Međutim, ranije je često učen na kaburu nakon ukopa umrloga ili je u pisanoj formi stavljan u kabur, a uglavnom sadrži šehadet i podsjećanje na osnovne istine vjere, kako bi, po vjerovanju nekih, umrli mogao na temelju toga podsjetiti se odgovora na pitanja koja u kaburu budu postavljali meleki Munkir i Nekir. Ispravno je bolesnika na samrti blago podsjećati na šehadet kako bi prije smrti izgovorio ovu osnovnu doktrinu islama kojom se potvrđuje pripadnost islamu, dok stavljanje napisanog teksta u kabur ili učenje talkina nakon ukopa nema čvrstog utemeljenja u vjerskim izvorima.