A+ A A-

Pretraga pitanja

Najnovija pitanja

Izgradnja šehidske česme

Pitanje

Esselamu alejkum!
Imam jedno pitanje u vezi izgradnje "šehidske česme", inače sam iz Podrinja, opština Milići. Kod nas se to počelo raditi masovno poslije rata, dok to nisam nikad prije vidio, to liči kao turbe i samo se spoji tu voda koja već ima u selu, a mještani misle ako to urade da su uradili veliki hajr za mrtve. Molim vas da mi objasnite kakav je stav islama u vezi toga, je li to dozvoljeno graditi ili nije?

Odgovor

Ne znamo šta ima sporno u izgradnji šehidske česme. Izgradnja česme je dobro djelo, a podsjećanje na šehide i njihovu žrtvu također je dobro. Dakle, ne vidimo tu ništa sporno i nije nam jasno zašto Vam to smeta.

O naklanjavanju i spajanju namaza

Pitanje

Pročitao sam neke Vaše odgovore po pitanju "spajanja namaza" i "naklanjavanja namaza". Meni je malo nejasno jer sam primjetio nepreciznost u Vašim odgovorima. Pitalac Vas pita "Mogu li se namazi naklanjavti,..." a vi odgovarate o tome načinu kako se namazi naklanjavaju. (nain kako se to radi je također bio dio pitanja ukoliko
je prvo pitanje pozitivno odgovoreno...).

Naravno na osnovu toga kako ste odgovorili može se zaključiti da je odgovor pozitivan. Ali ipak to niste rekli. Molim Allaha da Vas nagradi za svaki dijelić truda i strpljenja i znanja koje unosite u ovo što radite, ali moje srce se ne smiruje u takvim odgovorima.

Ja živim u BiH. Završio sam Fakultet informacijskih tehnologija i ako Bog da nadam se da ću uskoro naći posao. Ono što mi predstavlja problem jeste kako reći poslodavcu da sam vjernik i da obavljam 5 dnevnih namaza od kojih su 1 ili 2 (podne i ikindija) u radnom vremenu. Da li treba da mu kažem da želim to da obvljam? Da li da spajam podne i ikindiju? Da li je to spajanje u ovom slučaju dozvoljeno, i na osnovu čega? Ukoliko jeste, da li će se klanjati 4+4 rekata ili 2+2 rekata? Da li je naklanjavanje
dozvoljeno i na osnovu čega? Ova pitanja se odnose na ovaj slučaj na poslu.

Pročitao sam i fetvu na ovu temu koju je IZ objavila ove godine u kojoj se kaže da je na osnovu hadisa u kojem je spomenuto da je Poslanik s.a.v.s. spojio u Medini podne i ikindiju te akšam i jaciju bez posebnog razloga. Čitao sam jedan od komentara na taj hadis u kom se kaže da je to učinio kako bi olakšao ummetu. I to ide u prilog Vašoj fetvi. Ali, da li je on to činio češće ili samo jednom? I da li je to neko od njegovih drugova također radio? Jer ovdje je riječ o svakodnevnici na poslu, što podrazumijeva nekad niz godina a ne jednom. U u meni se pojavljuje sumnja obzirom da je poznato da je propouštanje namaza opravdano samo u slučajevima nesvjesti, sna i sl. Ljudi u borbi na Allahovom putu su obavezni klanjati namaz, pa čak i u toku bitke. Bolesnici u postelji su
obavezni da ga klanjaju u skladu sa svojim mogućnostima (ako ne mogu stajat, onda će sjedit, ako ne mogu sjedit onda će ležat ... itd.). Ovo su sve, za neko moje logičko shvatanje stvari, teže situacije u kojima sa pojedinca pak ne spada obaveza klanjanja namaza u predodređenom vremenu.

Molim Vas da mi otklonite sumnju u pogledu ovog pitanja ako možete. Navedite mi po mogućnosti ajet, hadis ili govor učenjaka ehli sunneta.
Nadam se da moje pitanje nije oduzelo previše Vašeg vremena. U svakom slučaju molim Uzvišenog da Vas nagradi najljepšom nagradom na oba svijeta.

PS: Zašto IZ ne poduzme nešto po ovom pitanju - u smislu da se zakonski reguliše ova ravnopravnost. Mene malo žalosti da u Sarajevu moram da se ustručavam kada je namaz na radnom mjestu u pitanju. Na ovo pitanje mi svakako nije potreban odgovor. Ovo je sugestija.


Odgovor

Ukoliko se nije izričito naglasila obaveznost naklanjavanja propuštenih namaza u odgovoru na neko pitanje, naglašena je u odgovoru na neko drugo pitanje. Bilo je više odgovora na to pitanje i nije neophodno svaki put ponavljati sve detalje. Ne znamo odakle uopše upitnost principa naklanjavanja namaza. Ono nije sporno ni u jednom mezhebu kada se radi o naklanjavanju namaza propuštenih usljed zaborava, sna ili nesvjestice. To je jasno iz hadisa: "Ko prespava namaz ili ga zaboravi klanjati neka ga naklanja kada se sjeti!" Slučaj namjernog propuštanja u hadisu je prešućen. Primjenjujući tzv. "razlog suprotnosti" (mefhumul-muhalefeti) hanbelijski mezheb smatra da se naklanjavaju samo oni namazi koji se prespavaju ili propuste usljed zaborava. U hadisu nije izričito spomenuto da se namjerno propušteni namazi ne naklanjavaju. Takav zaključak je hanbelijski mezheb izveo na osnovu "razloga suprotnosti". Naš mezheb i većina ostalih mezheba je na stanovištu da je obaveza naklanjati i namjerno propuštene namaze po principu "utoliko prije" (kijasul-evla). Jer, ako je obaveza naklanjati nenamjerno propuštene namaze, utoliko prije je obaveza naklanjati ih ako se eventualno namjerno propuste. No, ne možemo svakome i za svaki slučaj navoditi dokaze i široka obrazloženja. Onaj koji zna šta su to šerijatski dokazi i na koji način se izvode zaključci i sudovi, nema potreba da postavlja pitanja. Može i sam izvesti zaključak tako da mu srce bude mirno. Literatura koja o ovim fikhskim pitanjima opširno govori je brojna i dostupna.

Kada je riječ o primjeni olakšice spajanja namaza u slučaju potrebe, na putovanju ili nekoj drugoj vanrednoj okolnosti, ne mislimo o tome voditi raspravu i uvjeravati Vas u osnovanost takvog postupka. Mi smo se opredijelili za takav stav i iznijeli argumente za to. Kome to nije dovoljno neka postupa po svom mišljenju. Nema kod nas nikakve dileme u obaveznost klanjanja namaza u predviđeno namasko vrijeme u normalnim okolnostima. Ovdje je riječ u slučaju kada nije moguće ili je veoma teško obaviti to na vrijeme. "Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoća imate" - kaže Kur'an.
Što se tiče Vašeg budućeg zaposlenja, preporučujemo Vam da saopćite Vašem budućem poslodavcu da želite obavljati namaz na vrijeme i da Vam se to omogući tokom radnog vremena (za vrijeme radne pauze). Vrijeme koje utrošite na klanjanje namaza ne treba biti na uštrb efektivnog radnog vremena osim ako to poslodavac odobri. Ukoliko poslodavac to odbije, možete potražiti drugog poslodavca koji će to prihvatiti. Ako to ne uspijete, imate mogućnost spajanja namaza (podne i ikindija) kao vid olakšice i otklanjanja teškoće od vjernika, što je jedan od općih principa u šerijatskom pravu. Ako se opredijelite za to, nema skraćivanja namaza, već se spaja 4+4. Ako se eventualno propusti namaz, dužnost je naklanjati ga. Poslanik a.s. je naklanjao sve namaze koje je propustio klanjati tokom bitke na Hendeku.

Vaša briga o namazu je za svaku pohvalu i istrajte na tom putu, ali nemojte sebi otežavati i u situaciji kada je moguće primijeniti olakšicu. Ali je ne treba primijenjivati bez stvarne potrebe.

Iluzorno je očekivati da se zakonskim putem riješi pitanje klanjanja namaza tokom radnog vremena. Jedino je zakonski osiguran jedan sahat tokom radne sedmice radi obavljanja džume namaza iako nije izričito tako naglašeno. Sarajevo i Bosna i Hercegovina su, nažalost, daleko od onog stanja kojeg kao vjernici priželjkujemo.

Status samoubistva

Pitanje

Čitao sam, slušao razna predavanja o samoubistvima ali sam nailazio na različita tumačenja. Konkretno, neki dan u mom mjestu se objesio jedan mladić 24 god. pa smo na dženazi čuli različita mišljenja, jedni bi klanjali dženazu, drugi ne, itd. Zanima me kakav je fikhski stav o tome, da li postoje neke fetve po tom pitanju, ili hadisi itd. Da li ima nade za takve ljude.

Odgovor

Samoubistvo je težak grijeh ukoliko ga osoba počini u stanju uračunljivosti, ali ipak ne izvodi počinitelja iz vjere. Zato se takvoj osobi klanja dženaza i za nju važe svi šerijatski propisi koji važe i za ostale umrle muslimane. I za takve osobe ima nade i Allah im Svojom milošću može oprostiti grijehe, iako se u hadisima navodi da će takve osobe biti kažnjavane u džehennemu na način na koji su izvršile samoubistvo. Ali ako takve osobe umru s imanom u srcu, Allah im može, ako hoće, oprostiti taj i ostale grijehove, a može ih kazniti boravkom u džehennemu neko vrijeme. Allah je Sudija pravedni i Gospodar milostivi.

Dojenje djeteta

Pitanje

Esselamu alejkum!
Da li je dojenje djeteta dvije godine potrebno, kakav je stav uleme, iako danas djeca već od šest mjeseci počinju jesti i drugu hranu, puno majki trudi se da ispuni to dvogodišnje dojenje. Ili se može prestati kad hoće?

Odgovor

Dojenje pune dvije godine je poželjno, ali nije obavezno, pa je prema tome dozvoljeno i ranije prekinuti ga, ukoliko prekid nije štetan po dijete ili majku.

Uginuće životinje za kurban

Pitanje

Ako bravče ili goveče koje je namijenjeno i kupljeno kao kurban ugine, bilo nesretnim slučajem ili iz nepoznatih razloga, ili jednostavno pobjegne ili bude ukradeno, da li osoba koja je platila kurban mora kupiti drugi ili joj se djela vrednuju prema nijjetu?

Odgovor

Ako se radi o imućnoj osobi koja posjeduje nisab nakon uginuća kupljenog kurbana, treba kupiti novi kurban, a ako se radi o osobi slabijeg imovinskog stanja (ne posjeduje nisab), nije obavezna kupiti novi kurban. U svakom slučaju, neće propasti nagrada za uloženi novac u kupovinu uginule ili nestale životinje.

Fizička razdvojenost i razvod

Pitanje

Situacija je veoma složena, a tiče se šerijatskog vjenčanja. Da li je moguće izvršiti šerijatsko vjenčanje žene, koja već tri godine ne živi sa čovjekom ali je zakonski (u opštini) još uvijek vjenčana s njim (nije razvedena), ali ima nijet da to učini, sa drugim slobodnim čovjekom?

 

Odgovor
Fizička razdvojenost bračnih drugova ne znači i valjanu zakonsku rastavu. Zato dotična žena ne može sklopiti novi brak bez valjanog raskinuća prethodne bračne veze sudskim putem.

Nijet u namazu

Pitanje

Da li treba proučiti nijjet jednom tj. na početku džuma namaza, ili treba više puta tj. na početku prvog 4 rekatnog sunneta, pa na početku farza, pa drugog sunneta itd. I da li se može nijjet učiniti na našem jeziku ili treba na arapskom?
Pošto džuma namaz ima 16 rekata koliko puta se uči etehijatu, salavati i dova i da li se uči na svakom drugom sjedenju i kada se podiže kaziprst.
Da li se poslije trećeg sunneta preda selam pa se onda uči tespih i dova, je li se prvo uzme tespih pa 33 puta Subhanallah se prouči, pa 33 puta El hamdu lillahi, pa 33 puta Allahu ekber, da li se to uči sjedeći ili stojeći, pa da li se onda uči dova i Fatiha, i da li je tada kraj?


Odgovor

Prije svakog početnog tekbira treba zanijetiti namaz koji se klanja. Znači, treba posebno zanijetiti četverorekjatni sunnet, posebno zanijetiti farz, pa posebno sunnet koji se klanja poslije džumanskog farza i tako kod svih vrsta namaza. Dovoljno je zanijetiti u srcu, tj. biti svjestan koji se namaz želi klanjati, a može se izgovoriti i jezikom, kao dodatna potvrda. Bolje je to izgovoriti na arapskom jeziku, ali ne smeta i ako bi se učinilo na maternjem jeziku, jer Allah dž. š. razumije sve jezike.
Ettehijjatu se uči nakon svakog drugog rekjata, a dodaju se salavati i dova na sjedenju u kojem slijedi predaja selama. Kažiprst se podiže na sjedenju kod izgovaranja "la ilahe", a spušta kod izgovaranja "illellah". Na kraju slijedi tesbih i dova. Ukoliko neko žuri radi neodložnih obaveza, može klanjati samo džumanski farz i vratiti se na posao.

 

Proteini životinjskog porijekla

Pitanje

Esselamu alejkum!
Bavim se bodybuildingom i koristim neke dodatke ishrani za koje smatram da su medicinski ispravni poput proteina i aminokiselina. Međutim, interesuje me da li je dozvoljena upotreba preparata životinjskog porijekla. Odnosno da li je dozvoljno koristiti proteine koji se dobijaju iz jetre krava itd. Da li određeni sastojak koji se vadi iz mesa životinje može biti zabranjen ukoliko životinja nije zaklana shodno šerijatskim principima? Razumljivo je da nam nije dozvoljeno konzumirati meso životinja koje se ne zakolju na šerijatski dozvoljen način, međutim da li pod tu zabranu spadaju i određene materije iz životinja koje su na takav način zaklane (kao što su proteini, vitamini, minerali...), a koji se potom prerade u prah, tablete ili slično?


Odgovor

Budući da pretpostavljeni razlog zabrane konzumiranja mesa životinje koja nije zaklana shodno šerijatskim propisima - štetnost ne postoji u slučaju specijalnom metodom izdvojenih supstanci iz mesa nepropisno zaklanih životinja, smatramo da nema smetnje koristiti tako dobijene proteine, minerale..., ukoliko nisu po nekom drugom osnovu štetni po zdravlje korisnika.

Povrat sredstava od poreza

Pitanje

Prema Zakonu o porezu na dohodak svaki građanin RH koji prima plaću i prijavljen je kao porezni obveznik ima obavezu plaćati porez.
Porez se plaća proaktivno, što znači da se svaki mjesec bruto plaća umanjuje za određeni postotak i ta sredstva idu u poreznu blagajnu.

Država je Zakonom o porezu na dohodak definirala nekoliko situacija u kojima se porezna stopa može umanjiti. Npr. ako obveznik poreza na dohodak uzdržava člana obitelji ili djecu, njemu se smanjuje stopa poreza i tako mu svaki mjesec ostaje veći iznos od bruto plaće.

Ista je stvar i sa osobama koje nose neku invalidnost. U takvim slučajevima, kada je status poreznog obveznika stalan i poznat, njemu je porezna olakšica trajno dodijeljena i vidi se odmah na plaći svakog mjeseca.

U drugom slučaju RH je Zakonom o porezu na dohodak definirala nekoliko situacija u kojima se porezna stopa može umanjiti ali naknadno.
To su u pravilu situacije koje nisu konstantne, pa se ne mogu navesti kao trajna porezna olakšica, nego se evidentiraju na kraju godine i onda država kalkulira iznos viška poreza kojeg smo platili te nam taj višak vraća. Radi se o donacijama Islamskoj zajednici, članarinama koje se plaćaju vjerskim zajednicama, zekat koji se daje zajednici, kurban koji se uplati u zajednici i slična plaćanja za koja zajednica izdaje račun.
Ako postoji račun za takva plaćanja, država sva ta plaćanja tretira kao poreznu olakšicu i na osnovu toga poreznom obvezniku umanjuje poreznu stopu.

Zanima me, na osnovu prethodno iznesenih činjenica, da li je opravdano i dozvoljeno u godišnjoj prijavi poreza navesti članarinu Islamskoj zajednici, zekat i kurban, te na taj način ostvariti pravo na umanjenje porezne stope i što ako se na temelju toga dobije određeni iznos kao povrat poreza?
Allah Vas nagradio najljepšom nagradom.
Esselamu alejkum!

Odgovor

Nema nikakve smetnje da se spomenuta izdvajanja prikažu u godišnjem obračunu radi umanjenja porezne stope, a sredstva koja se eventualno povrate na ime spomenutih davanja su dozvoljena. To je u skladu sa zakonom, a nije u suprotnosti s propisima islama. Povlastice koje državni zakon omogućava musliman treba koristiti kao i ostali građani.

Kurban na temelju kuće

Pitanje

Esselamu alejkum!
Da li ima ikakvog utemeljenja klanje kurbana na temelju kuće, posebno ako se ima na umu da se vodi briga da krv kurbana zalije sam temelj, ili je to samo jedan ružan običaj?

Odgovor

Nije nam poznato šerijatsko utemeljenje takvog običaja. To je jedan od naših bosanskih običaja.