Seminar za profesore FIN-a u Kataru

“Najbolji ummet” znači biti najbolji u svim sferama života

Prisustvo prijateljske i bratske države Katar na prostorima Bosne i Hercegovine svjedočimo još iz vremena agresije na našu domovinu. Katarski “Crveni polumjesec” nas je znao u tom teškom vremenu iznenaditi svojim hedijama. Uslijedile su organizirane akcije pomoći bosanskim jetimima. Godine 1998. uz snažnu i bezuvjetnu potporu katarskog emira šajha Hameda bin Halife Al Thanija uspješno je završena rekonstrukcija i restauracija ratom uništene zgrade Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Zemlja sa najvećim brutonacionalnim dohotkom po glavi stanovnika (površina 11.500 kvadratnih kilometara i 1,700.000 stanovnika) svoju ali i šansu muslimana širom svijeta vidi u edukaciji i obrazovanju. Zato je vjerovatno i prepoznat projekat izgradnje i opremanja nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu koji se od početka do kraja radi pod pokroviteljstvom Katarskog emira i države Katar.

Sedmodnevni stručni seminar

Država Katar i tamošnja Katarska fondacija (Qatar Foundation) ne vode brigu samo o edukaciji vlastitog kadra nego i edukaciji muslimanskih intelektualaca širom svijeta. Tako je u periodu od 1. do 8. Marta 2012., četrnaestočlana delegacija profesora i asistenata Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu bila gost Univerziteta «Hamed bin Halifa» i Fakulteta islamskih nauka u Dohi koji je članica Katarske fondacije za odgoj i obrazovanje i gost Karadavijevog centra za islamski srednji put i reformizam koji radi u okviru ovog Fakulteta. U delegaciji Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu bili su prof. dr. Enes Ljevaković u svojstvu predsjednika delegacije, prof. dr. Murat Dizdarević, prof. dr. Zuhdija Hasanović, doc.dr. Orhan Bajraktarević, hfz. doc. dr. Dževad Šošić, doc. dr. Mustafa Hasani, doc. dr. Almir Fatić, hfz. mr. Kenan Musić, mr. Nedim Begović, mr. Amira Trnka-Uzunović, mr. Zehra Alispahić, hfz. Abdulaziz Drkić, Azra Hadžić i Emina Muderizović, sekretar Fakultata. Tema sedmodnevnog stručnog seminara koji je održan u grandioznom zdanju Fakulteta islamskih nauka u Dohi bila je «Fikh manjina, metodologija pravnih rješenja i međureligijski dijalog.» Nakon muslimanskih intelektualaca iz Rusije, Kine, Azerbejdžana, Ukrajine, Njemačke, Gambije, Benina, Malezije i Makedonije, profesori i asistenti Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu bili su deseta generacija polaznika stučnog seminara.

Muslimani nemaju educiran kadar za dijalog

Tokom seminara delegaciji Fakulteta islamskih nauka (FIN) u Sarajevu kroz predavanja i diskusije obratili su se eminentni profesori iz Katara, Egipta, Maroka, Alžira, Tunisa i Sirije na čelu sa prof. dr. Muhammedom Halifom Hasanom, direktorom Karadavijevog centra za islamski srednji put i reformizam. Teme koje su prezentirane tokom ovog stručnog seminara i o kojima se živo diskutiralo tretirale su izučavanje uporednih religija i njihovu važnost u suvremenom trenutku, neke probleme vezane za međureligijski dijalog u svijetu, osobenosti i principe pravnih rješenja u islamu te njihovu metodologiju, fenomen fikhskih razmimoilaženja u islamu, pitanje mezhebskih približavanja u svijetlu islamskoga srednjeg puta, važnost poznavanja i izučavanja arapskog jezika na putu razumijevanja Kur’ana i Sunneta.

Inače, Fakultet islamskih nauka u Dohi i Karadavijev centar za islamski srednji put i reformizam utemeljeni su 2007. godine. Fakultet islamskih nauka u Dohi egzistira kao fakultet za postdiplomske studije sa šest specijalčističkih odsjeka koje upisuju i završavaju postdiplomci iz svih dijelova svijeta: Savremene fikhske teme, Islamska ekonomija i finansiranje, Uporedne religije, Savremena islamska društva, Islamska arhitektura i savremeno projektovanje, Opća politika u islamu a u toku su pripreme za doktorski studij na ovom fakultetu. Inače na Fakultetu islamskih nauka u Dohi studira 250 studenata na svim odsjecima a 75% čine studenti iz različitih dijelova svijeta. Trećinu postdiplomaca čine žene. Na taj način i svršenici FIN-a u Sarajevu i drugih islamskih fakulteta u Bosni i Hercegovini mogu svoj postdiplomski studij nastaviti u Dohi uz uvjet dobrog poznavanja arapskog jezika. Najveće interesovanje vlada za specijalistički studij iz oblasti Islamske ekonomije i finansiranja a naš domaćin prof. dr. Halifa Hasan je često isticao posebnu važnost odsjeka za Uporedne religije na putu promoviranja islamske da`we i otvaranja međureligijskog dijaloga. “Zapad je spreman na dijalog, ima educiran kadar, organizacije, dok mi kao vjera koja promovira dijalog još uvijek nismo ostvarili dovoljan stepen znanja u toj oblasti. Stoga odsjeci poput ovog širom svijeta imaju zadatak pripremiti nove generacije koje će nas na zavidan način predstavljati u među religijskom dijalogu koji je neminvost vremena koje je pred nama.” U tom pravcu su usmjerene i aktivnosti Karadavijevog centra za islamski srednji put koji je osnovan u cilju suočavanja i suprotstavljanja islamskom radikalizmu u posljednjim stoljećima. Ime je dobio iz poštovanja iz respekta prema dr. Jusufu el-Karadaviju koji je pionir promoviranja srednjeg puta kako u islamskom svijetu tako i na globalnom nivou. Od osnivanja do danas Centar radi na promociji poboljšanja međureligijske suradnje i dijaloga.

Mediji i kultura međureligijskog dijaloga

Tokom seminara profesori i asistenti FINa posjetili su Nacionalnu biblioteku sa veoma bogatim knjižnim fondom, Centar “Fenar” za prezentaciju islama pripadnicima drugih religija, Međunarodni centar za međureligijski dijalog u Dohi koji službeno postoji od 2008. godine i kako nam je rekao direktor Centra prof. dr. Ibrahim al-Naimi, ima ključnu ulogu u promociji kulture dijaloga i prihvatanja drugog i drugačijeg te u promoviranju mirnog suživota širom svijeta. Na tom putu Centar organizira godišnju konferenciju za međureligijski dijalog koja iz ugla svake religije raspravlja o nekim gorućim problemima savremenog čovječanstva kako bi se došlo do zajedničkih rješenja. Poseban kuriozitet je bila posjeta sjedištu Al-Jazeere u Dohi, obilazak radnog prostora, upoznavanje sa organizacionom shemom, obilazak muzejskog prostora. Ova nezaobilazna medijska tačka kojom su muslimani, konačno 1996. godine pokušali uspostavit balans između Istoka i Zapada danas ima 500 zaposlenika.

Naša druga medijska destinacija bila je prvi islamski internet portal islamweb.net koji je osnovan 1998. godine. Islamweb.net dnevno bilježi više od 270.000 posjeta, na njegovim stranicam se može pronaći oko 180.000 fetvi, ima više od 200.000 audiopredavanja, više od 80.000 članaka i više od 3,500.000 stranica teksta. Posebna pažnja je posvećena problemima mladih i dječijem programu. U uređivanju i realizaciji učestvuje 120 uposlenika.

Susret sa šejhom el-Karadavijem

Posjeta Internacionalnoj uniji muslimanskih učenjaka i susret sa šejhom dr. Jusufom el-Karadavijem je bila posebna prilika za razmjenu iskustava. Unija je osnovana 2004. godine u Dablinu (Irska). Početkom 2011. godine sjedište Unije je premješteno u Dohu.

Putem svojih ogranaka i članova te putem organizacija koje imaju slične ciljeve Unija je sa svojim aktivnostima, projektima i programima prisutna u sedamdeset zemalja Azije, Afrike, Evrope i Amerike. Unija radi na očuvanju identiteta islamskog ummeta kao ummeta srednjega puta. I naši profesori, kazali su nam domaćini, potencijalni su članovi ove Unije. Iz druženja sa generalnim sekretarom Unije dr. Ali Karadagijem i šejhom Jusufom al-Karadavijem zabilježili smo i zapamtili slijedeće: «Čovjek nije stvoren samo da robuje nego da gradi i unapređuje. Muslimani žele Džennet na Dunjaluku i na Ahiretu. To bi im trebala biti pokretačka ideja, međutim oni nisu ostvarili progres kakav je u posljednjim stoljećima ostvario neislamski svijet. Muslimani su najbolji ummet zato što bi trebali biti najbolji u svim sferama života a danas je u svijetu 60% nepismenih muslimana a 75% ukupnih problema u svijetu vezano je za islamski svijet. Međutim,» rekao je šejh el-Karadavi, vidno radostan da u delegaciji ima i žena: «Svaki posao bez žene je krnjav»! Sedmodnevni seminar je bio izuzetna prilika učesnicima da se upoznaju sa rastom i razvojem zemlje koja bilježi tek četiri decenije postojanja. Stoga se široke jednosmjerne ulice i bulevari sa načičkanim oblakoderima od po pedesetak spratova i tornjevima raznolikih formi, prelijepim parkovima, njegovanim i lijepo oblikovanim cvijećem i zelenilom za koje se u ovim krajevima troši velika količina vode kako bi opstali, čini nestvarnim. Vjerovatno snagu jedne zemlje određuje i činjenica da svakih pet minuta na nacionalni aerodrom u Dohi slijeće po jedan avion, najčešće domaće avio-kompanije. U Kataru se voze posljednje serije japanskih Toyota, različiti tipovi Lexusa, Audi terenaca... U Kataru voze i žene i lijepo ih je vidjeti u ovim luksuznim automobilima. Katar je sigurna zemlja. Nema krađe, džeparenja, vožnje u pijanom stanju. Ili ima ali jednom. Domicilno stanovništvo Katara je bogat i otmjen svijet, graciozan u nošnji koja je obilježje ovog zaljevskog podneblja: žene u prelijepim lepršavim crnim abajama a muškarci u biljurno bijelim i savršeno ispeglanim dizdašama. Posluga u hotelima, radnici u kafeterijama, prodavači i prodavačice, kućna posluga i dadilje dolaze iz Bangladeša, Filipina, Indije, Tajlanda... Bilo bi posla i za naš svijet iz Bosne i Hercegovine u voznom i transportnom te uslužnom sektoru ali ovdje stranci rade, kako nam je to rekao ambasador Bosne i Hercegovine u Kataru gospodin Nudžejm Rečica od zvijezde do zvijezde i za skroman novac. Izuzetak čine sportisti, medicinski radnici i mladi natprosječni i ambiciozni stručnjaci koji su uspjeli dobiti svoj prostor u Dohi. U Kataru smo sreli i naše slavne nogometaše i sportske radnike gospodina Džemaludina Mušovića i Mehmeda Baždarevića koji su izuzetno popularni na ovim prostorima. Tamo smo upoznali i gospodina Hamdiju Blekića koji već trinaest godina živi u Kataru i koji je bio koordinator ove posjete.

Iz Katara smo se vratili sa saznanjem da promoviranje ideje suživota, dijaloga i razumijevanje drugog i drugačijeg jeste dio našeg višestoljetnog bošnjačkog identiteta.

Zehra Alispahić

(www.fin.ba)