Esselamu alejkum!
Da li je dojenje djeteta dvije godine potrebno, kakav je stav uleme, iako danas djeca već od šest mjeseci počinju jesti i drugu hranu, puno majki trudi se da ispuni to dvogodišnje dojenje. Ili se može prestati kad hoće?
Odgovor
Dojenje pune dvije godine je poželjno, ali nije obavezno, pa je prema tome dozvoljeno i ranije prekinuti ga, ukoliko prekid nije štetan po dijete ili majku.
Ako bravče ili goveče koje je namijenjeno i kupljeno kao kurban ugine, bilo nesretnim slučajem ili iz nepoznatih razloga, ili jednostavno pobjegne ili bude ukradeno, da li osoba koja je platila kurban mora kupiti drugi ili joj se djela vrednuju prema nijjetu?
Odgovor
Ako se radi o imućnoj osobi koja posjeduje nisab nakon uginuća kupljenog kurbana, treba kupiti novi kurban, a ako se radi o osobi slabijeg imovinskog stanja (ne posjeduje nisab), nije obavezna kupiti novi kurban. U svakom slučaju, neće propasti nagrada za uloženi novac u kupovinu uginule ili nestale životinje.
Situacija je veoma složena, a tiče se šerijatskog vjenčanja. Da li je moguće izvršiti šerijatsko vjenčanje žene, koja već tri godine ne živi sa čovjekom ali je zakonski (u opštini) još uvijek vjenčana s njim (nije razvedena), ali ima nijet da to učini, sa drugim slobodnim čovjekom?
Odgovor
Fizička razdvojenost bračnih drugova ne znači i valjanu zakonsku rastavu. Zato dotična žena ne može sklopiti novi brak bez valjanog raskinuća prethodne bračne veze sudskim putem.
Da li treba proučiti nijjet jednom tj. na početku džuma namaza, ili treba više puta tj. na početku prvog 4 rekatnog sunneta, pa na početku farza, pa drugog sunneta itd. I da li se može nijjet učiniti na našem jeziku ili treba na arapskom?
Pošto džuma namaz ima 16 rekata koliko puta se uči etehijatu, salavati i dova i da li se uči na svakom drugom sjedenju i kada se podiže kaziprst.
Da li se poslije trećeg sunneta preda selam pa se onda uči tespih i dova, je li se prvo uzme tespih pa 33 puta Subhanallah se prouči, pa 33 puta El hamdu lillahi, pa 33 puta Allahu ekber, da li se to uči sjedeći ili stojeći, pa da li se onda uči dova i Fatiha, i da li je tada kraj?
Odgovor
Prije svakog početnog tekbira treba zanijetiti namaz koji se klanja. Znači, treba posebno zanijetiti četverorekjatni sunnet, posebno zanijetiti farz, pa posebno sunnet koji se klanja poslije džumanskog farza i tako kod svih vrsta namaza. Dovoljno je zanijetiti u srcu, tj. biti svjestan koji se namaz želi klanjati, a može se izgovoriti i jezikom, kao dodatna potvrda. Bolje je to izgovoriti na arapskom jeziku, ali ne smeta i ako bi se učinilo na maternjem jeziku, jer Allah dž. š. razumije sve jezike.
Ettehijjatu se uči nakon svakog drugog rekjata, a dodaju se salavati i dova na sjedenju u kojem slijedi predaja selama. Kažiprst se podiže na sjedenju kod izgovaranja "la ilahe", a spušta kod izgovaranja "illellah". Na kraju slijedi tesbih i dova. Ukoliko neko žuri radi neodložnih obaveza, može klanjati samo džumanski farz i vratiti se na posao.
Esselamu alejkum!
Bavim se bodybuildingom i koristim neke dodatke ishrani za koje smatram da su medicinski ispravni poput proteina i aminokiselina. Međutim, interesuje me da li je dozvoljena upotreba preparata životinjskog porijekla. Odnosno da li je dozvoljno koristiti proteine koji se dobijaju iz jetre krava itd. Da li određeni sastojak koji se vadi iz mesa životinje može biti zabranjen ukoliko životinja nije zaklana shodno šerijatskim principima? Razumljivo je da nam nije dozvoljeno konzumirati meso životinja koje se ne zakolju na šerijatski dozvoljen način, međutim da li pod tu zabranu spadaju i određene materije iz životinja koje su na takav način zaklane (kao što su proteini, vitamini, minerali...), a koji se potom prerade u prah, tablete ili slično?
Odgovor
Budući da pretpostavljeni razlog zabrane konzumiranja mesa životinje koja nije zaklana shodno šerijatskim propisima - štetnost ne postoji u slučaju specijalnom metodom izdvojenih supstanci iz mesa nepropisno zaklanih životinja, smatramo da nema smetnje koristiti tako dobijene proteine, minerale..., ukoliko nisu po nekom drugom osnovu štetni po zdravlje korisnika.
Prema Zakonu o porezu na dohodak svaki građanin RH koji prima plaću i prijavljen je kao porezni obveznik ima obavezu plaćati porez.
Porez se plaća proaktivno, što znači da se svaki mjesec bruto plaća umanjuje za određeni postotak i ta sredstva idu u poreznu blagajnu.
Država je Zakonom o porezu na dohodak definirala nekoliko situacija u kojima se porezna stopa može umanjiti. Npr. ako obveznik poreza na dohodak uzdržava člana obitelji ili djecu, njemu se smanjuje stopa poreza i tako mu svaki mjesec ostaje veći iznos od bruto plaće.
Ista je stvar i sa osobama koje nose neku invalidnost. U takvim slučajevima, kada je status poreznog obveznika stalan i poznat, njemu je porezna olakšica trajno dodijeljena i vidi se odmah na plaći svakog mjeseca.
U drugom slučaju RH je Zakonom o porezu na dohodak definirala nekoliko situacija u kojima se porezna stopa može umanjiti ali naknadno.
To su u pravilu situacije koje nisu konstantne, pa se ne mogu navesti kao trajna porezna olakšica, nego se evidentiraju na kraju godine i onda država kalkulira iznos viška poreza kojeg smo platili te nam taj višak vraća. Radi se o donacijama Islamskoj zajednici, članarinama koje se plaćaju vjerskim zajednicama, zekat koji se daje zajednici, kurban koji se uplati u zajednici i slična plaćanja za koja zajednica izdaje račun.
Ako postoji račun za takva plaćanja, država sva ta plaćanja tretira kao poreznu olakšicu i na osnovu toga poreznom obvezniku umanjuje poreznu stopu.
Zanima me, na osnovu prethodno iznesenih činjenica, da li je opravdano i dozvoljeno u godišnjoj prijavi poreza navesti članarinu Islamskoj zajednici, zekat i kurban, te na taj način ostvariti pravo na umanjenje porezne stope i što ako se na temelju toga dobije određeni iznos kao povrat poreza?
Allah Vas nagradio najljepšom nagradom.
Esselamu alejkum!
Odgovor
Nema nikakve smetnje da se spomenuta izdvajanja prikažu u godišnjem obračunu radi umanjenja porezne stope, a sredstva koja se eventualno povrate na ime spomenutih davanja su dozvoljena. To je u skladu sa zakonom, a nije u suprotnosti s propisima islama. Povlastice koje državni zakon omogućava musliman treba koristiti kao i ostali građani.
Esselamu alejkum!
Da li ima ikakvog utemeljenja klanje kurbana na temelju kuće, posebno ako se ima na umu da se vodi briga da krv kurbana zalije sam temelj, ili je to samo jedan ružan običaj?
Odgovor
Nije nam poznato šerijatsko utemeljenje takvog običaja. To je jedan od naših bosanskih običaja.
Esselamu alejkum!
Molim Vas da prokomentarišete prisutnu praksu vezanu za kurbane, pri kojoj se cjelokupno kurbansko meso ispeče u pekari ili na ražnju, a zatim se tim mesom nahrane u vlastitom domu komšije, prijatelji, rodbina, te isto dijeli kao kurban.
Odgovor
Bolje je i ispravnije držati se tradicionalnog načina podjele kurbanskog mesa na tri dijela, ali taj način nije obavezujući, već samo preporučljiv. U slučaju potrebe ili nemogućnosti podjele sirovog kurbanskog mesa može se njime raspolagati i na u pitanju spomenuti način, osobito ako bi među pozvanim i prisutnim osobama bilo osoba iz sve tri kategorije kojima se inače dijeli kurbansko meso. Ipak mislimo da se u navedenom slučaju u dobroj mjeri zaobilazi kategorija siromašnih osoba, pa ne bismo mogli preporučiti takav način postupanja s kurbanskim mesom.
Esselamu alejkum!
Ja se javljam iz dijaspore i imam jedno veoma složeno pitanje. O čemu se radi?
Živimo u jednom gradu gdje smo organizovali bosanski džemat ali još uvijek nismo definitivno riješili pitanje mezarluka, na čemu radimo i što planiramo što prije riješiti. insallah!
Trenutno, grad ima lokaciju groblja u kome se kopaju i kršćani i muslimani i svi ostali, ta lokacija je otvorena u svim godisnjim dobima.
Mi muslimani, koji živimo na ovim prostorima, imamo jednu lokaciju, dio tog groblja, gdje se samo mi kopamo, ali problem nastaje kada dođu zimski dani, jer je ta lokacija zatvorena i ne može se više u nju kopati do dolaska proljeća. Dakle, ako musliman umre u zimskom periodu ne može biti ukopan u muslimanskom dijelu tog velikog groblja. Razlog za to je nepristupačnost tom dijelu u zimskom periodu!
Ali, to groblje ima mogućnost ostavljanja tijela u posebne hladnjače koje se nalaze pod zemljom i u kojima tijelo u sanduku može ostati do proljeća kada će tijelo moći biti ukopano u muslimanskom dijelu groblja.
U razgovoru sa jednim hafizom, rekao mi je da nema nikakvih smetnji da se postupi na takav način, ako rodbina umrlog odluči tako ili ako je umrli oporučio! Već smo imali jedan slučaj da je jedna žena umrla, a da je prije smrti oporučila da želi da se ukopa u muslimanskom dijelu groblja. Jedina opcija koja je preostala je bila da čekamo vremenske uslove, što smo i učinili.
Nas zanima vaše mišljenje o ovom pitanju? Da li je uredu, da postupamo na ovakav način, jer nemamo drugog izbora, ili da se kopamo sa kršćanima i svim ostalim na dostupnoj lokaciji u zimskom periodu?
Odgovor
Smatramo da nema smetnje da postupite na način kako ste opisali, jer nužda zakon mijenja.
Da IZ može primati nedozvoljenu imovinu, da li IZ može uzimati bilo kakav haram? Mislim da je haram jasan i da tu nema nedoumice i da se haram odnosi na sve pa čak i na IZ! I da li IZ može uzimati odnosno primati donacije ako se zna da su stečene na haram način, mislim na donacije?
Odgovor
Islamska zajednica nije zadužena da ispituje porijeklo imovine neke osobe ukoliko dotična osoba donira neka sredstva za njene projekte. Sticalac imovine odgovara za ispravnost sticanja. Međutim, ukoliko bi neko došao s donacijom i rekao da je dotična sredstva stekao krijumčarenjem droge, prostitucijom, prodajom alkohola i sl., Islamska zajednica neće prihvatiti takvu donaciju. Ukoliko je neka donacija mješavina halala i harama, dozvoljeno je uzeti je i utrošiti u neki hajr projekat, kao i imovinu za koju ne znamo kakve je prirode. Nije naše da se bavimo ispitivanjem porijekla nečije imovine.
