Najnovija pitanja

Pitanje:

Esselamu alejkum.

Zanima me ima li pomenuto u našoj vjeri kakav treba biti položaj kreveta. Da li spavač treba glavu prema istoku okrenuti, ja je tako okrećem i okrenut sam bočno prema Kibli a noge su na zapadu, suprotno kako se kopaju mrtvaci. 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Lijepo je prilikom spavanja okrenuti se desnom stranom prema Kibli, makar prilikom započinjanja spavanja. To je otprilike onaj položaj kako je okrenut kabur. Neki stručnjaci preporučuju položaj: jug (glava) - sjever (noge) zbog magnetnih talasa, što je blisko u islamu preporučenom položaju. Međutim, nije riječ o obavezujućem propisu, već samo o Poslanikovoj a.s. praksi - sunnetu.

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Ukoliko je neko dobivao novac kao donaciju za izgradnju kuće, te je bio cijelu godinu stvarni vlasnik tog novca, tj. raspolagao je njime, da li je dužan dati zekat na taj novac, s obzirom da je to donacija?

Odgovor:

Ukoliko su ispunjeni svi uvjeti obaveznosti zekjata (islam, punoljetnost, uračunljivost, zekjatska imovina, puno vlasništvo, mogućnost raspolaganja, nisab, pregodinjenje (havl), ta imovina podliježe obavezi zekjata sve dok se ne utroši ili neki od uvjeta obaveznosti bude nedostajao. Činjenica da je ta imovina donacija ne utječe na obaveznost zekjata, zato što ta imovina nakon primopredaje prelazi u vlasništvo daroprimca i upotpunjuje njegov nisab.

Pitanje:
Esselamu alejkum

Zamolio bih Vas da mi odgovorite na dva pitanja. Sudeći po tome da radim kao varioc u teškoj metalmehanici u inostranstvu 10 sati dnevno, kakav je stav vezano za post pri takvom radu. Pošto radimo 10 sati i ne mogu podne klanjati u vaktu kakav je stav po tome pitanju, kako mogu naklanjati podne namaz?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

1. Osobe koje rade teške fizičke poslove tokom kojih gube velike količine tečnosti tako da bi post mogao ugroziti njihovo zdravlje, imaju opravdanje (uzur) da prekinu post i naposte propuštene dane shodno kur'anskom ajetu: "a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate..." (El-Bekare, 185). Ono što može dovesti do bolesti ili do usporenja ozdravljenja može imati tretman bolesti. U dane vikenda ili odmora, nema opravdanja da se ne posti. Također, islamski pravnici smatraju da osobe u sličnim slučajevima trebaju zanijetiti post i da se mogu omrsiti tek kada osjete veliku teškoću zbog posta. 

2. Podne namaz, ako ga ne uspijete klanjati na vrijeme, naklanjajte prije ikindije namaza, ili ga klanjajte s nijetom spajanja s ikindijom, što nije u skladu s našim mezhebom, ali ga prihvataju ostali mezhebi. Odobrilo ga je i naše Vijeće za fetve.

Pitanje:

Selam alejkum! 

Zbog određenih okolnosti, interesuje me vrijeme posta u Norveškoj. Naime, u Norveškoj su prisutne polarne noći, te je prema vaktiji vrijeme akšam namaza, odnosno iftara iza pola jedanaest. Kada se izračuna, ukupno se posti blizu 20 sati. Da li muslimani u takvim okolnostima imaju neku olakšicu prilikom posta? 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Sve dok postoji razlika između dana i noći unutar 24 sata pretežno je mišljenje da treba postiti kako je uobičajeno: od zore do zalaska sunca (akšam) na temelju kur'anskog ajeta: "...a potom upotpunite post do nastupa noći". Ukoliko bi noć ili dan trajali 24 sata onda bi se primjenjivao takvim (određivanje vremena obavljanja pojedinih ibadeta) najbliže teritorije na kojoj se raspoznaje dan i noć unutar 24 sata ili takvim koji važi za Mekku. Općenito, ovo pitanje treba rješavati na niovu Ummeta, a ne parcijalno, za pojedine muslimanske (nacionalne) zajednice (Bošnjaci, Turci, Albanci, Pakistanci, Arapi, Turci...). Vrijeme na jednoj teritoriji važi za sve.

Pitanje:

Selam alejkum!

Dosta firmi, pa tako i moja daje godišnji odmor u ovom mjesecu. Navikao sam svake godine ići sa porodicom tokom godišnjeg na more.

Da li se mi, ukoliko bi otišli na more, možemo smatrati putnicima tj. da li nam ostaje obaveza posta s obzirom da putnicima nije obavezno postiti?

Koliko bi se nas put stvarno mogao smatrati putem?

Jasna mi vrijednost posta ali isto tako iz više razloga idemo na more na ljetovanje a eto ove godine će nam oboje biti u isto vrijeme. Kako da se postavimo u ovom slučaju? 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Mišljenja sam da u dilemi izbora između godišnjeg odmora na moru i ramazana musliman treba dati prednost ramazanu. Odmor na moru tokom ramazana, posebno u ljetnom periodu, postila osoba ili ne, sa vjerskog aspekta nije dobro rješenje, jer je ambijent koji tamo vlada u to vrijeme u opreci s ambijentom i vrijednostima koje isijava i podrazumijeva post i ramazan. Razumijem i vašu dunjalučku želju i potrebu, pa sami odaberite ono što mislite da je za vas bolje i preče. Neka vam Allah pomogne da odaberete ono što je za vas bolje na ovom i budućem svijetu.

Pitanje:

Selam alejkum!

Šta uraditi u sljedećoj situaciji: roditelji učinili nijet da obave hadž i godinama skupljaju novac da bi zajedno otišli na hadž, međutim povećanjem cijene putovanja nedostaje im jedan dio novca, da li je dozvoljeno da im sin finansijski pomogne ali iz sredstava kredita koji je podigao u druge svrhe?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Nema šerijatske zapreke da pomognete roditeljima da zaokruže finansijsku konstrukciju cijene putovanja na hadž iz sredstava koje ste uzeli kao kredit za neku drugu namjenu. Kredit je Vaš dug i obaveza njegovog vraćanja je na Vama, a ne na Vašim roditeljima. U načelu, ne treba uzimati pozajmicu ili kredit, posebno ne na kamatnoj osnovi, radi obavljanja hadždža.

Pitanje:

Esselamu alejkum

Jedan čovjek je privatnik, ima fabriku i prodaju namještaja i posluje uglavnom dobro i uspješno i on svake godine daje određeni iznos na ime zekata. Međutim, ovaj čovjek je proveo godinu i po u zatvoru i izašao je nedavno i sada pita da li je dužan dati zekat na svoju trgovačku robu i općenito na imetak svoj za ovo vrijeme koje je proveo u zatvoru. Kaže da se njegov biznis neometano odvijao uz uobičajeni profit i zaradu i za vrijeme njegovog odsustva zahvaljujući njegovim ljudima koji su vodili firmu.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Ako su u spomenutom slučaju ispunjeni svi uvjeti obaveznosti zekjata (islam, punoljetnost, uračunljivost, zekjatska imovina, puno vlasništvo, mogućnost raspolaganja, nisab, pregodinjenje (havl), ta imovina podliježe obavezi zekjata. Prema tome, u konkretnom slučaju, zatvor nije zapreka koja remeti obaveznost zekjata na trgovačku robu i ostalu zekjatsku imovinu, jer je osoba tokom služenja zatvorske kazne i dalje vlasnik te imovine. Ukoliko bi mu imovina bila oduzeta ili firma blokirana, i obaveza zekjata na tu imovinu bi bila stornirana do ispunjenja uvjeta obaveznosti i mogućnosti izvršenja obaveze.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Moje pitanje se tiče zekata, naime ukoliko je neka osoba dobila novac, od jedne ili više drugih osoba, za izgradnju kuće, znači donacija, i ta suma je prešla nivo nisaba, te je pregodinila, a korisnik tih sredstava je raspolagao njima cijelu godinu, međutim još ih nije počeo trošiti u svrhu za koju su namijenjeni, da lije dužan dati zekat na taj iznos, s obzirom da je to bila donacija.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

U spomenutom slučaju ispunjeni su svi uvjeti obaveznosti zekjata (islam, punoljetnost, uračunljivost, zekjatska imovina, puno vlasništvo, mogućnost raspolaganja, nisab, pregodinjenje (havl), pa ta imovina podliježe obavezi zekjata sve dok se ne utroši ili neki od uvjeta obaveznosti bude nedostajao. Činjenica da je ta imovina donacija ne utječe na obaveznost zekjata, zato što ta imovina nakon primopredaje prelazi u vlasništvo daroprimca i upotpunjuje njegov nisab.

Pitanje:

Selam alejkum!

Ako možete da mi kažete kako treba da postupe osobe koje se bave poljoprivredom, s svojim proizvodima, je li daju zekat i kako, a evo konkretan slučaj: ako sam posijao 10 dunuma kukuruza, 5 dunuma pšenice, dunum krompira, dunum krastavaca, a za sve to treba puno para  uložiti, koriste se vještačka đubriva, navodnjavanje, vode za prskanje, a pošto je situacija u državi takva kakva jeste, zarada je minimalna jer nema podsticaja od države itd. Znači, prihoda bude otprilike, 5 tona kukuruza, tona krompira, 5 tona krastavaca, 3 tone pšenice. Koliko sam ja obavezan izdvojiti zekata?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Zekjat se daje i na poljoprivredne proizvode na temelju riječi Uzvišenog Allaha: "I podajte na dan žetve i berbe ono na što drugi pravo imaju!" (El-En'am, 141) Džabir, r.a., prenosi da je čuo Allahovog Poslanika a.s. kako kaže: "Na ono što napajaju rijeke i kiša daje se ušur (desetina), a na ono što se natapa vještačkim putem daje se pola ušura (dvadesetina). Prema mišljenju Ebu Hanife zekjat se daje na sve poljoprivredne proizvode (prema spomenutom procentu) bez obzira na ubranu količinu. Međutim, prema mišljenju njegovih učenika Ebu Jusufa i Muhammeda, uvjetuje se da ubrana ljetina iznosi nisab (prema komentatoru Multeke: 1098 kg) i da se može zadržati godinu dana, tj. da se radi o žitaricama (kukuruz, pšenica, ječam, raž, zob, grah i sl.) U našim uslovima i okolnostima dajemo prednost ovom drugom mišljenju, jer je primjerenije savremenim uvjetima bavljenja poljoprivredom, posebno kada je riječ o zemljoradnicima koji žive od poljoprivrede, budući da su oni u prilično nepovoljnoj situaciji kod nas. Sukladno rečenome, u Vašem slučaju, trebate dati zekjat u jednom od spomenuta dva procenta, ovisno o načinu navodnjavanja, i to na žitarice i krompir, jer se i on može koristiti godinu dana. Budući da ste imali dodatnih troškova oko vještačkog navodnjavanja i upotrebe vještačkog đubriva, može se sve to podvesti pod vještačko navodnjavanje, što znači da procenat izdvajanja iznosi  5% od ubrane ljetine. U konkretnom slučaju zekat na 5 tona kukuruza bi iznosio 250 kg, na 1 tonu krompira 50 kg i na 3 tone pšenice 150 kg. Ovo je na temelju izdvajanja od 5%.

Pitanje:

Selam

Da li je ispravno da se klanjaju samo rekati farzova: 2 sabaha, 4 rekata podne, 4 ikindije, 3 aksama i 4 jacije?
Da li je ispravan namaz ako se ne klanjaju svi rekati:

Sabah ima 4 rekata, 2 sunneta i 2 farza.

Podne ima 10 rekata, 4 sunneta, 4 farza i 2 sunsunneta.

Ikindija ima 8 rekata, 4 sunneta i 4 farza.

Akšam ima 5 rekata, 3 farza i 2 sunneta.

Jacija ima 13 rekata, 4 sunneta, 4 farza, 2 sunsunneta i 3 vitra.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Ovo što ste spomenuli u svom pismu jesu farzovi - stroge obaveze. Međutim, treba znati da je pored ovih farzova Poslanik a.s. redovno klanjao pritvrđene sunnete (sunneti-muekkede) i to sljedeće: dva rekjata sabahskog sunneta prije farza, četiri rekjata prije podnevskog farza i dva rekjata poslije podnevskog farza, dva rekjata poslije akšamskog farza i dva rekjata nakon jacijskog farza. Četiri rekjata prije ikindijskog i jacijskog farza  spadaju u nepritvrđene sunnete koje je Poslanik a.s. katkada izostavljao. Vitr namaz je vadžib (obaveza) u našem mezhebu i obavezno ga treba klanjati. Ko izostavlja pritvrđene sunnete zaslužuje prijekor. Prema tome, pogrješno je ograničiti se samo na farze, jer to tako nije činio ni Poslanik a.s. Ko želi da slijedi njegov sunnet, neće izostavljati pritvrđene sunnete. Opravdanje za izostavljanje tih sunneta može biti kakva žurba ili važni, hitni poslovi i sl.