A+ A A-

Pretraga pitanja

Najnovija pitanja

Da li je džamija kralja Fahda tzv. „vehabijska džamija“?

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Da li je džamija kralja Fahda u Sarajevu tzv. „vehabijska džamija“? I da li riječ "tebareke ve te'ala"  govore samo vehabije ili mogu govoriti i "obični muslimani"?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Sve džamije u Bosni i Hercegovini su pod ingerencijom Rijaseta Islamske zajednice. Prema tome, ne postoji tzv. "vehabijaska džamija" u BiH. Međutim, osobe koje neki imenuju ovako ili onako dolaze u većem broju u tu džamiju, ali i u druge džamije u Bosni i Hercegovini. Naše džamije su otvorene za sve muslimane koji se pridržavaju kućnog reda u džamiji. Izrazi "tebareke" i "ve teala" jesu kur'anski izrazi koji se koriste kada se govori o Bogu, pa prema tome nema ništa sporno u vezi toga i svaki musliman može koristiti spomenutu sintagmu. 

Žena i Davudov post

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Kakav je propis za ženu koja nanijeti postiti Davudov post,  tj. da li smije prekinuti i u kojim slučajevima, ili pak ne smije?
Poznata je činjenica da postoje dani i situacije u životu žene kada  ne može obavljati namaz ili postiti pa me interesuje kakav je propis po pitanju ovog nafila posta?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Postiti tzv. Davudov post (svaki drugi dan postiti) spada u kategoriju dobrovoljnog posta. Budući da se radi o teškom i napornom ibadetu, prije nego što se neko odluči za taj ibadet treba dobro razmisliti i procijeniti svoje mogućnosti i sposobnosti. Ukoliko udata žena namjerava tu vrstu posta trebala bi imati saglasnot muža. Svakako ne bismo preporučili da se osoba zavjetuje ili zakune da će postiti tu vrstu posta. Ukoliko se dotična žena nije zaklela ili zavjetovala da će postiti tzv. Davudov post, već je samo odlučila da ga posti, može odustati od svoje odluke ukoliko osjeti da joj je to preteško bez obaveze na keffaret. U danima kada ženi nije dopušteno postiti, prekinut će taj post, a nastaviti kada zapreka prestane postojati. Ako se pak osoba zaklela, ili zavjetovala, onda to treba i ispuniti. Može i odustati uz keffaret za prekršeni zavjet, odnosno zakletvu.

Podjela zajedničke imovine u slučaju razvoda

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Moj muž i ja smo odlučili uložiti veću sumu novca u renoviranje kuće u kojoj živimo sa porodicom mog muža. Kuća nikad nije završena, i uložilo bi se više  novca nego što sama vrijedi. S obzirom da novac koji se ulaže sam ja zaradila, zanima me koja su moja prava u slučaju razvoda?

Na koji način mogu osigurati svoje pravo u slučaju razvoda? Da li imam pravo na pismenu garanciju nekakve nadoknade u slučaju razvoda u iznosu koji sam uložila, jer po zakonu kuća nije na mom mužu niti na meni. Imam li pravo da tražim da se kuća djelimično prepiše i na mene uz mog muža, pored sestara i braće?

Zaista sam u velikoj nedoumici u vezi s ovim. Brak je nešto što treba da traje zauvijek i jedino Allah dž.š. nas može osigurati, ali uvijek postoje razlozi, veliki problemi zbog kojih može doći do rastave, i u tom slučaju ja ne bih imala pravo na kuću niti dio nje.

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Nema zapreke da na neki način osigurate svoje ulaganje, jer, kako kažete, moguće je da iz ovih ili onih razloga dođe do nekih nesuglasica, nesporazuma pa i razvoda braka. Preporučujemo Vam da se konsultirate s advokatom ili notarom radi iznalaženja najboljeg rješenja za osiguranje tog ulaganja. Naravno, neka to bude u dogovoru s mužem i vlasnikom kuće. Može to biti u vidu ugovora o pozajmici ili ugovora o zajedničkom ulaganju i sl.

Da li neobavljanje namaza izvodi iz vjere

Pitanje:

Esselamu alejkum! Da li čovjek koji izgovara šehadet, nema namaza ni džume, izlazi iz vjere i prestaje biti musliman?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Šehadet je formulacija čijim izgovorom se postaje musliman. Djela, poput namaza, posta, zekjata, hadža i drugih dobročinstava koje vjera naređuje i podrazumijeva, potvrđuju iskrenost izgovorenog šehadeta. Većina uleme smatra da izostavljanje spomenutih djela, uz vjerovanje u njihovu obaveznost, ne izvodi osobu iz vjere. Ukoliko osoba ne bi vjerovala da je izvršavanje nekog farza (stroge obaveze) obavezno, ili ne bi vjerovala da je ono što je haram haram, to vjerovanje, odnosno nevjerovanje u obaveznost onoga što je kategorična obaveza, izvodi osobu iz vjere, a ne samo činjenje ili nečinjenje nekog djela, bilo da se radi o farzu ili haramu, sa izuzetkom namjernog, svjesnog činjenja nekih harama koji po sebi ukazuju na kufr (nevjerovanje), odnosno koji po automatizmu negiraju šehadet kao npr. psovanje i vrijeđanje Boga, Vjerovjesnika, Kur'ana, bacanje Kur'ana, ismijavanje vjere i sl.

Fetva-emin o djelovanju prošiijskih organizacija u BiH

Pitanje:

Esselamu alejkum !

U zadnje vrijeme je aktuelna priča o šiitskom uticaju i prošiitskim aktivnostima u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi sam istraživao ova dešavanja kao i njihov karakter te stav naše uleme prema takvoj vrsti pokreta. Kažem pokreta jer se javno proziva fondacija Mulla Sadra, koja slovi za jednu od šiitiskih produženih ruku, kao faktor kreiranja smutnje među muslimanima. Neki naši imami su javno i direktno osudili aktivnosti navede fondacije a to je mene natjeralo da sam pogledam njihov program. Na oficijelnoj stranici sam, između ostalog, primijetio i pozitivnu poruku našeg prošlog reisa gospodina Mustafe ef. Cerića, što me je, moram priznati, jako zbunilo.
Da li postoji neki jedinstven stav unutar IZ BiH o šiijama, njihovoj propagandi te konkretno o navedenoj fondaciji Mulla Sadra? Koji je Vaš savjet nama, da li da čitamo literaturu koju nam daju, da li da odlazimo na neke druženja koja oni organizuju i slično? Molim Vas da imate na umu da ovo pita jedan musliman čije znanje o temama o kojima se razilaze šiije i suniti nije detaljno, tj. nisam teološki niti pravno edukovan kada je šerijat u pitanju, a svakako ne želim da zalutam.

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Islamska zajednica je u postupku razmatranja djelovanja svih organizacija koje se bave, između ostaloga, i islamskim temama, pa tako i organizacijom ili udruženjem Mulla Sadra, koja se bavi područjem koje je u isključivoj nadležnosti Islamske zajednice. Mulla Sadra i slične organizacije i udruženja šire šiijska učenja koja su usuprotnosti s našom tradicijom islama i zato Vam preporučujemo da ne sudjelujete u toj vrsti njihove djelatnosti. 

Šerijatsko vjenačnje i ženidba nemuslimankom

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Moj sin se ženi u augustu u Kanadi, gdje živimo. Njegova izabranica nije muslimanka i pošto će vjenčanje biti šerijatsko, sa imamom koji će ih vjenčati, koji je iz Egipta, smo razgovarali da prije samog vjenčanja mlada imenom Malia (rodom iz Malezije) izgovori Šehadet i tako pređe na Islam. Nemalo sam se iznenadio kada je taj imam rekao da se šerijatsko vjenčanje može obaviti i kad mlada ne pređe na Islam. Iako je mlada pristala i prije ovoga da pređe na Islam i ona će se kao muslimanka udati za mog sina, želim od vas čuti stručno mišljenje. Da li je ovaj imam u pravu? 

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Spomenuti imam (Egipćanin) je upravu, gledajući na spomenuto pitanje općenito, pod uvjetom da je žena kršćanka ili jevrejka. Međutim, kada je riječ o nama (bosanskim muslimanima), propis je drugačiji. Kod nas važi fetva o zabrani sklapanja tzv. mješovitig braka pred organom koji obavlja šerijatsko vjenčanje. Ova fetva je donesena tridesetih godina prošlog stoljeća (fetvu je donio Širi savjet reisu-l-uleme) nakon što su se pojavili brojni problemi u tzv. mješovitim brakovima u vezi odgajanja i skrbništva nad djecom, posebno nakon razvoda braka. Također, kako muslimankama nije dozvoljeno da se udaju za inovjerce, one ostaju neudate u slučaju masovnije pojave ženidbe muslimana inovjerkama. Zato, dobro je što je mlada dragovoljno pristala da primi islam. Neka im je, a i Vama, hairli i mubarek!

Konzumiranje alkohola i obavljanje namaza

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Na vašoj stranici sa vidjela ovaj hadis: "Onome ko se napije opojnog pića, 40 dana namaz neće biti primljen." 
Da li je ispravno ne klanjati nikako tih 40 dana ako se popije alkohol, ili pak  klanjati iako namaz neće biti primljen?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Upozorenje u spomenutom hadisu treba shvatiti ozbiljno i držati se što dalje od alkoholnih pića. Međutim, to upozorenje ne oslobađa obaveze klanjanja namaza. Prema tome, nakon iskrenog pokajanja, koje, ako bude primljeno kod Boga, briše grijeh, nastavite klanjati namaze onako kako treba, a da li će biti primljeni kod Boga, On o tome odlučuje. Treba imati na umu da je Njegova milost veća od Njegove srdžbe zbog nečijeg grijeha.

Naknadno klanjanje dženaze (nakon ukopa mejjita)

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Majka je ukopala kćerku prije rata bez obavljene dženaze i sada bi voljela znati kako bi to mogla naknadno uraditi za svoju kćerku i ako bi trebalo to uraditi molim vas da mi objasnite gdje da to se obavi da li u džamiji ili na mezarju i sl.?

 

Odgovor: 

Esselamu alejkum!
Nakon što prođe mjesec dana i više od ukopa umrle osobe kojoj nije klanjana dženaza, neće se naknadno kod kabura klanjati dženaza. Rodbina, koja je inače najodgovornija za dženazu i ukop, ima mogućnost da učini neka druga dobra djela (sadaka i sl.) i sevap namijeni umrlome.

Dijabetičar i obavljanje hadža

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li je za vrijeme hadždža, kad se ihrami obuku dozvoljeno ispuštanje krvi? Osoba je dijabetičar i treba da prima insulin i mjeri šećer u krvi. 


Odgovor:

Esselamu alejkum!
Nema zapreke da muhrim (osoba pod ihramom) prima inzulin i mjeri šećer u krvi, ali treba paziti da bez nužde ne brije ili uklanja dlake sa mjesta na kojemu vadi krvi. Ako bi se to desilo trebao bi dati nešto sadake. 

Trudnica i obavljanje hadža

Pitanje:

Esselamu alejkum!
S obzirom da je već izašla obavijest o prijavama i uplatama za Hadždž 2013.godine, željela bih da mi odgovorite na dva pitanja za koja trenutno nemam odgovor. Naime, željela bih uz Allahovu pomoć ove godine obaviti Hadždž, međutim, kako imam 28 godina i tek sam stupila u brak nisam upoznata sa svim propisima oko Hadždža a koji se odnose na udatu ženu, konkretno, da li trudna žena može obaviti Hadždž? I ako ne može, kako da se zaštiti od moguće trudnoće jer je veliki period između prijave i polaska, te šta se dešava ukoliko ostane u drugom stanju u periodu od prijave na Hadždž do samog polaska?
Drugo pitanje se odnosi na hajz koji žena može imati u toku obreda Hadždža? Da li je tada u mogućnosti da obavlja Hadždžske obrede? Šta smije, a šta ne?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Nema nikakve zapreke da trudna žena obavi hadž. Budući da je riječ o napornom putovanju i ibadetu, potrebno je da se konsultira s pouzdanim ljekarima u vezi potencijalne opasnosti za trudnoću. Nema zapreke da se po potrebi privremeno koriste neštetna sredstva za privremeno sprječavanje trudnoće.
Žena u stanju hajza može obavljati sve hadžske obrede osim tavafa oko Kjabe. Taj obred će obaviti u periodu čistoće, osim ako nužda bude zahtijevala drugačije postupanje.