Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović danas (03.02.2010) je u svom uredu primio potpredsjednika Entiteta Republika srpska gosp. Enesa Suljkanovića. Zajedno sa potpredsjednikom gosp. Suljkanovićem u posjetu Muftijstvu zeničkom došao je i načelnik Općine Doboj gosp. Obren Petrović, a sastanku su prisustvovali: gosp. Miralem Galijašević, premijer ZE-DO kantona, gosp. Fikret Pljavljak, mandatar nove Vlade ZE-DO kantona, gosp. Mirsad Zaimović, predsjednik KO SDA ZE-DO kantona, gosp. Mirsad Mešić, predsjednik KO SDP ZE-DO kantona, dr. Suvad Isaković, član Sabora IZ u BiH, mr. Jakub ef. Salkica, glavni imam MIZ Zenica, Bajro ef. Džafić, glavni imam MIZ Doboj, gosp. Muhamed Begagić, predsjednik IO MIZ Zenica, gosp. Murvet Bajraktarević, predsjednik IO MIZ Doboj.
Nakon dobrodošlice uvaženim gostima muftija zenički je delegirao nekoliko pitanja zahtjevajući od potpredsjednika RS gosp. Suljkanovića i načelnika Općine Doboj gosp. Petrovića da u narednom periodu rade na njihovom rješavanju. Prije svega, muftija je zahtjevao rješavanje problema grupe nacionalnih predmeta u osnovnim i srednjim školama na području RS, rješavanje problema povrata bespravno oduzete imovine povratnicima u Kotorskom, zaustavljanje eksploatacije šljunka na uzurpiranom zemljištu pored rijeke Bosne u Kotorskom, problem izgradnje mini centrala na rijeci Bosni na području Kotorskog, za koje je Vlada RS dala koncesiju firmi ''Enerdži'' iz Norveške, vraćanje u posjed fudbalskog stadiona MZ Kotorsko, a za potrebe FK ''Borac'' iz Kotorskog, razmatranje mogućnosti zamjene vakufskog zemljišta u Kotorskom uništenog ekploatacijom šljunka, donošenje Odluke o upravljanju grobljima-mezaristanima koja bi definirala ovu oblast na način da vlasnik upravlja grobljima-mezaristanima u skladu sa Zakonom o komunalnoj djelatnosti.
Muftija je dobio obećanja prisutnih da će raditi sve što je u okvirima njihovih nadležnosti da gore navedena pitanja u narednom periodu budu riješena.
Na sastanku je izraženo zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, uz želje da ista bude nastavljena i u budućnosti.
Obilježavanje dvanaestog rebiul-evvela, rođenja Muhammeda, a.s., na području bugojanskog medžlisa otpočelo je druženjem novoizabranih članova džematskih odbora iz džemata: Sultan Ahmedove džamije, Gračanice i Vesele, te predavanjima u Sultan Ahmedovoj džamiji. S ciljem međusobnog upoznavanja ljudi koji će u narednom mandatnom periodu voditi ova tri ponajveća bugojanska džemata i razmjenjivanja iskustava, sastali su se novoizabrani članovi ovih džemata: Bajrudin Korenić, Adil Kico, Mirza Velić, Dževad Čajlak, Eniz Bambur, Avdagić Selim, Sadiković Ilijaz, Amir Basarić, Fariz Šečić, Muhamed Terzić i Emir Muftić zajedno s imamima: Muzafer ef. Latićem, Kemal ef. Tokićem, Elvir ef. Duranovićem i Omer ef. Bušatlićem.
Druženje je upriličeno u subotu 29. januara 2011. godine nakon jacija-namaza. Obrazli domaćin druženja bio je džematski odbor Gračanice koji je svoje goste toplo primio i lijepo ugostio. Naravno, druženju novoizabranih članova pomenutih džematskih odbora, prisustvovao je i glavni imam MIZ-a Bugojno, Vehid ef. Arnaut. Ovu priliku Vehid ef. je iskoristio da čestita članovima džematskih odbora na izboru, te da ih upozna s nastojanjima vrha Islamske zajednice u vezi s izradom jedinstvenog Pravilnika o članstvu i članarini u Islamskoj zajednici na području Rijaseta IZ. U prijatnoj atmosferi članovi džematskih odbora Sultan Ahmedove džamije, Gračanice i Vesele razmijenili su iskustva u radu, prezentirali dosadašnje rezultate i zaključili da se ovakva druženja svakako trebaju nastaviti.
Vjersko-prosvjetni program obilježavanja Mevluda Muhammeda, a.s., otpočeo je predavanjem kojeg je u petak 28. januara 2011. godine u Sultan Ahmedovoj džamiji nakon jacija-namaza održao Enes ef. Omerović glavni imam MIZ-a Gornji Vakuf. Pred ispunjenom džamijom Enes ef. govorio je na temu "Islamska zajednica kao duhovna paradigma Bošnjaka - Događaji koji su obilježili povijest Bošnjaka krajem XIX i početkom XX vijeka". Džematilije su s pažnjom saslušale predavanje, a na nakon toga brojnim pitanjima pokazali zanimanje za temu.
Predavanja u Sultan Ahmedovoj džamiji nastavit će se tokom cijelog mjeseca februara. Već sljedećeg petka, 04. februara 2011. godine nakon jacija-namaza predavanje na temu "Historija učenja mevluda u Bosni i Hercegovini" održat će Vehid ef. Arnaut, bugojanski glavni imam. Inače centralna manifestacija povodom obilježavanja rođendana Muhammeda, a.s, na području MIZ-a Bugojno bit će organizovana u džematu Gračanica u ponedjeljak 14. februara 2011. godine.
Džemati trebaju da budu jake karike u našem bošnjačkom korpusu, poruka je rukovodioca Ureda za Bošnjačku dijasporu mr. Kalajdžića
Razgovor sa rukovodiocem Ureda za Bošnjačku dijasporu pri Rijasetu Islamske zajednice mr. Mirsadom Kalajdžićem u BiH vodio je Esad Krcić, urednik web-portala Bosnjaci.net.
Bošnjaci.Net: Uvaženi mr. Kalajdžiću, prije nešto više od godinu dana imenovani ste za rukovodioca Ureda za bošnjačku dijasporu pri Rijasetu IZ u BiH. Možete li nam reći kako Ured na čijem ste čelu definira pojam dijaspore i kako vidite ulogu Ureda na čijem ste čelu? Mr. KALAJDŽIĆ: Samo ime dijaspora dolazi od grčke riječi diaspeire, što u prijevodu na našem jeziku znači: "rasijanost", "rasutost". Seobe ljudi su izazvane ličnim, društvenim, vjerskim, socijalnim, političkim, ratovima kao i drugim razlozima. Ta rasutost ljudi iz jednog naroda diljem čitavog svijeta utiče na njegovu snagu. U početnom organiziranju naših ljudi na jednom prostoru dijaspore, veliku ulogu i pomoć bi trebala pružiti matica tog naroda. Organizacija naše dijaspore treba počivati na čvrstim i trajnim temeljima s matičnom zemljom i narodom. Bošnjaci u dijaspori trebaju trajno čuvati svijest o svom porijeklu, jeziku, vjeri, kulturi, civilizacijskom krugu iz kojeg potječu, te stalno održavati veze sa svojom rodbinom, rodnim krajem i zemljom iz koje potječu. U tom kontestu je Rijaset IZ-e BiH napravio iskorak, otvaranjem posebne službe Ureda za bošnjačku dijasporu, čija je obaveza permanentan rad sa našim ljudima u dijaspori. Ured se prvenstveno bavi vjerskim organiziranjem naših ljudi kroz džemate i krovne organizacije naših džemata. Džemati trebaju da budu jake karike u našem bošnjačkom korpusu, te je obaveza naših imama i predstavnika džematskih odbora da u njima rade na izgradnji takve atmosfere. Dakle Ured je servis naših ljudi iz dijaspore i od njih ovisi koliko će ga koristiti.
Bošnjaci.Net: Do agresije na BiH radili ste kao imam u džematu Kula Grad kod Zvornika, zatim Glavni imam za Istočnu Trakiju, koordinator Ureda Rijaseta IZ-e BiH za Tursku... Da li je lakše biti imam ili rukovodilac Ureda za dijasporu? Mr. KALAJDŽIĆ: Tačno je da sam dugo godina radio kao imam u džematu Kula Grad kod Zvornika i na tome sam ponosan. Tu sam sticao prva iskustva, koja su mi dobro došla u daljnjem radu. Sjećam se i riječi jednog r. vrijednog džematlije koji mi je rekao: "Vi bi efendije nakon školovanja trebali najmanje jednu godinu raditi u javnom prijevozu putnika, kako bi stekli realnu sliku o stanju i nivou ljudi, svojih budućih džematlija sa kojima trebate raditi". Shvatio sam da je ovaj džematlija bio u pravu, jer mi imami često puta ne znamo svoje džematlije, te se u svojim vazovima ne fokusiramo na njihove probleme i izlaze iz njih. Moj dugogodišnji rad u Turskoj me je dodatno ojačao, iskustva kroz koja sam prošao su ostavili neizbrisiv trag i zasigurno su za mene od neprocjenjive vrijednosti. Bio sam u prilici da pratim ponašanje ljudi koji u zaštiti imaju jaku državu, političarima koji kreiraju takvo stanje u zemlji, predstavnicima Zajednica i raznih udruženja, koji svojim radom takođe doprinose ukupnom napretku svoje zemlje i sl. Učestvovao na raznim simpozijima, okruglim stolovima, kongresima kako u Turskoj, tako i u drugim zemljama. Nakon ovih iskustava sam se odvažio i prihvatio posao rukovodioca Ureda za bošnjačku dijasporu, ubijeđen da mogu dati svoj doprinos u jačanju institucionalnog organiziranja naše dijaspore. Svakako da ovaj posao zahtijeva veći angažman na koji se ne može dati odgovor samo u random vremenu, radnim danima u sedmici, nego je to jednostavno misija koja traje, poput odlučijućih utakmica u kojima imaju i produžetci, pa i penali ako zatreba.
Ured će preko svojih džemata i Zajednica pomoći i rad drugih bošnjačkih i pro-bosanskih udruženja Bošnjaci.Net: Dok državni organi BiH kasne sa za formiranjem ministarstva za dijasporu, Rijaset je još prije petnaestak godina formirao Ured za bošnjačku dijasporu. Zašto? Mr. KALAJDŽIĆ: Rijaset IZ-e predvođen reisu-l-ulemom dr. Mustafom Cerićem, koji je dugo godina radio u dijaspori, koji se u svom radu susretao sa brojnim izazovima je još 1996. godine formirao ovaj Ured sa jasnim ciljem kako bi se dijaspori pristupilo na organiziran-institucionalan način. Pokazalo se svakako opravdanim i mi danas imamo veliki broj naših bošnjačkih džemata u Zapadnoj Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji.
Bošnjaci.Net: S obzirom da je Ured za bošnjačku dijasporu pri Rijasetu IZ u BiH, da li to znači da će Ured samo nadgledati osnivanje i rad džemata, islamskih zajednica odnosno onog dijela bošnjačkog korpusa, nazovimo islamske komponente? Mr. KALAJDŽIĆ: Naravno da su permanentne obaveze Ureda džemati, Islamske zajednice, rad imama, predstavnika džemata i Zajednica, organizacija i praćenje raznih seminara, ali isto tako i pomoć u radu sa našom omladinom koju moramo poučiti našoj vjeri, jeziku, kulturi, tradiciji, običajima itd. Pored svojih projekata Ured će preko svojih džemata i Zajednica pomoći i rad drugih bošnjačkih i pro-bosanskih udruženja.
Bošnjaci.Net: Šta je sa drugim organizacijama koje nastaju u dijaspori, nisu islamske ali jesu bošnjačke, kakva će u takvom pogledu biti uloga Ureda? Mr. KALAJDŽIĆ: Svi oni koji budu radili u interesu Bošnjaka i naše domovine Bosne i Hercegovine će u nama imati iskrene partnere. Sve dok budu radili na tom fonu, u interesu našeg jedinstva biti će i podržani sa naše strane.
Svojim poštenim radom odnosom prema ljudima i sredini koja ih okružuje, na najbolji način će se odužiti domaćinima Bošnjaci.Net: Srpsko-crnogorska i hrvatska agresija na domovinu Bošnjaka Bosnu i Hercegovinu je glavni uzročnik progona, pogroma i genocida nad našim narodom. Spašavajući živu glavu skoro da nema države gdje se Bošnjaci nisu naselili, tako su u Australiji, u više država Europe i Sjevernoj Americi. Da li ste upoznati kako su Bošnjaci prihvaćeni od strane građana i vlada država u kojima danas žive? Mr. KALAJDŽIĆ: Generalno smo zadovoljni sa prijemom naših ljudi u većini zemalja Zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australije. U početku je to bila socijalna pomoć, učenje jezika u pojedinim zemljama, da bi im kasnije bila pružena prilika za zapošljavanje. Put kroz koji su prošli naši ljudi u tim teškim trenucima za njih, njihove porodice, rodbinu i zemlju Bosnu i Hercegovinu, bio je prepun teškoća i neizvjesnosti, kojih se većina Bošnjaka ne želi prisjećati. Pored svega što su doživjeli, naši ljudi nebi trebali zaboraviti na gostoprimstvo koje im je pruženo prilikom dolaska. Svojim poštenim radom odnosom prema ljudima i sredini koja ih okružuje, na najbolji način će se odužiti domaćinima.
Bošnjaci.Net: Nedavno ste obišli Italiju, koja je možda jedina europska zemlja bez bošnjačkog džemata. Kada će se u toj državi formirati Islamska zajednica? Mr. KALAJDŽIĆ: Prije nepuna dva mjeseca smo obišli Bošnjake koji žive i rade u Italiji, a čija je najveća koncentracija u tri grada Piaćenca, Breša i Bijela. U Piaćenci i Bijeloj imamo registrirana naša udruženja oko kojih se okupljaju naši ljudi, i koji su zainteresirani i za otvaranje prvog BH - džemata na ovim prostorima.Trenutno traju pripreme u tom pravcu, tako da se nadamo da ćemo do kraja ove godine imati i prvi naš džemat na prostoru Italije.
Širom dijaspore imamo registriranih 268 naših džemata Bosnjaci.net: Bošnjaci su poznati kao vakifi, time izuzetno cijene vakuf. Možete li za naše čitatelje ukratko predstaviti bošnjačku dijasporu gdje danas bistvuju Bošnjaci, njihove zajednice, koliko ima džemata i sa koliko uvakufljenih objekata se raspolažu, koje su adaptirali u moderne Centre, mesdžide, džamije? Mr. KALAJDŽIĆ: Danas širom dijaspore imamo registriranih 268 naših džemata, počev od Austrije, Njemačke, Švicarske, Belgije, Holandije, Luksemburga, Francuske, Velike Britanije, Irske, Danske, Švedske, Norveške, Finske, Sjeverne Amerike te Australije. Veliki broj naših džemata i Zajednica imaju vlastite prostore čija se vrijednost procjenjuje desetinama miliona eura. Naše vrijedne džematlije su dio svoje imovine uložilie u ove objekte koji su vakuf - vlasništvo naših džemata i Islamske zajednice. Obaveza nas, naših krovnih organizacija, naših imama i predstavnika džematskih odbora jeste da i pravno - zakonski zaštitimo ovu imovinu od eventualnih nesavjesnih upravitelja koji bi mogli, kroz poziciju na kojoj se nalaze, zloupotrijebiti ove objekte koristeći ih u namjene za koje nisu predviđeni. Posebno nam je drago da među tim objektima ima i velikih modernih islamskih centara u kojima se svakodnevno odvijaju brojne aktivnosti, koji su do sada već opravdali svoje postojanje, i u kojima profesionalno radi veliki broj ljudi. Sve naše Zajednice bi trebale težiti da na svom području imaju makar jedan ovakav centar.
Najčešći problemi su na personalnoj razini Bošnjaci.Net: Kakve poruke najčeće dobijate iz dijaspore sa kavim problemima se najčešće susreću zajednice, džemati, članovi zajednice...? Mr. KALAJDŽIĆ: Nažalost najčešći problemi su na personalnoj razini, nesuglasice među članovima džematskih odbora, imam - džematski odbor i sl. Često puta na ovim relacijama trošimo svoju energiju, te se nebavimo poslovima koji su prioritetni za rad u našim džematima. Svakako se ovo ne odnosi na sve naše Zajednice. Imamo svijetlih primjera gdje se naše džematlije okupljaju oko brojnih projekata, realiziraju ih, odajući i priznanja najzaslužnijima za njihovu realizaciju.
Bošnjaci.Net: U dijaspori ima jako dobrih i uspješnih džemata, zajednica, ali isto tako često se dešava da zbog nekorektnog odnosa imam - džemat ili pak nekog džematlije - imam, dolazi do pucanja postojećeg džemata, formiraju se novi, nastaju podjele koje se reflektiraju na cjelokupnu zajednicu. Kako ćete ubuduće rješavati takve slučajeve, probleme...? Mr. KALAJDŽIĆ: Te probleme na terenu možemo samo zajednički rješavati. Nije problem u broju džemata ako za njih ima potreba i ako smo ih planski otvorili. Problem je kao što ste i naveli, ako se neko naljuti pa iz ljutnje i bijesa otvara novi džemat. Znamo da je Poslanik Muhammed s.a.v.s., naredio rušenje jedne džamije, jer je iz inata napravljena i koja je bila sebeb podjele među Muslimanima. Ništa na ovom svijetu, pa ni džamija nije vrijedna da se dva brata muslimana posvađaju. Zbog toga moramo biti veoma oprezni, džamije nisu ničije privatno vlasništvo i niko se u njima, bez obzira o kome se radilo, nesmije ponašati kao na svom privatnom posjedu.
Mi smo jedinstvena Zajednica kako u matici, tako i dijaspori Bošnjaci.Net: S obzirom da Rijaset dodjeljuje dekrete za rad imama, u ovom slučaju za dijasporu, među džematlijama se nameće mišljenje da su pojedinci bez obzira na svoj (ne)ispravan rad dobro zaštićeni od strane Rijaseta time i Ureda za dijasporu, da li je baš tako? Mr. KALAJDŽIĆ: Mislim da se ovdje kroz dekrete ne radi o zaštiti nečijeg nerada. Naprotiv dekret imama dodatno obavezuje da mora odgovorno, savjesno izvršavati svoje obaveze, kako mu je naloženo i da će pored odgovornosti na ovom svijetu ukoliko se ogluši o svoje obaveze i na Sudnjem danu će dekret svjedočiti i biti uperen protiv njega. Mi smo jedinstvena Zajednica kako u matici, tako i dijaspori, i ako želimo ostati jedinstveni, onda moramo imati i jedinstvene dekrete. U postavljanju imama u dijaspori pored nas učestvuje krovna organizacija i svakako džematski odbor. Ukoliko se odabir imama vrši na ovaj način, manja je vjerovatnoća da će doći do problema koji su gore u nekoliko navrata pominjani.
Bošnjaci.Net: Interesira nas konkretno, ako neki imam radi ispavno i predano za džemat i Islamsku zajednicu, pospješuje međuljudske odnose... kako ćete ga nagraditi. Isto tako ako neki imam radi neispravno, narušava međuljudske odnose u džematu, služi se fitnelukom, potvaranjem, podvaljivanjem džematlijama i svojim kolegama, spreman je štošta uraditi da bi očuvao svoju poziciju, dok džematski odbor, koji čine volonteri iz zajednice, najčešće ili ne znaju ili nisu spermni riješiti takav problem. Bez obzira na autonomno djelovanje džemata u dijaspori, na koji način će takav imam biti nagrađen/sankcioniran od strane Ureda i Rijaseta od kojeg posjeduje dekret, odnosno dozvolu za rad? Mr. KALAJDŽIĆ: Mislim da većina imama predano i odgovorno obavljaju svoje poslove. Među njima ima onih koji su uspješni i manje uspješni kao i u drugim profesijama. Ima i onih koji ponekada zapadnu u određene krize, koje prouzrokoju postupke, koji su nedolični njihovom pozivu. U takvim momentima im treba pomoći i to blagovremeno na primjeren način. Recept dugoročnog uspjeha imama i džemata ogleda se u međusobnom uvažavanju, jer obično je imam kakav mu je i džemat, i obratno.
Ohrabren sam sa onim što sam vidio u naša dva džemata u New Yorku Bošnjaci.Net: U decembru 2010. godine zijaret Americi započeli ste od New Yorka. Djelimično ste upoznati o aktivnostima ali i potencijalima zajednice... Islamska zajednica Plav-Gusinje već je u svoj vakuf uknjižila tri velika objekta, dok Bosansko-hercegovački islamski centar je u fazi kupovine objekta. Vaše mišljenje o onome što ste vidjeli? Mr. KALAJDŽIĆ: Ohrabren sam sa onim što sam vidio u naša dva džemata u New Yorku. Želim i ovim putem čestitati našim vrijednim džematlijama na svemu onom što su učinuli za svoje džemate, moleći Uzvišenog Allaha dž.š da ih nagradi i da im upiše u njihova dobra djela. Obišao sam novo-kupljeni objekat džemata Plav-Gusinje, kao i objekat koji Bosansko-hercegovački džemat planira kupiti. Ubijeđen sam da će naše vrijedne džematlije kao što su to do sada više puta i dokazali, privesti kraju započetu kupovinu i restauraciju kupljenih objekata. U tome svakako imaju i našu punu podršku.
Bošnjaci.Net: Prvi susret je upriličen u Bosansko-hercegovačkom islamskom centru. Vaša posjeta se i danas spominje, posebno izlaganje koje je izuzetno fino prihvaćeno. Kako ste vi doživjeli ovu prvu posjetu i susret sa Bošnjacima? Mr. KALAJDŽIĆ: Iako umoran od puta bio sam impresioniran toplim dočekom i korisnim druženjem sa braćom Bošnjacima koji žive i djeluju na ovom dijelu svijeta. Zajednička večera u mesdžidu koju su priredile vrijedne džematlijke, redovna druženja i ostale aktivnosti su dokaz da Bošnjaci u ovoj dalekoj zemlji njeguju svoju vjeru, tradiciju, običaje i da ih neće zapostaviti. Pored uobičajenih pitanja ganut sam i brigom Bošnjaka za našom domovinom i najnovijim dešavanjima u njoj.
Mnoge informacije koje sam dobio će mi svakako dobro doći Bošnjaci.Net: Da li ste bili iznenađeni prijedlozima ali i pitanjima sa kojima su članovi njujorške komune ukazivali na određene probleme i tražili izlaz? Mr. KALAJDŽIĆ: Drago mi je da su ljudi otvoreno govorili pa i o problemima sa kojima se susreću. Mišljenja sam da samo dobronamjernim razgovorima možemo prevazići određene nesuglasice, a ne bojkotima istih. Vidjelo se da nam nedostaje ovakvih druženja, tako da se jednostavno željelo što više kazati. Mnoge informacije koje sam dobio će mi svakako dobro doći, te sam zahvalan svima koji su aktivno učestvovali na ovom druženju.
Bošnjaci.Net: Dijelim mišljenje sa mnogim članovima zajednice koji kažu da je fokus vaše posjete ipak trebao biti Islamski centar Plav-Gusinje, gdje već duže vrijeme tinja problem, nerješava se, produbljuje se, čak što više stalo se na projektu Centra koji se smatra historijskim za našu zajednicu. Otvoreno, onaj koji izaziva i podstiče probleme radije vas je ugostio bh. zajednicu, a on se onako ‘domaćinski' potrudio za konak? Mr. KALAJDŽIĆ: Kojim redoslijedom je trebalo ići sada nije ni važno. Ja sam svakako imao potrebu da obiđem naš džemat Plav-Gusinje i da se vidim sa predstavnicima ovoga džemata. To sam i uradio, te svakako obišao i najnoviji kupljeni objekat ovoga džemata, koji je istinski od velike važnosti, dijelim vaše mišljenje, da je historijski za našu Zajednicu, koji će nadam se približiti i okupiti sve Bošnjake koji žive na ovom prostoru.
Bošnjaci.Net: Zatim ste otišli u St. Louis gdje je održan Seminar - savjetovanje imama. Možete li nam reći neka vaša zapažanja? Mr. KALAJDŽIĆ: Drago mi je da sam prilikom svoje prve posjete IZB Sjeverne Amerike imao priliku da se na jednom mjestu susretnem sa velikim brojem naših imama koji rade na ovom području. Razgovarali smo o trenutnom stanju naših džemata, o mogućnostima organizovanijeg bolje koordiniranog rada na nivou krovne organizacije IABNE i Islamske Zajednice BiH.
Nadam se da će članovi ovog džemata uz aktivno učešće, uspjeti prevazići određene nesuglasice na relaciji imam i džematski odbor Bošnjaci.Net: Sa Chicagom vaša posjeta je zvršena. Ima li nešeto što bi ste posebno izdvojili iz te posjete? Mr. KALAJDŽIĆ: U Čikagu sam posjetio oba naša džemata. ICC u kome sam klanjao Jaciju namaz, te se poslije uobičajenog programa u ovom džematu, obratio prisutnim džematlijama. Džumu namaz sam predvodio u drugom našem džematu BIKC-u, koji bi ovih dana trebao dobiti novog imama. Sva potrebna procedura je ispoštovana na relaciji džematski odbor, IABNA i Ured za bošnjačku dijasporu, tako da se nadam da će naš novi imam u ovom centru hfz. Muriz ef. Mešić nastaviti započeti rad vrijednog Kemal ef. Karića, te svojom mladošću, kreativnošću i osvježiti džemat.
Bošnjaci.Net: Upoznati ste da je mjesec dana nakon Vaše posjete Odbor ICC suspendovao svog imama. Ovih dana kako mediji tako i e-maili se pune pismima, porukama, peticijama, izlivima odobravanja i negodovanja... vjerovatno i Vi dobijate iste ili pak slične poruke. Da li je Odbor postupio ispravno ili je imam oštećen...Kakav je stav Ureda ali i Rijaseta? Mr. KALAJDŽIĆ: Mislim da mediji nisu mjesta na kojima se trebaju rješavati pomenute nesuglasice. Od uspomena se neživi. Svako od nas svakodnevno treba biti odgovoran prema poslu kojeg obavlja. Nikome od nas nije zgarantovano da će živjeti koliko se nada, pa tako ni radno mjesto na kojem se nalazi. Dr. Senad ef. Agić je naš dugogodišnji imam koji je dao veliki doprinos za ovaj džemat, kao i za organizaciju naše Zajednice na području Sjeverne Amerike. Možda je ovdje po srijedi određena zasićenost, ali je onda treba tako tretirati. Nadam se da će članovi ovog džemata uz aktivno učešće, uspjeti prevazići određene nesuglasice na relaciji imam i džematski odbor.
Veliki broj Bošnjaka u Turskoj se asimilirao, ali je i znatan broj onih koji nisu zaboravili svoju kulturu, jezik Bošnjaci.Net: Duži niz godina živjeli i radili u Turskoj, bili ste koordinator Ureda Rijaseta IZ-e BiH u Turskoj, ispičajte nam o našim Bošnjacima tamo, koliko ih ima, kako žive, da li su očuvali nešto bošnjačko u sebi, bosanski jezik, kulturu...? Mr. KALAJDŽIĆ: Po nezvaničnim informacijama danas u Turskoj živi oko četiri miliona Bošnjaka. U ovu zemlju sa naših prostora su se počeli doseljavati odlaskom Osmanlija. Taj trend se nastavio do današnjih dana. Bošnjaci sa prostora današnje BiH su uglavnom odlazili u tom periodu, pa sve do kraja I svjetskog rata, a Bošnjaci sa prostora Sandžaka kako tada, tako i poslije II svjetskog rata, sve do današnjih dana. Nalaze se na 80% teritorije današnje Turske, a najveća koncentracija je u Istanbulu, Izmiru i Bursi. Veliki broj se asimilirao, ali je i znatan broj onih koji nisu zaboravili svoju kulturu, jezik i koji još uvijek prakticiraju naše brojne običaje.
Bošnjaci.Net: One koje ste susretali ima li Bosne i Hercegovine i Sandžaka u njima, odnosno kako vide Bosnu i Sandžak, koliko čeznu za rodnom grudom svojih predaka i posebno kakav položaj imaju u turskom društvu? Mr. KALAJDŽIĆ: Zbog poznatih historijskih činjenica Bošnjaci u Turskoj imaju posebno mjesto. Poznati su kao odgovoran i radan narod, tako da danas među Bošnjacima u Turskoj imamo veliki broj poznatih privrednika, državnika, visoko-pozicioniranih oficira, političara i sl. Iako se radi o drugoj i trećoj generaciji, veliki broj njih je emotivno vezan za kraj svojih predaka. Svi žele da dođu i da imaju čvršću i trajniju vezu.
Naša najbrojnija, ali i najzapostavljenija dijaspora Bošnjaci.Net: Šta po vašem mišljenju država Bosna i Hercegovina treba uraditi za Bošnjake u Turskoj a šta oni za svoju BiH? Mr. KALAJDŽIĆ: To je naša najbrojnija, ali i najzapostavljenija dijaspora. Nijedan segment tih ljudi na pravi način nije do sada tertiran od strane matice BiH. Posebno je interesantan stari bosanski jezik kojeg su oni sačuvali i kojim bi se svakako naši lingvisti trebali pozabaviti. Zainteresirani su za ulaganja u BiH, dvojna državljanstva i sl.
Bošnjaci.Net: Konkretizirajmo, da li će Islamska zajednica u BiH, naravno uključujući i Ured na čijem ste čelu, preduzeti neke konkretne poteze kada su Bošnjaci Turske u pitanju? Mr. KALAJDŽIĆ: Brojni su projekti koji su u koordinaciji Ureda Rijaseta IZ-e BiH za Tursku i naših Bosansko-Hercegovačko-Sandžačkih udruženja ugledali svjetlo dana. Danas u Turskoj imamo registriranih preko petnaest ovakvih udruženja. Prije nekoliko godina su formirali zajednički komitet, kako bi na organizovaniji i neposredniji način imali komunikaciju kako sa domaćim vlastima, tako i onima u BiH. U prostorijama tih udruženja formirane su i biblioteke u kojima najznačajnije mjesto zauzima literature na bosanskom jeziku. Neka od tih udruženja izdaju i biltene, časopise u kojima velik proctor zauzimaju informacije iz rodnog kraja. Ured na čijem sam čelu je u komunikaciji sa ovim Udruženjima, tako da u budućnosti planiramo intezivirati naš rad i u tom pravcu.
Bošnjaci u dijaspori su naši ambasadori Bošnjaci.Net: Za kraj vaša poruka bošnjačkoj dijaspori ali i prijateljima Bošnjaka? Mr. KALAJDŽIĆ: Bošnjaci u dijaspori trebaju biti svjesni prostora i vremena u kojem se nalaze. Oni su naši ambasadori, od njihovih odnosa u društvu, ovisi i odnos tih zemalja prema našoj domovini. Da bi se što lakše integrisali, potrebno je da su dobro upućeni u zakone zemlje u kojoj se nalaze, da uče jezik, da školuju djecu, te budu uzorni građani zemlje koja im je pružila gostoprimstvo. Bošnjaci se dakle trebaju integrisati u društva u kojima se nalaze, ali se nesmiju asimilirati. U tom pravcu obaveza Bošnjaka je da djecu pouče svojoj vjeri, jeziku, kulturi, tradiciji i običajima, i na tome permanentno raditi. Da bi smo sačuvali jezik od zaborava, u našim kućama, džamijama, raznim klubovima i udruženjima, komunikacija se treba odvijati uglavnom na bosanskom jeziku. Ako želimo da nam se historija ne ponavlja, onda našu djecu moramo podučiti ko su, šta su, odakle na ovim prostorima i sl.? Vodimo računa o našem jedinstvu, nedozvolimo ni kakve podjele, tražimo pomoć od Uzvišenog Allaha dž.š i na tome budimo ustrajni.
Medžlis Islamske zajednice Sarajevo tradicionalno organizira manifestaciju „Dani o Allahovom Poslaniku". Ove godine manifestacija nosi naziv "Selam, ja Resulallah" i trajat će mjesec dana u periodu od 04.02.2011. do 09.03.2011. godine. Manifestacija ima za cilj da promovira univerzalne vrijednosti iz Poslanikova života: ljubav, suživot, mir i poštovanje čovjeka...
Bošnjački član predsjedništva gospodin Bakir Izetbegović je tokom državničke posjete Republici Hrvatskoj 01. februara 2010. godine posjetio i Islamski centar Zagreb. Tom prilikom se sastao sa muftijom Ševkom ef. Omerbašićem i drugim predstavnicima Islamske zajednice kao i predstavnicima bošnjačkih asocijacija u Republici Hrvatskoj.
U jednočasovnom razgovoru domaćini su upoznali uvaženog gosta sa problemima s kojima se susreću Islamska zajednica i bošnjačke asocijacije u Hrvatskoj te pritom obećao pomoć i podršku daljem radu ovih za Bošnjake značajnih institucija.
Mektebski polaznici Medžlisa IZ-e Sisak bili su posebno sretni i oduševljeni kada su im u subotu, 29. siječnja 2011. u posjetu došla djeca iz Dječije igraonice „Zvončica" predškolskog i školskog uzrasta koji su po prvi put željeli posjetiti Islamsku zajednicu u svom gradu te ponešto naučiti o vjeri svojih mnogobrojnih prijatelja muslimana.
Teta Dragana, kako je djeca od milja zovu, inicirala je ovu posjetu u dogovoru sa glavnim imamom sisačkim, a koja ima za cilj približiti djecu od malih nogu prema različitim religijskim pripadnostima i osobnostima. Nakon Crkve i Pravoslavne zajednice, džamija je bila treće odredište ovih mališana koji su ispunjeni dječijom znatiželjom koračali prostorijama Medžlisa IZ-e Sisak i sisačkog mesdžida. Tu su ih dočekali njihovi vršnjaci, prijatelji iz kvarta koji su u to vrijeme bili na mektebskoj nastavi te muallime i predsjednik IOM-a h. Abdurahman Harčević. Dok je strpljenje i znatiželja mališana bilo na nivou, tu je priliku iskoristio Alem ef. Crnkić koji je dječicu proveo kroz sisački mesdžid i održao kratki čas iz islama te na kraju pokazao projekt idejnog rješenja buduće sisačke džamije koja bi trebala ukrasiti i obogatiti naš grad u duhovnom mozaiku.
Druženje se nastavilo na spratu Medžlisa gdje se svake subote priređuje „slatki" mektebski doručak, a ove subote doručku su se pridružili mališani iz Zvončice. G-đa Dragana Čubrilo Bila, voditeljica dječije igraonice koja postaje sve popularnija izrazila je želju da se u sklopu njezine igraonice organiziraju kreativne radionice i prezentacije sa temama vjerske tematike koje će djecu upoznavati sa najvažnijim islamskim blagdanima i značajnim događajima.
Nadamo se, da će ovaj put i način, slijediti osnovne i srednje škole što bi doprinijelo ekumenizmu i međusobnom upoznavanju i poštivanju.
Posjetili smo sjedište najgledanije svjetske medijske kuće koja svoj regionalni centar Al Jazeera Balkan uskoro otvara u glavnom gradu Bosne i Hercegovine... Tri su stvari koje mi prije svih padaju na um kada se spomene Država Katar. Za vrijeme studija na Fakultetu islamskih nauka bio sam jedan od studenata poratne generacije preko koje je...
Rochester, USA: Na inicijativu predsjednika džamijskog odbora Ročestera, Damira Husamovića, a pod pokroviteljstvom turske organizacije ‘Hizmet' 29. januara, 2011. godine. održano je večer Ilahija i Kasida. Početak programa je obilježen učenjem odlomaka iz Kur'ana. Čast učenja Kur'ana pripala je članu turske organizacije ‘Hizmet' koji je svojim fantastičnim mekamom oduševio prisutne. Pripadnici oba naroda su s velikim uživanjem i pažnjom slušali učenje Kur'ana i pojili svoje duše Božijom riječju. Organizatori skupa su se srdačno zahvalili bosanskim džematlijama na velikom odzivu. U svom obraćenju su istakli važnost saradnje ova dva naroda i naglasili da je ta saradnja od vitalne važnosti za očuvanje naše vjere na ovim prostorima. Nakon kraćeg obraćanja organizatori su večer predali polaznicima vjerske pouke džemata Ročester. Polaznici vjerske pouke su uistinu bili zvijezde večeri. Svojim programom su oduševili oba naroda. Mlađi polaznici su učili sure iz Kur'ana dok su odrasli polaznici izvodili ilahije na bosanskom, arapskom i turskom jeziku. Izvođenje turske ilahije "Allah yolu tekbir tek" posebno je izazvalo veliko zadovoljstvo članova „Hizmeta".
Polaznici mektebske nastave nastupili su učenjem ilahija i kasida
(s desna) Imam džemata u Ročesteru Enes ef. Tralješić i predsjednik džematskog odbora Damir Husamović
Turska organizacija ‘Hizmet, kako joj i sam naziv kaže, gdje god joj se ukaže prilika hizmeti našem Umetu,a haman ponajviše nama Bošnjacima, i otvara škole širom svijeta. Tako i u gradu Ročesteru, ‘Hizmet' je uspješno uspio da organizuje takozvanu Čarter školu ( Charter School) koju pored turske i bosanske djece pohađaju i američki učenici. Čarter škole su osnovne ili srednje škole koje inače država finansira ali mogu primati i privatne donacije. Ova vrsta škola ne podliježe svim pravilima, propisima i zakonima koji se primjenjuju nad standardnim državnim školama. Imaju određenu autonomiju s time što moraju zadovoljiti određene obrazovane standarde koji su postavljeni od strane državnih organa.
Pored organizovanja Čarter škole u Ročesteru, ‘Hizmet' je uspostavio i uspješno održava zavidne diplomatske odnose sa vladajućim ličnostima grada Ročestera; što ovoj organizaciji uveliko omogućuje realizovanje različitih programa u ovom gradu.
U toku su pregovori između Turske Organizacije ‘Hizmet' i ‘Biblija Baptist Crkva' ("First Bible Baptist Church") Rochester, NY oko kupovine ovog objekta. Trenutno članovi turske organizacije ‘Hizmet' kao i džematlije Ročestera koriste objekat za svoje vjerske potrebe.
Al Džezira je odavno smetala egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku. Kad ju je prije nekoliko godina posjetio u Kataru izjavio je: „Toliko buke iz 'kutije šibica'". Sad joj je predbacio poticanje nemira i zabranio ju. Neustrašivog novinarstva nije bilo u arapskom svijetu do prije 14 godina kada je osnovana Al Džezira.
U povodu treće godišnjice rada, delegacija Radija BIR, na čelu sa direktorom Remzijom Pitićem, posjetila je firmu „Domoinvest" u Sarajevu. Tom prilikom direktor Pitić je uručio zahvalnicu direktoru „Domoinvest"-a Enesu Hašimbegoviću, kao znak skromne zahvalnosti na saradnji i podršci koju je „Domoinvest" pružio Radiju BIR u njegovom dosadašnjem radu.
Gosp. Hašimbegović je zahvalio na današnjoj posjeti i uspješnoj saradnji sa Radijem BIR.
Radio BIR će nastaviti uspješnu saradnju sa svim svojim dosadašnjim partnerima i ujedno poziva sve zainteresirane da daju svoj doprinos i poboljšaju svoje poslovanje kroz nastavak saradnje sa Radijem BIR.
Mr. KALAJDŽIĆ: Samo ime dijaspora dolazi od grčke riječi diaspeire, što u prijevodu na našem jeziku znači: "rasijanost", "rasutost". Seobe ljudi su izazvane ličnim, društvenim, vjerskim, socijalnim, političkim, ratovima kao i drugim razlozima. Ta rasutost ljudi iz jednog naroda diljem čitavog svijeta utiče na njegovu snagu. U početnom organiziranju naših ljudi na jednom prostoru dijaspore, veliku ulogu i pomoć bi trebala pružiti matica tog naroda. Organizacija naše dijaspore treba počivati na čvrstim i trajnim temeljima s matičnom zemljom i narodom. Bošnjaci u dijaspori trebaju trajno čuvati svijest o svom porijeklu, jeziku, vjeri, kulturi, civilizacijskom krugu iz kojeg potječu, te stalno održavati veze sa svojom rodbinom, rodnim krajem i zemljom iz koje potječu. U tom kontestu je Rijaset IZ-e BiH napravio iskorak, otvaranjem posebne službe Ureda za bošnjačku dijasporu, čija je obaveza permanentan rad sa našim ljudima u dijaspori. Ured se prvenstveno bavi vjerskim organiziranjem naših ljudi kroz džemate i krovne organizacije naših džemata. Džemati trebaju da budu jake karike u našem bošnjačkom korpusu, te je obaveza naših imama i predstavnika džematskih odbora da u njima rade na izgradnji takve atmosfere. Dakle Ured je servis naših ljudi iz dijaspore i od njih ovisi koliko će ga koristiti.
Bošnjački član predsjedništva gospodin Bakir Izetbegović je tokom državničke posjete Republici Hrvatskoj 01. februara 2010. godine posjetio i Islamski centar Zagreb. Tom prilikom se sastao sa muftijom Ševkom ef. Omerbašićem i drugim predstavnicima Islamske zajednice kao i predstavnicima bošnjačkih asocijacija u Republici Hrvatskoj.
U povodu treće godišnjice rada, delegacija Radija BIR, na čelu sa direktorom Remzijom Pitićem, posjetila je firmu „Domoinvest" u Sarajevu. Tom prilikom direktor Pitić je uručio zahvalnicu direktoru „Domoinvest"-a Enesu Hašimbegoviću, kao znak skromne zahvalnosti na saradnji i podršci koju je „Domoinvest" pružio Radiju BIR u njegovom dosadašnjem radu.