Ljubinje: Husein ef. Hodžića povrijeđen prilikom čišćenja džamije u Kotezima
Jedna od najzanimljivijih džamija u Bosni i Hercegovini džamija Muje Kotezlije u Kotezima kod Trebinja decenijama je svojom neobičnom arhitekturom privlačila pažnju putnika – namjernika i zaljubljenika u povijest. Kotezi su smješteni između Ljubinja i Trebinja. Do Drugog svjetskog rata pripadali su općini Ljubinje, a nakon toga ko zna iz kojih razloga pripojeni su teritoriji Trebinja. Samim tim nadležnost nad džamijom i vakufskom imovinom, (haremima) prešla je na Medžlis IZ Trebinje. Husein ef. Hodžić, dokazani borac za vakufsku imovinu u ovom dijelu naše zemlje prethodnih godina imao je značajnih administrativnih napora dok je pronašao validne katastarske izvatke o lokalitetu gdje je smještena džamija. Pronašao ih je u Ljubinju.
Kotezlije sve tri vjere kao jedna porodica
Udruženje Kotezlija, Bošnjaka koji su ovdje rođeni ili imaju svoja imanja odavno imaju želju da obnove svoju džamiju. Crkva, Katolička crkva je obnovljena. Prema pričanju mještana ona je koristila i pravoslavnim i katoličkim vjernicima kad bi oglašavali sahrane. U jednom TV prilogu iz 2013.g. stanovnici Koteza, katolici poručili su bosansko-hercegovačkoj javnosti da bi voljeli da se obnovi i džamiju kao što je i crkva, jer doživljavaju ih kao svoje, Koteške! Dirljivo su kazali: ''Kad smo obnavljali crkvu, svi muslimani iz sela, gdje god da se nalaze dali su neku donaciju. Svaki! Rado bi se sada revanširali susjedima muslimanske vjeroispovijesti, samo da se krenu u obnovu džamije. Mi smo im još tada rekli – krenite s obnovom džamije, mi ćemo vam pomoći, i u radu i u novcu. Samo krenite“.
Džamija Muje Kotezlije zapaljena je u Drugom svjetskom ratu. Odmah na početku, 1942.g. Od tada više nije obnavljana. Čišćena jeste, ali obnavljana nije. Uprkos činjenici da je više od 70 godina bila izložena atmosferskim utjecajima kamen se nije obrušio. Ni komšije nisu dirale do njega. Prema mišljenju stručnjaka razlog tome je što se po cijelom objektu proširio i uzrastao bršljan. Bršljan je s vremenom, kako je slabila funkcija vezivnih materijala, preuzimao ulogu očuvanja kompaktne cjeline. U estetskom smislu djelovao je kao pravi zeleni ćilim kojeg su meleci otkali i prekrili džamiju da mu se dive zaljubljenici, putnici namjernici.
Izrada projekata
U haremu džamije, osim nišana postoje dvije čatrnje za vodu i treću u munari kraj stepenica. Stare su se Kotezlije dosjetile da vodu s kamenog krova drevnim olucima provedu u donji dio munare koji je ujedno služio kao bazen za vodu, a odatle su proveli česme za uzimanje abdesta. Džamija u Kotezima ima jedinstvenu munaru u čitavoj BiH. Ovalnu! Takve su još bile u Fazlagića Kuli kod Gacko koja je srušena u Drugom svjetskom ratu i nije više u tom obliku obnavljana. Druga je bila u Umoljanima na Bjelašnici. Današnja munara tamo više ne liči na pređašnju!
I ranije je bilo pokušaja da se ova džamija, baš kao i džamija Hasana-paše Predojevića u Bileći obnove. Čak su se javljali i donatori koji bi finansirali značajne procente njihovih obnova, ali za to nisu imali valjana rješenja nadležnih entitetskih organa Republike Srpske. Zahvaljujući naporima i osjećaju odgovornosti nekih javnih ličnosti i institucija, čija imena nećemo pominjati bez njihove saglasnoti, izrada izvedbenog projekta obnove ovih džamija je počela krajem ove godine. Kako bi projekti bili validni bilo je potrebno da se obadvije ove džamije očiste kako bi se mogle uzeti precizne mjere.
Kamen s mihrabskog zida
Udruženje Kotezlija i Medžlis IZ Trebinje u subotu 27. 12. 2014.g. s početkom u 11 sati počelo je sa rasčišćavanjem objekta. Prvi je, treba li to uopće napominjati, došao Husein ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa IZ Trebinje sa Trebinjcima Muhamedom Jerkovićem i Adnanom Greljom. Potom i trojica Kotezlija Elmedin Bojčić, Zahir Cigić i Ismet Tuka. U pomoć su im pristigli komšije vikendaši iz Dubravnika Stojan Marić sa "trimerom" i Vinko Kukrika sa "motorkom". Počeo je marljivi i složni rad, usput su se pričale zgode i događaji iz prošlih vremena. Preostalo je bilo još malo bršljana unutra džamije na mihrabu i koji su počeli uklanjati. Od učesnika ove akcije saznali smo da je kamen koji je udario Husein ef. Hodžića dimenzija 20x30 cm. Desilo se to na samom kraju akcije. Trebalo je još da se izvuku posljednji ostaci iščupanog raslinja i napravi zajednička fotografija. Kamen sa mihrabskog zida iznenada je pao i udario Husein ef. Hodžić u glavu. Svi su bili šokirani, iznenađeni. “ Hospitaliziran sam u Ljubinju, pa u Trebinju, gdje sam na svoj rizik odbio bolničko liječenje. Mislim da sam dobro i biću ako Bog da! Bila je to sudbina a prije svega Njegova volja. Hvala Allahu na svemu što nas zadesi“, rekao nam je Husein ef. Hodžić. Husein ef. se zahvalio svim učesnicima akcije a poseban respekt izrazio je komšijama Stojanu i Vinku. Ljekari su konstatovali da nema lomova kostiju i da će se o posljedicama moći govoriti tek nakon 48 sati. Nakon tri dana težih posljedica, hvala Bogu, nema, a Husein ef. nam kaže da se osjeća dobro.
Najstarija džamija u južnoj Hercegovini
Džamija Muje Kotezlije nalazi se u centru sela Kotezi, smještenom na strmom obronku brda Lipnica, desno od puta Ljubinje-Trebinje, oko 2 km sjeveroistočno od Popova polja. Prema narodnoj tradiciji ovo je najstarija džamija u južnoj Hercegovini, podigao ju je Mujo Kotezlija, koji je po osvajanju Hercegovine od strane osmanske vlasti, u ime sultana dijelio Popovo polje kao erazi-emiriju. Iza džamije, blizu mihrabskog zida, nalazi se mezar ograđen kamenim pločama, s nišanom bez natpisa, ne većim od pola aršina, u kojem je, prema usmenom predanju, ukopan Mujo Kotezlija, osnivač džamije i mekteba koji je bio sagrađen uz džamiju. U Kotezima je 1880. živjelo 12 muslimanskih porodica, a toliko ih je bilo i pred početak II svjetskog rata 1941.g. Za vrijeme turske uprave u Kotezima su sagrađeni: džamija, mekteb, dvije čatrnje, tri kule i više čardaka i stambenih zgrada. Džamiji su gravitirala sela: Miljanovići, Mišljen, Obzir, Oraje, Ravno i Vojevići. Priča se da je petkom i bajramima u nju dolazilo po šezdeset konjanika. Džamija je stradala 1942. godine, kada je sa nje skinut krov, a tada je srušena i mektebska zgrada u kojoj se nalazio i stan za mualima.
H.E.
