A+ A A-

Počinje obnova džamije u Ljubinju – nedostaju sredstva za munaru

Mostarski muftija h Seid ef. Smajkić početkom sedmice potpisao je ugovor o obnovi džamije u Ljubinju. Sredstva za obnovu osnovnog džamijskog objekta prikupljena su na sergiji Rijaseta IZ, Nedostaje 30 000 KM za obnovu munare.

obn-dzam-ljubinje-03-2013-1

Početkom aprila počinje obnova porušene džamije u Ljubinju. Ljubinje je bila jedina općina na području mostarskog muftijstva u kojoj nakon agresije nije obnovljen nijedan vjerski objekat. Ugovor o obnovi džamije u Ljubinju 26.marta.2013.g. potpisali su mostarski muftija h Seid ef. Smajkić i izvođač radova Ibro Tabaković. Sredstva za obnovu džamije prikupljena su putem sergije koju je Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini  proveo u svim džematima na području IZ u BiH i bošnjačkoj dijaspori 28. decembra 2012. godine. Na ovoj sergiji prikupljeno je 80 000 KM što će bit dovoljno za obnovu osnovnog džamijskog objekta ali ne i munaru. Predračun radova za munaru iznosi 30 000 KM.

Prva džamija u Ljubinju podignuta je sredstvima Mustafa-age Ljubinca 1592. godine. Bila je građena od tesanog kamena i bila je pokrivena četverostrešnim krovom pod pločom. Džamija je proživljavala sudbinu svojih džematlija. Srušena je za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Mostarski muftija h Seid ef. Smajkić je 1986.g., četrdeset godina nakon rušenja, pokrenuo inicijativu njene obnove. Mostarsko muftijstvo je vodilo sve administrativne poslove oko gradnje te džamije jer su već tada Bošnjaci bili svedeni na malu i nemoćnu skupinu. Džamija je bila aktivna pet godina, do početka agresije 1992. godine kada je ponovo srušena. Nakon što su izvršene temeljite pripreme za obnovu džamije u Ljubinju, prošle godine dobijene su neophodne dozvole. Lokalitet džamije je očišćen a njen harem ograđen.  

Ljubinje je prema popisu iz 1991.g. imalo svega oko 450 Bošnjaka.  Statistika popisa stanovnika pokazat će kako je prije  Drugog svjetskog rata grad  bio naseljen uglavnom muslimanima, a politika saveza komunista kako su muslimani stiješnjeni i protjerani zapravo od Drugog svjetskog rata do posljednje agresije na BiH. Ljubinje se kao nahija prvi put spominje 1469.g. kao pusto i nenaseljeno mjesto. Krajem 16. stoljeća postalo je središte posebnog kadiluka  kome su pored okolnih sela pripojeni još Trebinje i nahija Zupci, iznad južnog dijela Konavla. Kao kadiluk Ljubinje se prvi put spominje  1529.g. Zajedničkog kadiju imali su ponekad Ljubinje, Stolac, Cernica. Ovaj kadiluk je polovinom 17. stoljeća kratko vrijeme je bio spojen sa konjičkim kadilukom, a ponekad sa Nevesinjem. Kada je 1865.g. izvršena nova administrativna podjela Bosanskog vilajeta Ljubinje je pripojeno novoosnovanom trebinjskom kadiluku. Hivzija Hasandedić navodi  šezdeset imena ljubinjskih kadija.

U Ljubinju je svojevremeno bilo tri džamije i četiri mesdžida. Džamiju Mustafe-age Ljubinjca – Kizlar aginu džamiju, izgrađenu prije 1592.g. porušili su u Drugom svjetskom ratu a na njenim temeljima 1948.g. sagradili veliki zadružni dom. Ahmed-agin mesdžid, sagrađen prije 1659.g. nit se zna ko je, niti kada porušio. I o džamiji Osman-paše Resulbegovića skoro da nema nikakvih podataka, ni gdje je bila ni kad je srušena. Mesdžid u Raspascima kojeg je sagradila Hasnija Teparić, rođena Rizvanbegović polovinom 19. stoljeća na samom ulazu u Lubinje porušen je u Drugom svjetskom ratu. Mesdžid u Gornjim Barnosima , sagrađen 1876.g., porušilo je vrijeme nakon 1924.g.  jer je njegov džemat raseljen. Mesdžid su kotarske vlasti nakon  Austrougarske okupacije koristile kao skladište raznog alata. Džamiju u Uboskom, izgrađenu polovinom 17., stoljeća, porušio je grom 1912.g.,  a kako se muslimansko stanovništvo intenzivno iseljavalo iz ovih krajeva više nije imao ko popraviti. Iseljavanje muslimana iz Uboskog počelo je nakon hajdučije 1875.g. a završilo 1941.g. kada se zadnji musliman, neki Mrgan, seli iz ovog sela. Mesdžid u Žabici izgrađen početkom 19. stoljeća, više puta je obnavljan, rušen i miniran. Posljednji put 1992.g. baš kao i džamija u Ljubinju. U ovom su gradu nekada radile dvije medrese, mekteb i tekija.

Od izgradnje džamije u Ljubinju 1986.g. do njenog ponovnog rušenja 1992.g. u Ljubinju nije bilo imama. Imamske poslove i druge vjerske obrede vršili su po potrebi stolački imami. Ljubinje se u administrativnom smislu i danas nalazi u Sastavu Medžlisa Islamske zajednice Stolac. Inicijativom mostarskog muftije i Medžlisa IZ Stolac obnova džamije u Ljubinju u kojem danas živi tek 5 Bošnjaka počet će ovih dana.

 

 Hasan Eminović