Najnovija pitanja

Pitanje:

1. Da li će vjernici koji dođu (ako kad dođu u džennet) imati ibadet u džennetu npr. kao ibadet na dunjaluku?

2. U Kur'anu se kaže da ćemo biti nagrađeni i tako što će nas hurije služiti, kakva je to, zapravo, nagrada hurijama? Ko su hurije? Hoće li biti neke nagrade za žene npr., u muškim hurijama (ili slično) tako, kao što su, kako razumijem, hurije namjenjene muškarcima? Ili će, možda, hurije biti za sve (i muške i ženske)?

3. Vezano za slučaj Junusa a.s, kada je, kako se kaže, dospio u utrobu ribe, pa kaže Allah dž.š.: "...ostao bi tu vječno da nije bilo milosti Allaha ..." Ovo "vječno", kako ovo, zapravo, treba razumjeti s obzirom da je ovaj svijet prolazan, kako je mogao ostati "vječno" u utrobi ribe kada bi i riba jednog dana uginula?

4. U Kur'anu se spominje da je Uzvišeni Allah sve ovo stvorio "u šest vremenskih perioda" - šta to znači i kako treba to razumjeti?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
1. Nema dileme da će vjernici ući u Džennet. Zato je upitna umetnuta rečenica (ako kad dođu u Džennet) koju ste naveli u zagradi u Vašem pitanju pogrješno formulisana jer odražava sumnju u tu istinu. Sigurno je da u Džennetu neće biti ibadeta, u smislu zaduženja i iskušenja, kao što je to slučaj s naređenim ibadetom na ovome svijetu, shodno hadisu u kojemu se navodi da u Džennetu neće biti ništa od onoga što postoji na ovom svijetu osim imena. Međutim, u suri Junus, 10. ajet govori se o molitvi onih koji uđu u Džennet: "Molitva njihova biće u njemu: "Hvaljen nek si Allahu!", pozdrav njihov: "Mir vama!" a njihova posljednja molitva: "Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo!" U ajetu se govori o dovi koju će učiti stanovnici Dženneta. To će biti neka vrsta njihovog ibadeta budući da su tesbih i zahvaljivanje Allahu jedna vrsta zikra, tj. ibadeta. 
2. Džennetska uživanja su samo po imenina i nazivima slična dunjalučkim, ali ne i po njihovoj suštini, shodno gore navedenom smislu hadisa koji o tome govori. Budući da nije moguće spoznati suštinu tih blagodati i uživanja, nema potrebe trošiti energiju i vrijeme u raspravljanju o hurijama i sličnim džennetskim uživanjima. Treba se koncentrisati na činjenje dobrih djela koja vode vjernika Allahovom voljom u Džennet. Allah nikome nepravdu učiniti neće. Kur'an naglašava da će vjernicima biti dato ono što njihove duše budu željele i za čim budu žudjele, a biće pročišćene i iz njih će biti odstranjeno svako zlo i nečistoća.
3. U suri Ess-Saffat, 142-145. ajet kaže se: "i riba ga proguta, a bio je zaslužio prekor, i da nije bio od onih koji Allaha hvale, sigurno bi ostao u utrobi njenoj do Dana kad će svi biti oživljeni". Dakle, cilja se na to da bi ostao u utrobi ribe do Dana proživljenje, tj. utroba ribe bi mu bila neka vrsta kabura. Da je ostao u utrobi ribe, umro bi u njenoj utrobi i dalje bi njegovo tijelo pratilo sudbinu tijela ribe do Sudnjega dana. A Allah najbolje zna.
4. O šest vremenskih razdoblja (šest dana, kako se kaže u Kur'anu) u kojima je Uzvišeni stvorio kosmos postoje različita tumačenja, ni za jedno od njih ne možemo reći da je apsolutno tačno, pa se ne bismo upuštali u ta tumačenja. 

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Intersuje me pitanje podjele džemata; po ustavu Islamske zajednice kako ide redoslijed odluka, da li se po tom pitanju može zaobići džematski odbor i skupština, da li je po zakonu ispravno ako 80 % džematlija ne želi podjelu, a Medžlis i ostale džematlije to urade?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Prema Ustavu IZ, Član 34., džemat u pravilu sačinjava skupina od najmanje 100 domaćinstava i više koji žine na određenoj teirotiji. Odluku o formiranju džemata donosi Rijaset na prijedlog muftije. Prema tome, Ustav ne propisuje kao neophodan dio procedure izjašnjavanje džamatskog odbora i skupštine, mada je logično da i ovi organi iskažu svoje mišljenje. No, oni ne mogu spriječiti formiranje novog džemata ukoliko se ispune uvjeti za to i ako nadležni medžlis IZ i muftija procijene da je to potrebno učiniti i takav prijedlog upute Rijasetu IZ. 

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Htio bih Vas pitati šta se radi ako propustimo džumu-namaz. Ako recimo propustimo džumu i stignemo da klanjamo prije ikindije namaza, da li onda klanjamo podne namaz? Ili ako ne stignemo nikako do ikindije da klanjamo da li onda naklanjavamo podne namaz, pa tek onda klanjamo ikindiju?
Čuo sam također negdje, da tri propuštene džume izvode iz vjere. Nisam siguran da li su rekli tri uzastopne, ili ne moraju biti uzastopne, samo kad nam se skupe 3 da to izvodi iz vjere. Htio bih Vas pitati postoji li stvarno neki takav propis i kako glasi?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Klanjanje džume namaza je stroga islamska dužnost (fardu-ajn) svakom muslimanu koji ispunjava uvjete obaveznosti (punoljetnost, uračunljivost, sloboda, zdravlje - mogućnost prisustva, te da osoba nema status musafira). Uzvišeni u Kur'anu kaže: "O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, kupoprodaju ostavite i pođite da namaz obavite; to vam je bolje, neka znate." El-Džumu'a, 9) Imperativna naredba podrazumijeva obligatnost naređenoga. Osoba koja negira obaveznost džume izlazi iz vjere. Onaj koji iz nemara propušta klanjati džumu, ne negirajući njenu obligatnost, čini veliki grijeh ali se ne može smatrati odmetnikom od vjere, kao i u slučaju ostalih namaza. Neopravdan izostanak i neklanjanje džume je teži grijeh od neklanjanja drugih namaza. Poslanik a.s. u tom smislu kaže: "Neka oni koji izostavljaju džume prestanu s tom praksom ili će im Allah zapečatiti njihova srca pa će postati od onih koji su nemarni." (Muslim od Ebu Hurejre). U tom smislu je i hadis: "Ko izostavi tri džume bez opravdanog razloga (iz nemara), Allah će mu zapečatiti srce." (Zabilježili su ga Peterica; Hakim ga je ocijenio autentičnim) Prema tome, musliman je dužan da učini sve što je u njegovoj moći da izvrši ovaj farz. Nemaran odnos prema njemu i neopravdan izostanak izlaže počinitelja opasnosti da bude udaljen od Allahove milosti i da mu srce bude zapečaćeno. U hadisu se ne spominje kufr ili izlazak iz vjere, već samo teška opomena i upozorenje na opasne posljedice tog nemara.

Ukoliko se iz ovog ili onog razloga izostane s džume namaza, obaveza je klanjati podne namaz. Ako osoba ne bi klanjala podne namaz prije isteka podnevskog vremena, naklanjat će podne prije ikindijje namaza, pa tek onda klanjati ikindiju, osim ako je i ikindijsko vrijeme na izmaku, onda je preče klanjati ikindiju u njenom veremenu, pa poslije naklanjati podne. 

Pitanje:

Selam alejkum!

Želim znati da li je zabranjeno zvati ljude „vehabijama", ima ljudi koji se razlikuju od drugih u Bosni, znači ljudi s bradama i kratkim hlačama, njih zovu vehabijama kao što je i poznato, a oni govore kako se to ne smije reći jer riječ „vehabija" po njihovom znači „allahčić"... Mada ja ne vjerujem u to! Znači moje pitanje je da li je njih zabranjeno tako zvati? I još jedno moje pitanje je: „vehabije" govore da je Muhammed a.s. radio kako i oni sad rade, znači da je klanjao kako i oni, da se ponašao i odjevao kao i oni sad, te da samo oni sa sigurnošću slijede sunnet Muhammeda a.s. da smo mi kao „lažni muslimani" jer kao klanjamo drukčije nego što je to radio Muhammed a.s., da li se tačno zna kako je to radio Muhammed a.s.? Da li je pogrešno onako kako „vehabije" klanjaju? Ja sam učila sve po hanefijskom mezhebu i čudan mi je taj njihov stav i ne volim kad me uvjeravaju u te neke svoje priče, zato bih im voljela „s dokazom" odgovoriti na neka njihova postavljena pitanja.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Muslimani trebaju jedni druge oslovljavati s poštovanjem i uvažavanjem, a to nije slučaj ako jedni druge oslovljavaju s nadimcima koje oni ne žele i koje smatraju uvredljivim. Uzvišeni kaže: "I ne nakiljajte jedni druge  i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima!  O, kako je ružno da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima!" (El-Hudžurat, 11) Shodno ovom ajetu, neprihvatljivo je nekoga nazivati "vehabijom" ukoliko dotična osoba to ne želi i smatra taj nadimak za sebe uvredljivim, bez obzira šta o toj osobi mislio onaj koji koristi dotični termin. Onaj koji govori o našim muslimanima na način koji spominjete u svom pismu griješi i ne postupa u skladu sa Poslanikovim sunnetom u ophođenju s drugim ljudima. Svi načini namaza koje prakticiraju sljedbenici četiri ehli-sunnetska mezheba (hanefijskog, malikijskog, šafijskog i hanbelijskog) su ispravni i nema potrebe bilo koga uvjeravati u isparvnost vlastitog, a neispravnost drugačijeg načina klanjanja u okviru spomenuta četiri mezheba. Razlike u načinu klanjanja su nebitne, ne utječu na ispravnost farzova i vadžiba u namazu. Kod nas se u Islamskoj zajednici i njenim institucijama primjenjuje hanefijski mezheb i tako će ostati bez obzira što neki pokušavaju unijeti pometnju u nekim situacijama. To svi trebaju poštovati kao i individualno pravo pojedinca da misli i prakticira vjeru shodno svojim uvjerenjima, bez nametanja svoga mišljenja drugima i bez unošenja razdora i smutnje u Zajednicu.  Savjetujemo Vama i svim muslimanima da ne ulaze u polemike s drugima o sporednim pitanjima od čije se primjene na ovaj ili onaj način stanje muslimana neće promijeniti nabolje. 

Pitanje:

Selam alejkum!

Čitala sam Vas odgovor na pitanje da li je dozvoljeno koristit propolis kapi s obzirom da se prilikom spravljanja koristi medicinski alkohol. Zanima me šta kada je u pitanju proizvodnja i prodaja propolisa od strane pčelara, da li je to dozvoljeno?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Nema ništa sporno u proizvodnji i prodaji propolisa koju vrše pčelari makar se radi njegove zaštite koristio medicinski alkohol, ako nema drugog načina da se taj lijek zaštiti od kvarenja.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Sanjao sam svoj mezar. Na nišanu je pisalo moje ime i prezime. Čuo sam glas koji mi kaže da sam mrtav, ali da trebam još malo pričekati jer još nije vrijeme da siđem u svoj kabur.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Ne bavimo se tumačenjem snova niti se razumijemo u to. Ne trebate se previše opterećavati tim snom. Svaki čovjek je smrtan i treba se pripremati za smrt jer ne zna se kada će nastupiti. Vi nastavite sa pripremama za hadždž i činite dovu da Vam Allah pomogne da ga hairli obavite i da Vam bude primljen kod Njega. A život i smrt su u Božijim rukama. 

Pitanje:

Esselamu alejkum, 

Imam jako veliki problem pa bih voljela da mi pomognete Vašim odgovorom. Naime, imam 19 godina, i u vezi sam 3 godine. Od malih nogu sam rasla u ne baš toliko islamskom okruženju, ali sam stekla određeno znanje. Klanjala sam ponekad, postila Ramazan, i u džamiju odlazila samo za vrijeme Ramazana.

Prije 6 mjeseci momak mi je otišao za poslom u inostranstvo, i otada klanjam svaki dan, što mi je "odjednom" došlo, hvala Allahu. Također, odlazim u džamiju po mogućnosti, i član sam raznih islamskih udruženja u mom mjestu. To me održalo. Poslije ovog uvoda, želim Vas pitati, da li se prima moje pokajanje kod Allaha sada, iako sam počinila blud dok nisam imala dovoljno znanja da je to veliki grijeh u islamu? I da li sad npr. po određenim hadisima slijedi kazna kasnije ukoliko se udam za momka što inšaAllah planiramo jer smo to uradili prije braka? I da li je dozvoljeno šerijatsko vjenčanje nakon toga, jer smo prvi momak i djevojka jedno drugom? I još nešto, naime želimo inšaAllah uskoro da se uzmemo, da li je uredu takav brak jer on inšaAllah planira još neko vrijeme da radi tamo, a ja studiram ovdje?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Uzvišeni poziva sve ljude, posebno vjernike, da se iskreno pokaju zbog počinjenih grijeha i vrate se u okrilje Njegove milosti. Samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. Dakle, ko se iskreno pokaje, ima jak razlog da se nada da će Allah njegovo pokajanje primiti i grijeh mu oprostiti. Ukoliko je Vaše pokajanje iskreno, nema smetnje da sklopite šerijatski brak s Vašim izabranikom, čak i pod pretpostavkom da on neko vrijeme ostane raditi vani, a Vi nastavite studirati ovdje. Naravno, kod nas se ne obavlja šerijatsko vjenčanje prije nego se obavi vjenčanje pred matičarem (civilni brak).

Pitanje:

Ako učeći suru, fatihu, etehijatu i sl. nešto pogrešno izgovorimo pa se vratimo unazad da to ponovo proučimo, da li se mora vratiti na početak ajeta ili možemo to ponovo proučiti i od sredine ajeta? Da li je u tom slučaju potrebno činiti sehvi sedždu? Našao sam u literaturi da se ona čini ako zakasnimo na neki farz ili vadžib, a ispada da ako se vratimo unazad kasnimo recimo na ruku, ili stajanje trećeg rekata poslije sjedenja.

Odgovor:

 Ako se pogriješi u nekoj riječi u suri, nije neophodno vraćati se na početak sure ili ajeta, dovoljno je ponovo ispravno proučiti odnosnu riječ. Ali ne smeta da se ajet prouči ispočetka. Nema potrebe za sehvi-sedždom u spomenutom slučaju.

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Da li se krv tretira kao nečistoća od koje treba čuvati odjeću? Ako imamo trag od kapi krvi na odjeći, da li to znači da ta odjeća nije valjana za namaz, tj. da namaz u takvoj odjeći nije valjan? Vidio sam na dosta mjesta da se mokraća tretira kao takva nečistoća, a za krv nisam siguran jer krv sama po sebi i nije nečista tekućina.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Po našem mezhebu krv koja se razlije po tijelu , odnosno poteče iz rane je nečista (shodno općem značenju kur'anskog ajeta: "...ili krv koja poteče"), te ako dospije na tijelo ili odijelo mora se oprati, a potom uzeti abdest i klanjati. Malo krvi na odjeći, kao npr. jedna kap, neće učiniti namaz u njoj neispravnim. Namaz bi bio neispravan ako bi se klanjao u krvlju zamazanoj odjeći.

Pitanje:

Ako nakon namaza vidimo da imamo na odjeći, recimo donjem vešu, trag od krvi, da li to znači da nam taj namaz nije valjan, mada nismo znali za to krvarenje? To mi se desilo kad sam došao iz džamije, jer sam vidio na vešu da mi je akna prokrvarila.

Odgovor:

Malo krvi, kao ona nastala naprsnućem akne, ne kvari namaz. Vaš namaz je ispravan, a krv uklonite pranjem.