Pitanje:
Selam alejkum!
Da li se postoji predaja da se namaz ne izvršava bosih nogu?
Pošto kući kad klanjamo, nekad bosi obavimo namaz a čuo sam da jevreji svoju molitvu obavljaju bosi pa mi da ne bi bili kao oni ne obavljamo tako namaz. Ima li nešto o tome u našem hanefijskom mezhebu?
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Nema smetnje klanjati bosih nogu, ali ako se klanja u džematu svakako je bolje klanjati u čarapama ako su čiste (ne zaudaraju).
Pitanje:
Selam!
Molim vas, da mi odgovorite zašto se u nekim našim mjestima klanjaju dženaze za osobe koje su izvršile samoubojstvo.
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Dženaza namaz samoubojici ne klanja se samo u nekim nego u svim mjestima kod nas, jer je takav šerijatski propis. Dakle, samoubistvo jeste veliki grijeh ukoliko ga osoba izvrši svjesni pri pameti, ali ne izvodi iz vjere, tako da se ta osoba tretira muslimanom griješnikom, a muslimanu se klanja dženaza.
Pitanje:
Esselamu alejkum!
Interesuje me pitanje duga. Naime, radio sam kod jednog čovjeka po sistemu dnevnice. Kada je posao bio urađen on nije želio platiti kako smo se dogovorili jer je bio nezadovoljan za koliko je to vremena urađeno nego je platio koliko je htio odnosno ni pola od predviđenog. Ja znam da je grijeh ne govoriti sa nekim ali ja nisam mogao preći preko ovoga što je on učinio. Međutim, kada je on skoro umro ja sam prešao preko svega, klanjao mu dženazu, halalio ali me sada interesuje da li sam ispravno postupio što nisam htio govoriti s njim zbog duga. Napominjem, da ni porodica nije htjela da plati jer to oni shvataju po sistemu „davno je to bilo pa prošlo".
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Kada se ugovor ne sačini u pismenom obliku i ne preciziraju obaveze i prava, onda često dođe do nesporazuma i nesuglasica o sadržaju dogovorenoga. Sve strane stoga pomalo snose dio svoje krivice. Dobro je što ste mu halalili i klanjali dženazu, jer ko drugome halali može očekivati da i njemu drugi halale njegove grješke i hakove. Niste imali opravdanje za potpun prekid komunikacije, jer ste eventualni dug mogli riješiti putem suda, nagodbe ili arbitraže. Nije dozvoljeno ne pričati sa muslimanom duže od tri dana. Ali, za takav postupak vjerovatno i rahmetlija snosi dio odgovornosti. U svakom slučaju, iskreno pokajanje će dobro doći, a ko se iskreno pokaje za svoj grijeh, Allah će mu ga oprostiti.
Pitanje:
Esselamu alejkum!
Možete li mi dati odgovor na pitanje kako se tumači posjećivanje nemoralnih internet stranica, gledanje tuđih nemoralnih profila i komuniciranje sa osobama sa tih stranica na nemoralan način?
Čitala sam tumačenje ajeta sure En-Nur, 30. i 31, ali mi nije jasno gdje je tačno granica između približavanja bludu i samog bluda, jer se ovdje radi i o pokazivanju polnih organa putem web kamere, zatim cybersexa, da li je ta osoba bludnik odnosno bludnica ili se tretiraju kao osobe koje se približavaju bludu?
Kakvo je šerijatsko-pravno tretiraju te osobe? Kakva je kazna za njih ako su u braku ili ako su izvan braka?
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Posjećivanje internet stranica i adresa koje sadrže i nude erotske sadržaje, koje prezentiraju i pozivaju na nemoral je zabranjeno djelo. Onaj koji to čini približava se bludu, ali se ne može nazvati bludnikom, jer se blud, zinaluk u fikhu definira kao nezakonit spolni odnos. Pokazivanje spolnih organa putem web kamere i komuniciranje sa osobama na internetu na nemoralan način je strogo zabranjeno djelo (haram) i potpada pod zabranjeno djelo približavanja bludu koje je zabranjeno na temelju kur'anskog ajeta: "I ne približavajte se bludu". Sve što vodi u haram poprima status harama. U jednom hadisu se navodi da i oči mogu počiniti blud, a njihov blud je gledanje. Međutim, taj blud nije isto što i blud počinjen spolnim organom. Sigurno je da je blud teži i veći grijeh od djela koje približava bludu, pa je i predviđena vjerska sankcija teža. Sakcija za blud spada u hudude - fiksirane kazne, koje su predviđene za najteža šerijatska krivična djela, dok djela približavanja bludu spadaju u kategoriju diskrecionih sankcija (t'azir) koje određuje nadležna vlast. Osobe koje to čine treba savjetovati da se okane tog harama i pokaju se zbog njega, čineći dovu Uzvišenome da im pomogne u udaljavanju od tog opasnog grijeha. Ustrajavanje na tom grijehu može dovesti do teških posljedica.
Pitanje:
Esselamu alejkum!
Je li musliman dužan da uklanja/krati/brije dlake sa stidnog mjesta? Šta sve spada pod kategoriju obaveznog uklanjanja dlaka"
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Uklanjane dlaka, brijanjem ili na neki drugi način, sa stidnih mjesta, kao i ispod pazuha, spada u tzv. prirodna svojstva. To nije stroga obaveza (farz) već pohvalno i preporučeno djelo (sunnet). Dakle, dio je Poslanikove a.s. tradicije koju bi muslimani trebali slijediti. Ona ima i svoje higijensko-zdravstveno opravdanje, što je posve očito.
Pitanje:
Esselamu alejkum.
Htio bih pitati da li nam je valjan namaz ako poslije njega recimo uočimo na vešu neku tačkicu za koju nismo sigurni da li je trag od stolice, ili na toalet papiru kada se obrišemo poslije namaza, ili slično. Ja nisam obnavljao namaz, pa bih Vas htio pitati da li sam pogriješio? Prije namaza sam se prao nakon nužde i bio sam siguran da je sve u redu.
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Takav trag ne smeta i namaz je ispravan, jer se teško sačuvati od toga.
Pitanje:
Esselamu alejkum.
Želim čuti Vaše mišljenje o slijedećem problemu: U jednom selu kod Zenice donator novca za izgradnju munare na džamiji na novoizgrađenu munaru je stavio veliku ploču sa svojim imenom i imenom svoje supruge (donatori). Ovo je neuobičajena praksa kod nas, a time vrijeđa i osjećaje stotina drugih ljudi koji su svojim prilozima izgradili cijelu džamiju, posebno onih koji su nebrojen broj sati proveli volontirajući na izgradnji džamije. Što mislite o ovom slučaju i da li je IZ zajednica trebala reagirati i spriječiti ovakav način samoisticanja i unošenje nemira među džematlije?
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Smatramo da je bolje i bliže iskrenosti i skromnosti, koje zahtijeva islam, ne reklamirati učinjeno dobro djelo na takav način. No, ako je spomenutom dobrotvoru obećano isticanje takve table, treba to i ispoštovati, osim ako dotična osoba odustane od isticanja table. Džematlije su trebale na vrijeme reagirati i odbiti uvjetovanu donaciju, već sami preuzeti na sebe obavezu gradnje munare. Kada su već prihvatili uvjetovanu donaciju, ne treba im onda smetati ta tabla. Obično je građevinski odbor prinuđen na slične poteze uzimajući u obzir ljudsku želju pojedinaca da se njihovo dobro vidljivo ovjekovječi, bez obzira što će im se zbog toga možda umanjiti sevap, a možda ga neće ni imati ako im je namjera bila isključivo samoreklamiranje, a ne činjenje dobročinstva u ime Allaha. Djela se prema namjerama vrednuju, kaže se u jednom hadisu. Ako donacija nije bila uvjetovana stavljanjem ploče s imenima donatora na munaru, onda donator nema pravo naknadno zahtijevati da se ta ploča postavi. Stvari treba razjasniti prije ulaska u određeni posao kako kasnije ne bi došlo do nesporazuma.
Pitanje:
Esselamu alejkum!
Klanjao sabah-namaz u džematu, bio pospan i mahinalno predao selam prije imama. Da li moram obnoviti namaz?
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Namaz je ispravan i ne trebate ga ponavljati budući da je greška načinjena nenamjerno i da se desila pri kraju namaza na kraju posljednjeg sjedenja. Namaz muktedije se veže za namaz imama. "Mome ummetu se neće računati u grijeh to što urade greškom, iz zabora ili pod prinudom" - kaže se u jednom hadisu Allahovog Poslanika a.s.
Pitanje:
Selam alejkum!
Dobio sam na poklon ručni sat. U biti on je od metala, nekog vrsta željeza, ali kao ukras ima vertikalne linije, tanke navlake od zlata. Da li mi je dozvoljeno nositi ovaj sat ili bih ga trebao pokušati zamijeniti?
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Smatramo da je tu riječ o neznatnoj količini (ako se uopće radi o zlatu) te da nema smetnje da nosite taj sat. Ako i dalje imate neku šubhu, zamijenite ga za neki drugi koji nema ni te linije od "zlata".
Pitanje:
Esselamu alejkum!
Živim u jednom od većih gradova na zapadu. Obzirom da u džematu imamo podijeljene stavove i strane, želim ovo pitanje postaviti anonimno, i što je više moguće objektivno. Naš džemat trenutno broji oko 400 porodica, većinom Bošnjaka iz BiH i Sandžaka. Prije nekih 10 godina, kada je članstvo bilo dosta manje, kupili smo kuću i prilagodili je u mesdžid/džamiju. Prostor sadrži: mesdžid, biro imama sa knjižnicom, čajdžinicu sa kuhinjom, abdesthanu sa mokrim čvorom, učionicu sa bibliotekom, posebnu prostoriju za žene sa posebnom ulazom te posebnu kuhinju i čitaonu za žene. Posjedujemo i veliko dvorište i nekoliko parking mjesta. U proteklom periodu prostorije su u potpunosti preuređene i za to je uloženo zaista dosta novaca, truda i odricanja većine naših članova. Obzirom da nije bilo drugih mogućnosti za financiranje, tada smo podigli kredit od 200.000, a ostatak od 75.000 smo skupili akcijom vakifa.
Sada postoji jedan dio džemata i našeg nadzornog odbora uključujući i imama koji je najagilniji, koji smatra da trebamo da tražimo veći i bolji objekat. Razlozi koji se navode su da su dodatne prostorije za mektebsku nastavu nedovoljne, te da nam je potreban bolji prostor za žene i djecu, neku prodavnicu, bricu/frizera, manju sportsku salu, ili eventualno par stanova od kojih bi se rentanjem mogli ostvariti prihodi za džamiju. Sam prostor mesdžida je poprilično mali, ali i trenutno ipak zadovoljava broj stalnih džematlija (redovni namazi 5-10, redovna džuma 40-80), izuzev Bajrama i džuma na praznike kada se mora klanjati i u drugim prostorijama. Postoje oprečna mišljenja o tome kako i šta bi taj objekat sve trebalo da sadrži. Dok jedni vide to kao neko prerađeno skladište/zgradu kako danas većina zapadnih džamija izgleda, drugi bi pak željeli da se napravi prava džamija sa munarom, koja još uvijek ne postoji u ovom gradu i koju bi zbog legalnih implikacija bilo teže dobiti. Jedni smatraju da treba uključiti dodatne prostorije-sadržaje od kojih bi se ostvarivao profit, drugi smatraju da zbog svih mogućih problema koji iz tog mogu proizići, džamiju treba držati neprofitnom jer je sama članarina više nego dovoljna za održavanje. Najveći problem, o kojem se opet najmanje priča, kako to sve financirati?
Financijska situacija je takva da smo otplativši prethodni kredit prije par godina, sakupili neka sredstava, ali koja ipak ni sa novcem od prodaje trenutnih prostorija, nisu ni blizu dovoljna za kupovinu novog i većeg objekta vrijednosti 1-1,3 miliona kako procjenjujemo. Također, u trenutnoj financijskoj krizi, akcija vakifa koju smo opet pokrenuli ne daje nam ni blizu dovoljno dodatnih sredstava kao prilikom prve akcije. Anketa koju smo proveli je nažalost također nedovoljno jasna, u malo odgovora koje smo dobili, ljudi većinom nisu spremni da jasno definišu iznos koji bi dali. Sve ovo znači da bi morali opet uzeti neki kredit, u iznosu od oko 500.000 za financiranje nove džamije. Ukoliko bi to pokušali izvesti bez komercijalnog kredita, trebalo bi nam vjerovatno još nekih 5-7 godina, za prikupljanje sredstava.
Moja pitanja su sljedeća:
1. Da li je u našoj situaciji kada već imamo džamiju, halal uzeti kamatni kredit, ili bi ipak trebali sačekati pa to učiniti vlastitim snagama?
2. Kakve su vaše preporuke u pogledu sadržaja koji su profitnog karaktera?
3. Kakve su vaše preporuke u pogledu arhitektonskog rješenja, da li kupiti kao i do sada neku zgradu/skladište što nam je obzirom na državu u kojoj živimo znatno lakše, ili se potruditi i založiti za gradnju prave džamije s munarom, što ovdje do sada nema ali je ipak moguće izvesti? Te ako imate neki dodatni savjet.
Odgovor:
Esselamu alejkum!
Poštovana,
Odgovor na pitanja koja ste postavili zahtijeva dobro poznavanje vaših prilika i mogućnosti, a to vi bolje znate nego mi ovdje u Bosni. Vi koji ste džematlije u tom džematu znate koje su i kolike vaše mogućnosti i ne bih vam savjetovao da se upuštate u projekat prije sagledavanja svih relevantnih pokazatelja i indikatora.
Ono što možemo generalno reći u vezi šerijatskog aspekta postavljenih pitanja jeste sljedeće: kamatni kredit ne treba uzimati osim u stanju prijeke potrebe, a kada je riječ o sadržaju profitnog dijela centra, da se u njemu ne prodaje roba ili usluga koja nije u skladu sa šerijatskim propisima. Kada je riječ o arhitektonskom rješenju (džamija sa munarom ili zgrada/skladište uz preuređenje) smatramo da je ova druga opcija jednostavnija i možda u ovom vremenu i situaciji bliža i ostvarivija.
