Najnovija pitanja

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Moje pitanje se tiče zekata, naime ukoliko je neka osoba dobila novac, od jedne ili više drugih osoba, za izgradnju kuće, znači donacija, i ta suma je prešla nivo nisaba, te je pregodinila, a korisnik tih sredstava je raspolagao njima cijelu godinu, međutim još ih nije počeo trošiti u svrhu za koju su namijenjeni, da lije dužan dati zekat na taj iznos, s obzirom da je to bila donacija.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

U spomenutom slučaju ispunjeni su svi uvjeti obaveznosti zekjata (islam, punoljetnost, uračunljivost, zekjatska imovina, puno vlasništvo, mogućnost raspolaganja, nisab, pregodinjenje (havl), pa ta imovina podliježe obavezi zekjata sve dok se ne utroši ili neki od uvjeta obaveznosti bude nedostajao. Činjenica da je ta imovina donacija ne utječe na obaveznost zekjata, zato što ta imovina nakon primopredaje prelazi u vlasništvo daroprimca i upotpunjuje njegov nisab.

Pitanje:

Selam alejkum!

Ako možete da mi kažete kako treba da postupe osobe koje se bave poljoprivredom, s svojim proizvodima, je li daju zekat i kako, a evo konkretan slučaj: ako sam posijao 10 dunuma kukuruza, 5 dunuma pšenice, dunum krompira, dunum krastavaca, a za sve to treba puno para  uložiti, koriste se vještačka đubriva, navodnjavanje, vode za prskanje, a pošto je situacija u državi takva kakva jeste, zarada je minimalna jer nema podsticaja od države itd. Znači, prihoda bude otprilike, 5 tona kukuruza, tona krompira, 5 tona krastavaca, 3 tone pšenice. Koliko sam ja obavezan izdvojiti zekata?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Zekjat se daje i na poljoprivredne proizvode na temelju riječi Uzvišenog Allaha: "I podajte na dan žetve i berbe ono na što drugi pravo imaju!" (El-En'am, 141) Džabir, r.a., prenosi da je čuo Allahovog Poslanika a.s. kako kaže: "Na ono što napajaju rijeke i kiša daje se ušur (desetina), a na ono što se natapa vještačkim putem daje se pola ušura (dvadesetina). Prema mišljenju Ebu Hanife zekjat se daje na sve poljoprivredne proizvode (prema spomenutom procentu) bez obzira na ubranu količinu. Međutim, prema mišljenju njegovih učenika Ebu Jusufa i Muhammeda, uvjetuje se da ubrana ljetina iznosi nisab (prema komentatoru Multeke: 1098 kg) i da se može zadržati godinu dana, tj. da se radi o žitaricama (kukuruz, pšenica, ječam, raž, zob, grah i sl.) U našim uslovima i okolnostima dajemo prednost ovom drugom mišljenju, jer je primjerenije savremenim uvjetima bavljenja poljoprivredom, posebno kada je riječ o zemljoradnicima koji žive od poljoprivrede, budući da su oni u prilično nepovoljnoj situaciji kod nas. Sukladno rečenome, u Vašem slučaju, trebate dati zekjat u jednom od spomenuta dva procenta, ovisno o načinu navodnjavanja, i to na žitarice i krompir, jer se i on može koristiti godinu dana. Budući da ste imali dodatnih troškova oko vještačkog navodnjavanja i upotrebe vještačkog đubriva, može se sve to podvesti pod vještačko navodnjavanje, što znači da procenat izdvajanja iznosi  5% od ubrane ljetine. U konkretnom slučaju zekat na 5 tona kukuruza bi iznosio 250 kg, na 1 tonu krompira 50 kg i na 3 tone pšenice 150 kg. Ovo je na temelju izdvajanja od 5%.

Pitanje:

Selam

Da li je ispravno da se klanjaju samo rekati farzova: 2 sabaha, 4 rekata podne, 4 ikindije, 3 aksama i 4 jacije?
Da li je ispravan namaz ako se ne klanjaju svi rekati:

Sabah ima 4 rekata, 2 sunneta i 2 farza.

Podne ima 10 rekata, 4 sunneta, 4 farza i 2 sunsunneta.

Ikindija ima 8 rekata, 4 sunneta i 4 farza.

Akšam ima 5 rekata, 3 farza i 2 sunneta.

Jacija ima 13 rekata, 4 sunneta, 4 farza, 2 sunsunneta i 3 vitra.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Ovo što ste spomenuli u svom pismu jesu farzovi - stroge obaveze. Međutim, treba znati da je pored ovih farzova Poslanik a.s. redovno klanjao pritvrđene sunnete (sunneti-muekkede) i to sljedeće: dva rekjata sabahskog sunneta prije farza, četiri rekjata prije podnevskog farza i dva rekjata poslije podnevskog farza, dva rekjata poslije akšamskog farza i dva rekjata nakon jacijskog farza. Četiri rekjata prije ikindijskog i jacijskog farza  spadaju u nepritvrđene sunnete koje je Poslanik a.s. katkada izostavljao. Vitr namaz je vadžib (obaveza) u našem mezhebu i obavezno ga treba klanjati. Ko izostavlja pritvrđene sunnete zaslužuje prijekor. Prema tome, pogrješno je ograničiti se samo na farze, jer to tako nije činio ni Poslanik a.s. Ko želi da slijedi njegov sunnet, neće izostavljati pritvrđene sunnete. Opravdanje za izostavljanje tih sunneta može biti kakva žurba ili važni, hitni poslovi i sl.

Pitanje:
Mahsuz selam.
Da li je obavezno učiti 3 x El-Ihlas poslije sunneta u pet dnevnih namaza? Da li je sporno da se prouči e'uza i da džemat uči u sebi 3x El-Ihlas, moje je mišljenje da je to praktičnije i bolje jer ako još neko klanja nećemo ga uznemiravati.

Odgovor:
Esselamu alejkum!
Učenje sure El-Ihlas 3x prije ikameta (poslije klanjanog sunneta) nije obavezno. Da bi nešto u namazu i oko namaza bilo obaveza, ili čak samo sunnet i mustehabb treba dokaz za to. U pogledu spomenutog učenja nema dokaza. Naravno nema izričitog dokaza ni da je zabranjeno osim općeg principa " da je u ibadetu nezakonito sve što nije izričito ozakonjeno" temeljem načela "da se klanja onako kako je to radio Poslanik a.s." koji je rekao: "Klanjajte onako kako vidite da ja klanjam!" Ulema se spori u vezi mnogih manje važnih pitanja oko namaza, jer nema kategoričkih dokaza o njima ili zbog postojanja više rivajeta - verzija hadisa koje tretiraju neki propis. Kod nas je uobičajeno spomenuto učenje. Ne vidimo u tome ništa loše. Negdje se spomenuta sura uči naglas, a negdje usebi. Oko toga ne treba voditi nikakve sporove i rasprave.

Pitanje:

Selam!

Imam nedoumicu oko nisaba. Naime, čitao sam razne tekstove i naišao sam na različite vrijednosti nisaba. Npr. nisab na zlato negdje se navodi da je 91,6 g, negdje 87 g, negdje 85 g itd. Na srebro isto tako, većinom se spominje 641,5 g, ali sam našao hadis u kome se kaže drugačije. Hadis glasi: "Nema zekata na srebro u težini manjoj od dvije stotine dirhema (595 grama)". (Muslim 980)... Postoji li tačan i vjerodostojan izvor o tome kolika je vrijednost  nisaba na zlato i srebro?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
U hadisu se navodi da nisab za zlato iznosi 20 miskala  (zlatnika), a za srebro 200 dirhema (srebrenjaka).To nije sporno. Te su mjere važile u vrijeme Poslanika a.s. Razlike nastaju prilikom preračunavanja spomenutih mjera u današnje mjere težine (gram). Niko sasvim pouzdano i kategorički  ne može danas ustvrditi koliko tačno teži jedan miskal u gramima. Postoji više metoda i načina preračunavanja miskala i dirhema u grame. Neki smatraju da jedan miskal iznosi 5 grama, drugi tvrde da iznosi 3, 60, treći, četvrti 4, 457, ili 4,25. Sve je to rezultat idžtihada. Kod nas je ranije izračunato, na temelju jedne od metoda preračunavanja, da nisab za zlato iznosi 91,6 grama, a za srebro 641,5 gram. To je općeprihvaćeno u Islamskoj zajednici i nema relevantnog pokušaja osporavanja ovog preračuna, niti je to potrebno činiti, jer bi i neki drugi rezultat bio vjerovatnog, a ne kategoričkog karaktera. 

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li se u muslimansko mezarje može kopati dijete koje se rodi iz braka gdje je majka muslimanka, a otac katolik. Dijete je živjelo samo nekoliko sati. Napominjem da majka plača članarinu u IZ-u.

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Dijete čija su oba roditelja ili jedan od njih, majka ili otac, slijedi roditelja muslimana u vjeri, te se stoga kada umre treba ukopati u muslimansko mezarje na zahtjev roditelja muslimana, odnosno majke muslimanke u konkretnom slučaju.

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Da li žena tokom menstruacije može učiti (napamet) sure i dove, zikriti moleći se Allahu, dž.š., za dobrobit osobe kojoj je to u tom trenutku potrebno (ili ne smije, te mora čekati prestanak krvarenja)?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Žena u stanju hajza ili nifasa može učiti dove i zikr napamet. Zabranjeno joj je da uzima mushaf i uči iz njega. 

Pitanje:

Selam!

Zanima me kakav je stav Uleme (BiH) pa i sire kad se radi o sklapanju braka između osoba koje su ujedno i u okviru familije. Recimo, sklapanje braka između djece dva brata, između djece od brata i sestre ili sličnih kombinacija uze i sire porodice. Ovo je poznata praksa u Pakistanu i nekim državama Bliskog Istoka (npr. Libanonu). Prijatelj, brat po islamu, me je upoznao sa primjerom da mu je majka (kao sinu) ponudila više djevojaka za udaju, koje je ovaj redom odbijao, koje su od njegovih tetaka i druge bližnje porodice.

Da li je dozvoljen brak između osoba koje se smatraju jedno drugom mahremom?

Jedan od primjera sa kojim spomenuti opravdavaju svoja djela je da je Ali r.a. bio Poslanikov s.a.v.s. rođak a i zet.

Zamolio bi za vas odgovor jer me ova tema pravo uznemirava, jer moja rodbina je slijedila bosansku ulemu te su mi kao roditelji zabranjivali bilo kakav pokusaj povezivanja sa osobama koje su cak smatrali i daljim rodom.

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Naš običaj i praksa da se ženidba i udaja ne obavlja unutar bliže rodbine, čak i kada je to šerijatski dozvoljeno, u skladu je sa Šerijatom i treba je se držati. Šerijat preporučuje ženidbu i udaju među osobama koje nisu u srodstvu, jer postoji veća šansa da se izbjegnu nasljedne bolesti. Inače, na slično pitanje smo više puta odgovarali, pa te odgovore možete pronaći na našem veb sajtu u rubrici o bračnom pravu.

Pitanje:

Selam!

Kad se zatrpava mejjit, kad se uzima lopata od drugog, da li se spušta na zemlju pa se uzme?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Spuštanja lopata na zemlju tokom zagrtanja kabura nije regulisano nekim posebnim šerijatskim propisom. Riječ je o našem običaju.

Pitanje:

Selam!

Da li kad se dženaza završi imam mora ostati kod mezara da uči talkin?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Talkin poslije dženaze namaza je ranije bio češće učen, ali se danas rijetko prakticira. Rahmetli Husein ef. Đozo je svojim fetvama, u kojima se borio protiv učenja talkina na kaburu, doprinio njegovom rjeđem prakticiranju. Imam nije obavezan učiti talkin, ali nema šerijatske smetnje da ga prouči budući da se u nekim hadisima o tome govori.