Najnovija pitanja

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li mjesni imam može koristiti slobodne dane nakon što klanja bajram namaz, tj. od prvog dana bajrama, a da za to nikog nije pitao? Ako ima pravo, koliko je to dana?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Pitanje korištenja odmora i slobodnih dana imama reguliše se odgovarajućim pravilnikom i odlukama Izvršnog odbora medžlisa. Eventualno, u slučaju potrebe to se može dogovoriti sa džematskim odborom. Samovoljno postupanje imama u spomenutom slučaju nije primjereno. Načelno, imam uz Bajram treba biti u svom džematu, osim u slučaju neke vanredne situacije i potrebe.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Kupila sam ovcu za kurban i kada ju je čovjek zaklao, vidio je da je bila sjajna. Da li mi se kurban uvažio?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Prilikom kupovine kurbana treba voditi računa da li je životinja steona/sjajna ili ne. Šteta je koristiti takvu životinju za kurbana. Ako se ipak desi da je životinja bila steona/sjajna, kurban će biti ispravan, a samo mladunče se tretira dijelom kurbana.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li je dozvoljeno prodati kurbansku kožu i novac donirati npr. za izgradnju džamije?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Kod nas je ustaljena praksa da se kurbanske kožice prikupljaju u Fond Bejtul-mal, poput zekjata i sadekatul-fitra. To je ispravna i opravdana praksa i treba je svesrdno podržati, a ne tražiti izlike da se od nje odstupi. Nije dozvoljeno individualno prodati kurbansku kožicu i novac donirati u ovu ili onu svrhu, makar se radilo o izgradnji džamije. O utrošku prikupljenih sredstava u Bejtul-mal odlučuje nadležni organ Islamske zajednice. To je pitanje kod nas davno riješeno na zadovoljavajući način i nema potrebe ponovo ga problematizirati.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Često smo u prilici čuti ili pročitati u medijima da se bajramske čestitke upućuju pripadnicima "islamske vjeroispovijesti", skoro kao da ne postoji drugi način da se uputi čestitka. Problematično mi zvuči riječ "vjeroispovijest", odnosno drugi dio ove riječi "ispovijest", budući da sama definicija ispovijesti kopirana iz drugog izvora glasi: "Ispovijest je jedan od sedam svetih sakramenata, kod katolika i pravoslavaca. Kod anglikanaca, ispovijed je dio slavlja unutar svete mise. Posebni oblici ispovijedi postoje i kod budističke i židovske vjere. Ovim sakramentom dobiva se oproštenje grijeha počinjenih poslije krštenja, pomirenje s Bogom i Crkvom. Pripada među sakramente ozdravljanja. "
Dakle, pitanje je, da li je greška uputiti čestitku na ovaj način, odnosno dovoditi u vezu islam i ispovijest na bilo kakav način, pa čak i ovaj navedeni?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Sintagma “ispovijedanje vjere”, odnosno “vjeroispovijest” u značenju pripadnosti, pripadanja,  slijeđenja određene vjere učestalo se primjenjuje u različitim prilikama i povodima, posebno prilikom čestitanja raznih vjerskih blagdana i praznika, pa i prilikom čestitanja Bajrama. Muslimani rijetko ili nikako ne koriste tu sintagmu kada jedni drugima čestitaju Bajram ili neki drugi islamski blagdan. Zbog konotacija koje spomenuta sintagma ima, što ste i sami naveli u Vašem pitanju, bolje je izbjegavati je, a umjesto nje koristiti uobičajeni termin “muslimani” koji označava pripadnike islama. U našem jeziku nije uobičajena upotreba sintagme “ispovijedanje islama”. Naravno, treba praviti razliku između riječi “ispovije(st)d” i “vjeroispovijest”. Prvi termin ima uže, a drugi općenitije značenje.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

U namazima koji imaju treće i četvrte rekate, da li su muktedije dužne učiti fatihu na tim rekatima, po Hanefijskom mezhebu? Po tom pitanju, negdje sam pronalazio da nam je dužnost učiti jer ne klanjamo da bismo "šutili" već da bismo iskazivali zahvalu i sjećanje na Allaha, s.w.t., a na drugim mjestima da je potrebno da ništa ne učimo.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Muktedije ne uče Fatihu na trećem i četvrtom rekjatu kao ni na prethodna dva, jer je kiraet imama i njihov kiraet, kako se navodi u jednom hadisu. To je stav učenjaka hanefijskog mezheba.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li je ispravno kada se klanja dženaza i nakon što se prouče sure i dova, da imam pita hoćemo li halaliti umrloj osobi? Inače sam prisustvovao dženazama gdje se prvo klanja dženaza pa se pita za halal i onda se umrla osoba nosi do kabura.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Javno pitanje za halal umrloj osobi prilikom klanjanja dženaze specifičan je bosanski običaj, koji ima svoje opravdanje i obično se čini nakon klanjanja dženaze, a prije ukopa. Međutim, ne smeta i ako se učini u neko drugo vrijeme, pa i nakon ukopa. Moguće je da je imam jednostavno zaboravio učiniti to prilikom klanjanja dženaze, pa je to učinio naknadno. Ne vidimo u tome ništa spornoga.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Obzirom da je u posljednje vrijeme sve više u modi organizovanje kojekakvih omladinskih sijela i druženja povodom različitih prilika, kao što su bajrami i drugo, zanima me kakav je šerijatski stav o takvim sijelima pošto sam imao priliku vidjeti da na takvim sijelima momci i djevojke (među kojima ima i otkrivenih) sjede zajedno, pa čak i jedni pored drugih, a sijela se vrlo često organizuju i u džamijskim prostorima namijenjenim za mektebsku nastavu i slično.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Upoznavanje mladića i djevojke radi eventualnog stupanja u brak je preporučljivo. Osamljivanje u zatvorenom prostoru nije dozvoljeno kao ni fizički kontakt između mladića i djevojaka. Kad je riječ o tzv. omladinskom sijelu svakako treba voditi računa da bude pod kontrolom starijih kako ne bi došlo do narušavanja islamskog morala. Opći ambijent i potreba džemata određuju u dobroj mjeri naš stav o tom pitanju. Zato je teško donijeti generalni sud koji bi obuhvatio različite situacije, okruženja i stanja. U svakom slučaju roditelji kao i odgovorne osobe u mjestima gdje se priređuju takva sijela trebaju biti na oprezu i kontrolisati situaciju.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Moj suprug želi razvod i to mi je saopštio neki dan. Razlog mu je, kako reče, da me ne voli. Ja sam pristala na taj njegov zahtjev, jer se iz njegovog ponašanja i riječi vidi da želi da idem što prije. Ono što bih zamolila jeste da budemo dostojanstveni prilikom tog čina, jer nas u svemu Gospodar vidi. Meni je vjera jako bitna, dok moj suprug "šara". Hoće da se razvede po islamu, ali kad je čuo da moram čekati 3 mjeseca (a druga osoba je rekla 40 dana), on bi to mijenjao. Kaže želim da ideš od mene što prije, ne mogu s tobom živjeti.

Zamoliću Vas da mi detaljno objasnite iddet, jer ja želim postupiti kako nalaže Allah dž.š.. Koliko traje iddet i koje su moje obaveze tokom tog perioda? 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Razvod braka je dozvoljen, ali, ako je neopravdan, pokuđen i Bogu mrzak čin. Sama odbojnost koja se može javiti kod jednog ili oboje supružnika, može biti kratkotrajna i prolazna, a može biti i ukorijenjena i neotklonjiva. Poslijerazvodni priček (iddet), koji traje tri mjesečna pranja, treba, između ostaloga, da obejani i rasvijetli i to stanje. U periodu iddeta (nakon prvog i drugog razvoda) brak pravno postoji sve do isteka iddeta, supruga ima pravo i obavezu da taj period provede u domu u kojemu je živjela do razvoda. Osim toga, ima pravo i na izdržavanje u tom periodu.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li treba da se posti za kurban? Naime u Bijeljini i okolini (gdje sam rođen) to se radilo da ne tražiš mišljenje drugog.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

U šerijatu nije predviđen post za kurban. Post je ibadet, a osnovni princip u ibadetima je slijeđenje Vjerovjesnikove tradicije. Post za kurban ne navodi se u Poslanikovoj a.s. tradiciji. Preporučljiv je post na Dan Arefata, dok je u danima Kurban-bajrama zabranjeno postiti.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li je grijeh uzeti bolovanje za odlazak na hadž?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Bolesna osoba koja nije u stanju podnijeti teret putovanja, sačekat će dok ozdravi pa potom obaviti hadž. Ako je bolest trajne naravi poslat će za sebe bedela. Simuliranje bolesti, odnosno neopravdano uzimanje bolovanja radi odlaska na hadž nije ispravan i prihvatljiv postupak. Na laži i obmani se ne može graditi valjan ibadet. Ukoliko se radi o lakšoj bolesti koja ne sprječava odlazak na hadž, a za nju je moguće na zakonit način dobiti bolovanje, onda nema zapreke da se tako postupi.