U srijedu 30. marta 2011. godine muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović u svom Uredu primio je direktora Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku mr. Muharem ef. Dautovića.
Na sastanku je iskazana spremnost za nastavak uspješne saradnje Muftijstva zeničkog i Elči Ibrahim-pašine medrese, a dogovoreni su i konkretni vidovi pomoći Muftijstva zeničkog u izgradnji objekta ženke medrese.
Nakon sastanka muftija zenički i direktor Dautović sa saradnicima, glavnim imamom MIZ Teslić Mirza ef. Zolotom, sekretarom Ureda muftije Edinom Kavazovićem i profesorom Bosanskog jezika u Medresi Nerminom Šušićem posjetili su gradilište Kompleksa Sultan Ahmedove džamije u Zenici.
Jučer je na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru obilježena deveta godina od osnivanja Univerziteta, manifestacijom „Dan univerziteta" i svečanom dodjelom diploma studentima koji su diplomirali u periodu od 30. marta prošle do 30. marta ove godine. Diplome je jučer dobilo ukupno 585 diplomanata Internacionalnog univerziteta koji su diplomirali na odjeljenjima...
U sklopu redovnog stručnog seminara mostarskih imama i hatiba danas je (30.3.2011.) u Mostaru o temi "Hutba umjeće govora" govorio dr. Sead Seljubac, pomoćnika direktora Behram-begove medrese u Tuzli. Dr. Seljubac je jedan od rijetkih akademskih radnika koji je i dalje ostao hutbom vezan za džemat.
Povod njegovog današnjeg gostovanja je zbornik hutbi pod nazivom "Stazama dobrih i zahvalnih" koji je izazvao posebnu pažnju i pozitivne kritike na širem prostoru Bosne i Hercegovine.
Seljubac je tokom današnjeg susreta sa mostarskim imamima govorio o hutbi iz dva ugla, naučno utemeljenog u standardima moderne komunikologije i kroz diskurs živuće tradicije muslimana u Bosni i Hercegovini. "Hutba je neodvojivi dio od ukupnog značenja ibadeta u islamu traženja Božjeg zadovoljstva i Njegove nagrade.", kao polaznu premisu svog razmišljanja naglasio je dr. Seljubac, opetujući činjenicu kako je hutba najutjecajniji ali i najstariji medij u našem društvu.
"Komunikološka pismenost u Bosni i Hercegovini je na vrlo niskom nivou, tako da nam hutba ostaje kao najbitniji medij i najprisnija veza sa džematom.", kazao je Seljubac.
Govoreći o osbinama hatiba Seljubac je od brojnih posebno izdvojio: usađeni, primordijalni osjećaj iskrenosti, znanje o stukruri džemata i umijeće govora iz potpunog ubjeđenja.
Seljubac se u daljem toku razgovora sa imamima posebno zadržao na gestikulacijskim znakovima i značenjima analizirajući dejstva različitih vrsta ljudskih glasova, visokih, jasnih, niskih, nejasnih i drugih vrsta zvučnih recepcija.
"Vrijednost hutbe je njen učinak kod džematlija. Veoma je važno obraćati se direktno okupljenom džematu, jer velika je greška govoriti onima kojih tu nema.", zaključio je Seljubac.
U subotu i nedjelju 26. i 27. marta 2011. godine, u organizaciji Džematskog Odbora i džemata „Deer Park" u Melbournu održan je 3. VELIKI MULTIKULTURALNI BOSANSKOHERCEGOVAČKI FESTIVAL . Ova velika manifestacija u džematu „Deer Park" ponudila je u dva dana veoma bogat i raznolik vjerski, kulturni, sportski i umjetnički program. Svi prisutni su mogli da uživaju u prelijepoj prezentaciji naše bogate kulturne baštine kroz univerzalne vrijednosti naših folklora u narodnoj nošnji, ilahija i kasida- vjerskih pobožnih pjesama, sevdalinke-narodne pjesme, naše hrane i drugih vrijednosti. Festival je okupio veliki broj naših džematlija i džematlijki, braće i sestara,koji žive u Melbournu, ali i onih koji žive u drugim gradovima Australije, Sydney, Perth, ...I prvi i drugi dan Festivala program je bio zaista raznolik i u duhu naših vjerskih, tradicionalnih i kulturnih okvira.
Program je u subotu počeo učenjem jasini šerifa za sve vakife (dobrotvore) džemata i sve naše šehide. A u nastavku programa prisutni su mogli da uživaju u učenju Kur'ana-Reuf ef. Mezit, zatim u izvođenju prelijepih ilahija i kasida u izvedbi hora džemata Noble Park; i u izvedbi Amine Kuč -kojoj nije bilo teško da dođe sa svojom porodicom iz Pertha, u prelijepoj izvedbi dvije koreografije predstavila nam se folklorna grupa „Mladost Bosna" iz Sydneya koju uspješno vodi Ifeta već 13 godina. Bez obzira na daleki put od 10 sati autom, ova folklorna grupa je nastupila tako svježe i razigrano da su pobudili poseban interes kod svih prisutnih i dobili veliko aferim. A također u prelijepoj izvedbi dvije koreografije predstavila se i folklorna grupa „Dukat" iz Deer Parka, sa svojom mlađom i starijom grupom koji su pokazali veliko znanje iz ove vrste umjetnosti. Naročite simpatije imali su najmlađi polaznici ove grupe u izvedbi svoje koreografije. A izvedbama prelijepih sevdalinki su se predstavili naši poznati pjevači ; Muhamed Muki- Gredelj, Zijad Turkušić -Zigi, i Munib Ramović. Prelijepi recital o Bosni i Hercegovini odrecitovala je prof. Nisveta Smailbegović. Ovaj dio programa su vodile Merisa Pašević i Irma Ekić.
Isti dan imali smo i književno veče u učionici Islamskog Centra , a u sklopu ove večeri održana je promocija knjige „ Radari ljudskih duša" autora mr Habiba Manđića. Promotori knjige su bili : Imam džemata „Deer Park" Muhamed ef. Đidić; Imam džemata Sydney, Jasmin ef. Bekrić, doktorant Muhamed i sam autor knjige mr Habib Manđić. Na promociji je bilo prisutno preko 30 džematlija i džematlijki koji su sa velikom pažnjom pratili izlaganja promotora, a sama knjiga nudi brojna rješenja svakom čovjeku u njegovim težim životnim situacijama, bio je jedan od zaključaka sa ove promocije. Cijena knjige je $30 a svi oni koji knjigu kupe u džamiji trebaju znati da $5 ostaje u džamijskom fondu . Prisutni nisu krili zadovoljstvo onim što su čuli a poslije promocije, nastupilo je vrijeme akšam - namaza i mevludskog programa koji su izveli članovi hora džemata „Deer Park". Nakon prelijepog mevludskog programa koji je ostavio traga na dušama svih prisutnih obratio se sa svojim veoma nadahnutim i inspirativnim vazom prof. Jasmin ef. Bekrić , koji je u svom obraćanju posebno istakao potrebu za pomirenjem i jedinstvom među muslimanima . Surom koju je proučio Reuf ef. Mezit i dovom završili smo ovaj dio programa.
Oficijelni dio programa Festivala počeo je u nedjelju poslije podne namaza, a otvorili su ga voditelji Mahir Pašević i Medina Hajdarević izrazivši dobrodošlicu svim prisutnim, nakon čega je uslijedila himna u izvedbi hora „Sevdalinke" i u interpretaciji Senahida Hasandića, kao i odlomkom iz Kur'ana koji je proučio Reuf ef. Mezit. Ispred Islamskog Centra „Deer Park" prisutne poselamili Imam džemata Muhamed ef. Đidić i predsjednik Zilhad Đonlagić. A u nastavku programa su se smjenjivali izvođači i učesnici ; hor „ Sevdalinka" , zatim talenat za harmoniku Dino Kočić, hor Ilahija i kasida džemata „Deer Park", hor „Behar", folklorna grupa „Neble Park", folklorna grupa „Dukat" izvođači sevdalinki; Muris Kuruđija, Muhamed Muki- Gredelj, Zijad Turkušić- Zigi, Izet Hasanović, Munib Ramović, muzička pratnja Pašo Šehić, Haris, Admir i Dino. U sklopu ovog dijela programa obratili su nam se i Uvaženi gosti; prof. Jasmin ef. Bekrić predsjednik Mešihata IZ u Australiji, mr Ibrahim ef. Omerdić, imam džemata Noble Park; Inga Peulich MP Victorian Multicultural Commision. Zbog neodložnih državnih obaveza nisu se mogli odazvati na Festival Nj. E. Dr Damir Arnaut-ambasador BiH u Australiji i Hon Edhem Husić- Federal Member for the seat of Chifley, Labour-koji su izrazili svoje žaljenje zbog toga. Odlomkom iz Kur'ana I dovom završen je i ovaj dio programa.
Pored programa, Festival je bio obogaćen i sa nekoliko štandova gdje se mogla kupiti lijepa knjiga, levha, marama i druge lijepe stvari, a za naše najmlađe bio je ringršpil .
Potrebno je naglasiti da je u ovu veliku Manifestaciju, koja je uistinu zahtijevala mnogo truda I angažmana, bilo uključeno preko 30 volontera, džematlija i džematlijki , braće I sestara, koji su se dobrovoljno javili da pomognu Džematskom Odboru u organizaciji ovog Festivala i koji su najzaslužniji da sve bude u najboljem redu. Svi prisutni su veoma ljubazno bili usluženi hranom, kahvom, sokom .jer je trebalo ispeči i servirati 10 jagnjadi , bika , preko 300 kg ćevapa,.. Neka ih Uzvišeni Allah nagradi svojom nagradom.
Festival je pokazao jedno ogromno kulturno i vjersko bogatstvo koje posjedujemo kao narod, koje njegujemo i održavamo i u ovoj dalekoj zemlji Australiji, koja nam je omogućila da budemo slobodni građani ove zemlje i omogućila nam da čuvamo svoju : vjeru , kulturu, tradiciju , jezik, porodicu i sve druge vrijednosti. Također, ovom manifestacijom smo obilježili i četvrtu godišnjicu od otvorenja našeg Islamskog Centra, a time smo se prisjetili i svih naših VAKIFA (dobrotvora) džemata, koji su nam ostavili u emanet da vodimo brigu o svojoj džamiji i svom džematu I svim našim vrijednostima, bez obzira gdje se nalazimo.
Prisutni na Festivalu nisu krili zadovoljstvo svim onim što su vidjeli I doživjeli, jer mi nemamo često priliku da se sakupimo na jednom mjestu u ovoliko jednom zaista impozantnom broju, to se vidjelo na licima svih. Jedna naša nana je ovako prokomentarisala ovaj Festival, a ona je ovdje došla u posjetu svome sinu I snahi I ona kaže: „SINE OVO VAM JE OVDJE ŠTO IMATE PRAVI DŽENNET NA ZEMLJI". I na kraju ovog texta želimo se zahvaliti svim učesnicima programa, našim medijima, gostima , svim volonterima, svima koji su došli I svojim prisustvom podržali ovo naše okupljanje I druženje.
Posebno se zahvaljujem našem Džematskom Odboru, sa Predsjednikom gosp. Zilhadom Djonlagićem, kojima pripadaju sve iskrene čestitke na uspješnoj organizaciji još jednog MULTIKULTURALNOG BOSANSKOHERCEGOVAČKOG FESTIVALA u Melbournu. Neka ih Allah dž.š. nagradi svojom nagradom i na ovom i na budućem svijetu. Amin.
U džematu Bošnjak u Gracu u subotu, 25. marta 2011. godine, je održano prvo „Veče Kur'ana" u povodu obilježavanja godišnjice osnivanja ovog džemata. Džemat Bošnjak je osnovan u martu prošle godine i tada je brojao oko 80 članova, a danas nakon godinu dana ovaj džemat broji preko 220 redovnih članova džemata.
Program je otvoren učenjem ašereta Ahmeda Hašica. Nakon proučenog ašereta imam džemata Bošnjak Jasmin ef. Bajrektarević se obratio prisutnima, uputivši im iskrene selame i najtopliju dobrodošlicu na prvo veče Kur'ana u džematu Bošnjak u Gracu.
Pored obraćanja imama džemata, prisutnima se obratio i predsjednik džemata Safet Ljubijankić, te gosti: gl. imam medžlisa IZ-e Cazin - Said ef. Mujakić, gl. imam medžlisa IZ-e Bihać - Mensur ef. Ćehić, te predsjednik medžlisa Bihać Akaid ef. Boja, koji je nakon svog obraćanja proučio dovu te tako zatvorio ovu manifestaciju.
Gosti večeri su bili i predsjednici bošnjačkih krovnih organizacija Dachverbanda i Unije, h. Irfan Buzar i Alaga Ajdinović.
Učešće u programu su uzeli Hor Sultan iz džemata Bošnjak te hor imama medžlisa IZ-e Cazin.
Najljepši ukras večeri bili su hafizi: Adis Baručić-Bihac, Abdurahman Osmanović-Bihać, Emrah Litric-Bihać te Muhamed Hiqal iz Egipta. A svojim melodičnim glasom je počastio prisutne i Sinanudin Bajrić iz Bihaća.
Poslije programa je bila upriličena zakuska, bosanskih ali i evropskih specijaliteta, koju su pripremile vrijedne hanume ovog džemata.
Vakufska direkcija uputila je poziv svim medžlisima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koji raspolažu vakufskim parcelama da poduzmu neophodne aktivnosti u pravcu unapređenja i postizanja veće produktivnosti tih parcela. Obzirom da je nastupio period sjetve i sadnje, Vakufska direkcija je predložila medžlisima IZ da izvrše analizu mogućnosti sadnje...
Jučer je na Urijama oko 17:05 NN lice izvršilo više krivičnih djela no zahvaljujući pribranim stanovnicima i Policiji Novi Grad teže posljedice su izbjegnute. NN lice je prvo automobilom prišao Urijanskoj džamiji te se zabio u dio harema pred džamijom gdje je izložena šehidska ploča. Nakon toga je izašao iz auta i počeo psovati i derati se da će zapaliti džamiju...
Kada su islamizirani Arapi počeli „udarati" na južne bizantijske granice, gotovo istodobno krenula su slavenska plemena sa Sjevera iz starih postojbina na Jug, prema obalama Jadranskog i Egejskog mora, u potrazi za novom domovinom. Borbe Bizantinaca s Arapima omogućile su Slavenima srazmjerno lak smještaj na Balkanu i u okolnim oblastima evropskog Jugoistoka. Od tada pa do naših dana Južni su Slaveni u uzajamnim odnosima s islamskim svijetom...
U ustanku Tome Slavljanina pod carem Mihajlom II (820 - 829) protiv Bizanata, sudjelovali su i, pored Slavena u Anatoliji, islamski Arapi, Perzijanci, Kavkasci i pripadnici drugih naroda. Arapi tog doba mamili su Slavene u svoju službu. U legiji stranaca, koja je na dvorovima abasidskih halifa igrala važnu vojničku i političku ulogu, bilo je i njih, mada su prevladavali turski elementi. Pripadnici tih istih naroda imali su sličan položaj u Bizantu i, kasnije, u mađarskom kraljevstvu. Arapi su ih unutar halifata zvali al-Magariba (tuđinci, strani legionari) Ime su dali arapski pisci, uključujući i muslimanske vojnike, koji su između 8. i 13. stoljeća bili u službi Krune Sv. Stjepana.
Među pretorijancima na dvorovima omajadskih halifa u Španjolskoj su, čini se, bili brojni naši ljudi. Naziv as - Saqaliba (Slaveni), je bio pojam vojničke stege i hrabrosti, ali i raznih drugih vrlina. I dok je na Istoku, za područje abasidskog halifata, Gahiz (umro 868 ili 869), veliki arapski učenjak, napisao posebnu raspravu o vrlinama Turaka, dotle je na Zapadu, za područje omajadskog halifata manje poznati književnik Habib as - Saqlabi, po svoj prilici i sam Slaven, napisao slično djelo o vrlinama Slavena. Nažalost, njegov se rad zagubio.
Ali ne samo na objema isturenim stranama islamskog svijeta, i u njegovu su središtu Slaveni bili čimbenik od značaja. Tako je slavni fatimidski vojskovođa u Egiptu al - Gawhar (umro 991), bio po svoj prilici Hrvat, rodom iz Cavtata. Istakao se i kao vojnik, i kao kulturni radnik: osnivač je Kaira i u njemu čuvenog sveučilišta Al - Azhar. Iza al - Qarawiyyin'a u Fesu najstariji je Alma mater na svijetu.
Jedan je drugi Slaven, Ustad Gawdar, za vrijeme halifa 'Obaydallah al - Mahdi (909 - 934), al - Qa'im (939 - 946) i al - Mansur (946 - 953), bio odmah iza vladara i prijestolonasljednika treća osoba po važnosti u fatimidskom carstvu. Proslavio se zgodom osvajanja Egipta, te važi kao veliki predčasnik Gawhara.
Živ promet s Arapima održavali su osobito neretljani. Njihovi putevi su često vodili u Sjevernu Afriku, Siciliju i Siriju, gdje su šiijski Fatimidi imali svoja uporišta.
Fatimidski halifa Mu'izz - li - Dinullah znao je „slavenski jezik", a u njegovoj je sviti bilo puno Slavena. Oko 1200. godine spominje se neretljanski knez (Melekdok) Damald, koji je po ocu bio arapskog porijekla. Djed mu je bio poznat pod nadimkom Zolojn, što bi na arapskom značilo jednooki. Riječ Damald prije će biti apelativ, nego riječ aš- šamad (al - šamad), što znači knez.
Muslimani se spominju između 8. i 13. stoljeća i u slivovima rijeka Tise, donjeg Dunava, donje Save, Morave i Drine, te u Makedoniji, Bugarskoj, Ateni i Solunu. Među mađarskim Muslimanima živio je neko vrijeme maurski učenjak Abu Hamid al- Garnati (1080 - 1169) i o njima ostavio zanimljive zabilješke. Njegov stariji sin je ostao iza njega u zemljama Krune Sv. Stjepana, da bude muftija tamošnjim Muslimanima.
U Srijemu je tada bilo oko trideset velikih muslimanskih sela. U Bugarskoj su u drugoj polovici 9. stoljeća javno spaljivali islamske knjige, dok je nešto prije toga bugarski vladar Krum (802 - 815) - vjerovatno po utjecajem Islama - naredio da se u njegovoj zemlji unište vinogradi, kako bi se stalo za vrat zloupotrebi alkohola.
Yaqut al - Hamawi (umro 1229), pisac proslavljenog geografskog rječnika Mu'gam al - buldan, bilježi u svom djelu da je osobno razgovarao u Halebu s Muslimanskim studentima iz zemalja mađarskog kralja. To znači da je u 12. i 13. stoljeću bila živa kulturna razmjena s Istokom i da su bar pojedini Južni Slaveni receptino djelovali na područja islamske kulture. Njihova imena nam se nijesu očuvala. Nijesu također zastupljeni ni jednim djelom u islamskoj kulturi.
Posljednji dokumentarni spomen Muslimana u Podunavlju, konkretno u hrvatskim zemljama, potječe po Vladimiru Bazali, iz 1354. godine. Tek 14 godina iza toga osmanlijski su Turci kao organizirana vojnička snaga stupili kod Galipolja na tlo Evrope. Ali muslimanskih Turaka je bilo i prije na tom području, samo su služili bizantskim carevima. Već u 10. i 11. stoljeću djelovale su u okviru bizantskog carstva džamije. Po ugovoru sklopljenom 1027. godine između bazileusa Konstantina VIII (1025 - 1028) i fatimidskog halife 'Ali az - Zahira (1021 - 1026), trebalo je da se obnovi stara carigradska džamija....
Osvajanjem Balkanskog poluotoka, poimenice pak Bosne u 1463. godine, dolazi do širokog prodora Južnih Slavena u islamsku kulturu. Dok su državnici i vojskovođe slavenskog porijekla svojom umjetnošću i razborom služili širenju i učvršćivanju višenacionalnog Osmanskog Carstva, dotle su njihovi drugi sunarodnjaci djelovali na polju nauke i umjetnosti ili su, pak, skupa s prvima, osnivali zadužbine i doprinosili humaniziranju društva. U književnosti su se često pojavljivali nadjevci Bošnjak, Bošnaq, al - Bosnawi ili Bosnali... Budući da su s drugim Muslimanima pripadali vojničkom i time i vladajućem sloju (natio militans), njihova je uloga u vojci, politici i kulturnom stvaranju nadmašivala ulogu drugih Južnih Slavena na tlu Osmanskog Carstva. Koliko su povremeno bili utjecajni, proizlazi i iz tog, što su se dvorjanci u Istambulu, pa nekad i sam car, znali služiti njihovim jezikom. U podizanju važnosti ovoga jezika na Visokoj Porti imale su dakako udjela i srpske knjeginje udavane za sultane. Bosanski jezik je bio neko vrijeme lingua franca među osmanskim vojnicima sa službom u Mađarskoj. Uspon Bošnjaka i Albanaca u vojci, diplomaciji i upravi izazvao je zavist drugih narodnosti, pa je pjesnik Uweys Weysi (1561 - 1628), rođeni Turčin, jadikovao:
'Agebdir, 'izz ü deweletde gemi'an Arnawud Bošnaq. Čeker dewrmde dilletler, Šaha, al - Resulullah. Vidi čuda kako u slavi i sreći plivaju sve sami Arnauti i Bošnjaci, Dok jad i čemer u moje doba vuku, o Bože, potomci Pejgamberovi!
Pisati o prvim dodirima Južnih Slavena s Islamom, daleko bi nas odvelo i zavelo, kada bismo u pojedinostima pratili razvoj tih najstarijih južnoslavenskih veza s islamskim svijetom.
O tome su kod nas pisali Vladimir Mažuranić, Mehmed Handžić, Petar Skok, Mustafa Busuladžić, Vinko Foretić, Čedomir Veljačić, Rade Božović i dr. Smail Balić.
Delegacija direktora sedam medresa koje djeluju po jedinstvenom planu i programu Rijaseta Islamske zajednice u BIH, među kojima i direktor Gazi Isa-begove medrese u Novom Pazaru Rešad-ef. Plojović, predvođena rukovodiocem Vjersko-prosvjetne službe mr. Muharem-ef. Omerdićem, u organizaciji i na poziv Ministarstva prosvjete Saudijske Arabije...
Američko ministarstvo pravosuđa kaže da su američki muslimani sve češće žrtve vjerske diskriminacije. Zamjenik ministra pravosuđa za građanska prava, Thomas Perez, je , govoreći pred američkim Senatom, rekao da je Ministarstvo pravosuđa istraživalo oko 800 incidenata nasilja, prijetnji i vandalilzma, usmjerenih prema muslimanima, a u posljednjih 10 godina.
Piše: Mehmed-Meša Delić