Vrhovni muftija Centralne duhovne uprave muslimana Rusije Talgat Tadžhudin predložio je da se ruski državni grb promijeni tako što bi se jedan od krstova na krunama dvoglavog orla zamijenio islamskim simbolom - polumjesecom. Ovu inicijativu muftija je iznio u svom intervjuu za moskovske novine „Moskovske novosti".
Prema njegovim riječima, muftija je ovu ideju podijelio sa predsjednikom Dmitrijem Medvedevim još u februaru naglasivši da ga je ruski lider "pažljivo slušao".
Razlog ove inicijative leži u činjenici da muslimani čine oko 18 posto ruskog stanovništva (oko 20 miliona stanovnika) te bi stoga nacionalni grb prema mišljenju ruskog muftije trebao simbolizirati sve vjerske manjine koje žive u zemlji.
"Naši preci su ovdje živjeli stoljećima. Mi smo po Božijoj volji ujedinjeni u jednu zemlju. Dakle, komšija nam je kao brat", rekao je Tadzhuddin.
Na upit o mišljenju da se Rusi boje da će jednog dana osvanuti u muslimanskoj Rusiji, muftija je rekao: „Nema straha od islama. Ako neko stvara takve strahove to su oni na Zapadu koji koriste i najmanju priliku da upozore na strah od islama, pa se eto i ovdje počelo tako razmišljati."
Na kraju razgovora, komentirajući dešavanja u Libiji, muftija je poručio: „Osuđujem savezničke napade na Libiju i to smatram izravnim miješanjem u poslove jedne nezavisne države."
Islamski alimi su stub muslimanskih zajednica. BiH, odnosno bošnjački narod ima veliki broj islamskih alima, nažalost njihov glas nije dovoljno prisutan u našoj javnosti. Saff je uveo novu redovnu rubriku "Glas bošnjačke uleme", u kojoj tretiramo najvažnije društveno - političke aktuelnosti iz BiH i islamskog svijeta. Naš sagovornik je hafiz dr. Dževad Šošić, asistent za predmet Kirâeta na Fakultetu islamskih nauka Sarajevo
Razgovarao: Ezher Beganović
Muftijsko vijeće Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je prošlog mjeseca upozorilo našu javnost da su muslimani Bošnjaci pod stalnim napadima na vjerskoj, nacionalnoj, kulturnoj i institucionalnoj osnovi. Slažete li se sa izrečenim procjenama našeg stanja i kako biste Vi opisali trenutni položaj Bošnjaka muslimana?
Šošić: Nacionalističke snage koje su učestvovale u oružanoj agresiji na BiH i njenom teritorijalnom rasparčavanju nastavile su svoje destruktivno djelovanje i nakon neuspjele agresije, samo perfidnijimsredstvima i metodama. Međunarodna zajednica je formirala Haški tribunal da bi prikrila vlastitu odgovornost za najveću ljudsku tragediju u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Ne samo da je nije spriječila, već je dala nekoliko godina agresoru da dovrši svoj krvavi posao. I koje li ironije! Zločincima se sudi u Hagu, ali ne i njihovim projektima. Da su obavili svoju zločinačku zadaću na vrijeme i do kraja, vjerovatno im se ne bi ni sudilo za zlodjela. Legalizacija faktičkog stanja na terenu nakon genocida i etničkog čišćenja dovoljan je dokaz.Dodik je više puta izjavio kako od tri naroda jedino Bošnjaci žele BiH te da će bošnjački političari biti prisiljeni na velike ustupke srpskim i hrvatskim zahtjevima, a to znači da će se suočiti sapolitikom ucjena i stalnih prijetni. Budući da Bošnjaci predstavljaju kičmu opstojnosti BiH na sceni su razni vidovi pritisaka i napada na njihove nacionalne i vjerske institucije kako bi se taj kičmeni stub oslabio. Nažalost, čini se da su Bošnjaci prilično dezorjentirani svojim unutrašnjim nesuglasicama i podjelama da bi se mogli ozbiljnije suprostaviti sve učestalijim nacionalističkim prijetnjama.
Opisujući društveno - politički situaciju u BiH i stanje našeg naroda hafiz Ismet ef. Spahić je nedavno rekao da nema veće opasnosti za Bošnjake od Bošnjaka. Slažete li se sa ovom hafizovom konstatacijom?
Šošić:Zvuči poznato. Vjerovatno po onom pismu halife Omera upućenom muslimanskoj vojsci u kojem kaže: "Više se za vas bojim vaših grijeha, nego snage vašeg neprijatelja!" Mi Bošnjaci smo, zasigurno, žrtva velike nepravde, podmuklih zavjera, fašističkih projekata itd. U tom kontekstu ne bi se trebali osjećati krivim. To je, rekao bih, naš usud, zatečeno stanje. Nismo birali susjede ni domovinu; tu smo gdje jesmo. Nastojimo ostati svoji na svome, slobodni, pitomi i tolerantni.Ali, ako uzmemo u obzir koliko su Bošnjacisvojom nezrelošću, naivnošću, nesposobnošću i neodgovornošću pripomogli stvaranju teške političke i ekonomske situacije u kojoj se nalazimo, shvatit ćemo da konstatacija našeg uvaženog hfz. Spahića, zaista, ima smisla. Nesposobnost naših političara, intelektualaca, funkcionera da se uhvate u koštac sa suštinskim problemima koji tište Bošnjake ponekad dovodi do očaja. Primjećujemo da oni više brinu o sebi, svojim foteljama i privilegijama nego što brinu o svome narodu i njegovim svakodnevnim mukama.Ne bih krivio narod, već vođe, lidere, predvodnike, ljude od kojih se očekuje da konačno urade nešto konkretno za izvjesniju budućnost.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je proteklih dana govorio o nemirima u arapskom svijetu ističući kako je zabrinut da bi zbivanja u toj sjevernoafričkim državam mogla utjecati na radikalne muslimane u susjednoj BiH. Josipović je još rekao da je Hrvatska u osjetljivoj situaciji, jer u Bosni živi puno muslimana. Kako komentirate ovakav stav predsjednika Republike Hrvatske?
Šošić: Revolucije u arapskom svijetu nisu pokrenuli radikalni muslimani, nego narod željan slobode i dostojanstva. Zašto bi legitimni zahtjevi običnih ljudi u arapskim državama utjecali na radikalizaciju muslimana u BiH?! Kada su to muslimani iz BiH, na bilo koji način, ugrozili Hrvatsku i njeno građanstvo?! Valjda su muslimani BiH u osjetljivoj situaciji jer od početka agresije do danas njihovi susjedi s obje strane gledaju blagonaklono na uporne pokušaje svojih sunarodnika da dovedu državu u kojoj žive do disolucije! Mislim da se više radi o neodmjerenoj političkoj izjavi nego stvarnoj zabrinutosti hrvatskog predsjednika. Uostalom, već smo se naslušali sličnih izjava. Zbog čega bi nas ova posebno uzbuđivala?! Vjerujem da će se gos. Josipović izviniti Bošnjacima uz opasku da njegove riječi nisu korektno protumačene.
Ima li islamofobije u BiH i ako je ima molimo Vas recite nam nešto više o tom fenomenu?
Šošić: Naravno da ima islamofobije. Širenje straha od islama i svega što podsjeća na islam odavno je prisutno na prostorima Evrope, Balkana pa tako i BiH. Medijsko tretiranje događaja u arapskom svijetu, Iraku, Avganistanu, Egiptu. Libiji, posebno na Bliskom istoku, u Palestini, najbolje govori o strateškom razvijanju islamofobije za "potrebe" evropskog stanovništva kršćanske provenijencije. Kakvu sliku zapadni mediji nude domaćoj javnosti o muslimanima? Neciviliziranost, neprosvijećenost, zaostalost, agresivnost, terorizam... Naravno da će takve predodžbe izazvati strah, u najmanju ruku, oprez u komunikaciji sa muslimanima. Kako bi se inače u zemljama zapadne Evrope poduzimale mjere za ustavno odnosno zakonsko ograničavanja prava muslimana u sferi personalnog ispoljavanja vjerskih propisa, kao što je, recimo, nošenje hidžaba i burke na javnim mjestima, obrazovnim institucijama i sl., ako se prethodno ne pripremi teren ili, figurativno kazano, ne prostre tepih sa islamofobičnim šarama i bojama. Sve češće možemo čuti ili pročitati kako su neki zapadni intelektualci, parlamentarci, stranački lideri, kolumnisti zabrinuti demografskom ekspanzijom muslimanske populacije u tamošnjim društvima tražeći od državnih institucija da se ozbiljnije pozabave tim problemom. Zašto bi BiH u kojoj živi autohtoni muslimanski narod bila izvan dometa strateškog raspirivanja islamofobije. Koliko smo samo čuli ili pročitali izjava, komentra, upozorenja o mogućoj radikalizaciji bosanskohercegovačkih muslimana, o postojanju "bijele" el-kaide, o pokušajima stvaranja muslimanske države, o nametanju šerijatskih zakona u pojedinim društvenim ustanovama!!... Prema tome, islamofobije ima i bit će je kad god se ukaže potreba da se ostvare neki ciljevi na štetu muslimana i države BiH. Dobro je pročitati knjigu Reisofobija vašeg kolumniste Fatmira Alispahića i vidjeti kako se planski, sistematski, beskrupulozno napada na najvažnije institucije IZ-e, sve u cilju slabljenja njihove uloge u vjerskom i nacionalnom životu Bošnjaka.
Posljednjih godina u BiH je primjetna pojava tekfirskih tumačenja islama. Koliko je ovaj problem ozbiljan i ima li načina da se ovaj riješi, odnosno da se, da kažemo, otkloni od Bošnjaka muslimana?
Šošić: Djelovanje tekfirskih grupacija u muslimanskim sredinama veoma je opasno. Ne bi ga trebali potcjenjivati. Iz iskustva znamo da ono može dovesti do neugodnih situacija, razdora, mržnje pa i krvoprolića. Nema nikakve sumnje da su mnogi njihovi stavovi i postupci u koliziji sa principima Kur'ana i sunneta. Kod njih ne primjećujemo želju da sa ljudima sarađuju, već neshvatljivu potrebu da ih osude i ignorišu. O naravi tekfirskog pokreta govorio je naš uvaženi alim dr. Štulanović u prošlom broju vašeg cijenjenog časopisa, stoga nema potrebe da ponovo ulazim u tu tematiku. Mislim da je jedan od načina rješavanja tog problema poučiti muslimane kako da prepoznaju nosioce tekfirskih ideja, kako da se prema njima ophode, odnosno kako da im se suprotstave.
BiH, odnosno bošnjački narod ima veliki broj islamskih alima, nažalost njihov glas nije u dovoljnoj mjeri prisutan u našoj javnosti. Treba li bošnjačka ulema biti glasnija i više prisutna u javnosti, odnosno kako biste opisali aktuelnu ulogu i angažiranost bošnjačke uleme u životu Bošnjaka muslimana i Bosne i Hercegovine?
Šošić: Čini se da se naša bosanskohercegovačka ulema ne snalazi najbolje u postojećoj situaciji, baš kao što je to slučaj i sa našim političarima. Radije se posvećuju svojoj struci ili radnoj obavezi nego zahtjevnom da'vetskom pozivu. Ne mislim da bi naši alimi trebali nastupati u medijima kao slobodni mislioci, mudžtehidi, ukoliko iza njihovih nastupa ne stoji nekakva strategija ili usaglašeni stavovi. Veoma je važno da se u javnim nastupima poštuju odluke i štiti ugled institucija IZ-e. Žao mi je što moram konstatirati da postoji uočljiv vakum između naših obrazovnih institucija i običnogmuslimanskog puka. Islamska zajednica ima vrlo dobru infrastruktu na terenu pomoću koje se može ostvariti korisna komunikacija sa svakim muslimanom, ali ta infrastruktura nije dovoljno iskorištena. Predavanja se održavaju, negdje redovno, negdje povremeno, zatim tribine, promocije, ne manjka ni islamske literature, časopisa, periodike, tu su hutbe, vazovi, Internet... Hoću kazati da naš problem nije u nedostatku i nedostupnosti informacija o islamu, već je problem kako ih pretvoriti u konkretne životne vrijednosti, načela, postupke, da bi se desile pozitivne promjene, da bi konačno krenuli uzlaznom putanjom. Nedostaju nam konkretne inicijative, projekati, timski angažmanina terenu, među muslimanima u selima i gradovima, među povratnicima, radnicima, privrednicima itd. Jednostavno, želio bihangažman naših alima vidjeti kroz konkretne programske strategije, razrađene i usvojene u odgovarajućim tijelima IZ-e. Nama nedostaje sistem baziran na principu obaveza i odgovornosti. Samo takav sistem je održiv i funkcionalan, samo takav sistem može donijeti kvalitetne rezultate i omogućiti nam da krenemo napred. Na Allaha se oslanjamo i od Njega pomoć tražimo!
Vjerovatno pratite aktuelna događanja u arapskom svijetu. Mogu li se eventualne pozitivne promjene u arapskom svijetu odraziti na stanje u BiH i na položaj Bošnjaka?
Šošić: Možda će nam dobro doći pozitivne promjene u arapskom svijetu kao što su nam dobro došle promjene u Turskoj. Vidimo mnogo inicijativa turske vlade i diplomata na balkanskom prostoru koje su usmjerene ka stabilizaciji prilika u BiH i boljem funkcioniranju državnih institucija. Voljeli bismo da nam u tome pomognu i prijateljske arapske države Demokratske vlade po pravilu osluškuju glas svoga naroda i njegove zahtjeve uzimaju u obzir prilikom kreiranja vanjske politike. Arapski narodi na nas gledaju blagonaklono, pogotovo nakon strašne agresije kojoj smo bili izloženi. Dakle, ako se dese pozitivne promjene, ako sve što se sada događa nije dimna zavjesa iza koje se pokušavaju ostvariti imperijalistički ciljevi, možda bismo mogli u nekoj bliskoj budućnosti očekivati više političke, diplomatske, pa i ekonomske podrške iz tog dijela islamskog svijeta. Molim Allaha da bude hajr i za njih i za nas!
Startala je dugo najavljivana zabrana nošenja nikaba u Francuskoj, koja će se realizirati putem kaznenog represivnog mehanizma, što podrazumijeva nasilno otkrivanje žene muslimanke, plaćanje kazne od 150 eura i prisilne sate preodgoja. Muslimanke će biti tretirane kao najgori kriminalci, nad kojima se provodi sila i koji se šalju na prevaspitavanje.
U petak, 15.04.2011. godine, na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru, prof. dr. Mevlud Dudić u ime Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i prof. Jahja Fehratović u ime Bošnjačke kulturne zajednice, zaključili su ugovor o osnivanju Instituta za istraživanje zločina i genocida.
Tri dana od potpisivanja 18.04.2011. godine uslijedila je svečanost koja je održana u Velikoj sali na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru kojoj su prisustvovala svjetska imena iz oblasti ljudskih prava.
Skupu su pored predstavnika kulturnog, vjerskog, političkog i medijskog života u zemlji, regionu i insostranstvu prisustvovali i gosti:
- prof. dr. Smail Čekić iz Sarajeva, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava,
- Dragoljub Todorović iz Beograda, poznati advokat i borac za ljudska prava i
- mr. Mario Heinal iz Jerusalima, član ekspertskog tima za Istraživanje genocida i izvjestan period saradnik Jad Washem-a.
Svi oni su obraćajući se prisutnima izrazili zadovoljstvo što se danas nalaze u Novom Pazaru i prisustvuju tako važnom trenutku za Bošnjake.
Prisutnima se obratio i direktor Instituta prof. dr. Admir Muratović. On je u svom izlaganju kazao da je Institut za istraživanje genocida i zločina javna naučna ustanova koja će se, po uzoru na slične renomirane institucije u svijetu, baviti istraživanjem: zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog prava sa historijskog, pravnog, sociološkog, kriminološkog, ekonomskog, demografskog, psihološkog, politikološkog, kulturološkog, medicinskog, ekološkog i drugih aspekata od značaja za cjelovito naučno istraživanje genocida i zločina.
Na kraju se prisutnima obratio glavni muftija Muamer ef. Zukorlić.
Na osnivačkoj skupštini održanoj u Luxembourgu 18. aprila 2011. godine uz učešće mnogobrojnih ličnosti iz javnog i kulturnog života bošnjačko-kosovske dijaspore osnovan je Svjetski kongres bošnjačko-kosovske dijaspore.
Na osnivačkom Kongresu je svesrdno podržano formiranje krovne organizacije bošnjačko-kosovske dijaspore „SKBD" kao i novo rukovodstvo.
Kao osnovni zadaci kongresa naznačeni su: očuvanje i razvoj nacionalne svijesti, bošnjačke kulture, tradicije, jezika, vjere kao i podsticanja kosovske dijaspore da širi europske demokratske i slobodarske vrijednosti.
U opuštenoj i prijatnoj atmosferi sudionici osnivačkog kongresa usvojili su program djelovanja, osnivačku platformu i statut, u kojem su navedena područja aktivnosti od interesa za bošnjačko- kosovsku dijasporu. Donešena je jednoglasna odluka da će se sjedište kongresa privremeno nalaziti u Cirihu, sve do konačne odluke glavnog borda, koja je zakazana za 15. juni ove godine "kada će se donijeti konačna odluka o sjedištu SKBD, kao i proširenju tj. kooptiranju novih članova borda. Uporedo će djelovati i kancelarija kongresa u Luxembourgu.
Osnivačka Skupština je počela odavanjem počasti poginulim kosovskim Bošnjacima, šehidima kao i svim žrtvama agresivne politike kojima je u periodu od 1981 godine a najintezivnije nakon 1999. godine sprovođen planski teror, ubijanje i masovno protjerivanje sa njihovih stoljetnih ognjišta. Učenjem Fatihe odata je počast i sjećanje prvim bošnjačko-kosovskim pokretačima zaštite vitalnih interesa Bošnjaka i utemeljiteljima bošnjačke opstojnosti: Abdulahu Hodžiću, Đulu Agoviću, Micu Zekiću kao i mnogim drugim tadašnjim bošnjačkim prvacima, koji su pripadali bošnjačkom povijesnom krugu, koji je upalio prvu iskru političkog i kulturnog djelovanja u borbi za afirmaciju i prava Bošnjaka Kosova.
SKBD je bez sumnje dosad najznačajniji događaj bošnjačko-kosovske dijaspore od kada Bošnjaci postoje i djeluju u zapadno-europskim zemljama.
Za predsjednika SKBD-a izabran je osnivač Internacionalne Bošnjačke Organizacije Zelenih, dugogodišnji urednik bošnjačke redakcije Radio Kosova i nekadašnji potpredsjednik Bošnjačkog Nacionalnog Vijeća Kosova, Esad Šabotić. U glavni odbor SKBD-a su izabrani: dipl. ing. Akif Sayan iz Norveške, prof. Halil Radič iz Švicarske, Arif Agović iz Turske, Safet Ćeman iz Luksemburga, Safet Škrijelj iz Belgije, Adem Salković iz Švedske, Nermin Durović iz Danske, Nedžad Ćeman iz Belgije, Izet Agović iz Njemačke. Za počasne članove SKBD-a imenovani su ugledni bošnjački intelektualci dipl. ecc. Šaban Crnovršanin iz Holandije i Ekonomista Selver Korać iz Finske.
Esad Šabotić se okupljenim Bošnjacima obratio prigodnim riječima, te u uvodnom dijelu svog izlaganja kazao da Svjetski Kongres Bošnjačko Kosovske Dijaspore "SKBD" želi okupiti sve bošnjačko kosovske intelektualce u dijaspori, kao i predstavnike nevladinih organizacija udruženja i asocijacija kulturne i druge javne radnike, te stručnjake iz raznih oblasti.
SKBD će prema riječima Šabotića predstavljati središte i mjesto razmatranja najznačajnijih pitanja koja se tiču položaja, života i djelovanja bošnjačko-kosovske dijaspore. SKBD će biti otvorena za sve Bošnjake koji gaje slobodarske ideje, bez obzira na pripadnost asocijacijama i organizacijama, stoji u saopćenju Svjetskog Kongresa Bošnjačko-kosovske dijaspore.
U okviru posjete svojoj domovini Bosni i Hercegovini danas je Ured za bošnjačku dijasporu na čelu sa Edin ef. Mezitom (našim imamom u Norveškoj) posjetilo oko 40 bošnjačke djece koja žive u Norveškoj, većinom srednjoškolske dobi. Organizator ovog posjeta je Islamske Zajednice Bošnjaka Norveške. Oni će tokom ovog boravka u BiH...
Predavanje mr. sc. Fatmira Alispahića u Puli, na temu „Bošnjaci i islamofobija", izazvalo je pozornost šire javnosti, budući da je najčitaniji tamošnji web portal GradPula.com među udarnim vijestima donio najavu događaja pod naslovom „Fatmir Alispahić u Puli", u kojoj se ističe fenomen izmišljanja tzv. islamskog terorizma, te da je Sarajevo centar islamofobije na na Balkanu, ali i da je sam Fatmir Alispahić u više navrata od medija u Sarajevu stigmatiziran kao „komandant vehabija". Očito je da javnost izvan BiH počinje shvatati kako se protiv Bošnjaka vodi specijalni medijski rat, u kome se ne biraju sredstva i kriteriji, a u tu mrežu nedavno se sapleo i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, kada je doveo Bošnjake u vezu sa radikalizmom.
- Jedini radikalizam u regionu danas je islamofobija, oko koje su objedinjeni velikosrpski i velikohrvatski ekstremisti. Bošnjački narod je egzistencijalno vezan za ideju Bosne, a time i za povijesnu praksu tolerancije i dijaloga. Stoga se izmišljanje radikalizma u Bošnjaka pojavljuje kao projekt za ozvaničenje srpskog i hrvatskog hegemonizma, kao recepta za vladanje Bosnom. Na žalost, pod dejtonskim pritiscima mnogi Bošnjaci postaju protagonisti islamofobije, pronalaze krivicu u islamu, u sebi, u svojoj žrtvi, pristaju da žive kao građani drugog reda, uzdajući se u milost srpskih i hrvatskih gospodara dejtonskog poretka. Islamofobija je mirnodopsko sredstvo za nastavak genocida nad Bošnjacima - rekao je, između ostalog, mr. sc. Fatmir Alispahić na predavanju u Puli.
Događaj je uveličao hor Medžlisa Islamske zajednice Pula, koji je izveo nekoliko ilahija, a predavanju su prisustvovali predsjednik Sabora Islamske zajednice Hrvatske Mirsad Kugić, glavni istarski imam Esad ef. Jukan, predsjednik IZ Pula Atif Softić, pulski imam Omer ef. Omanović i mnogi drugi.
Banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić je tokom svojih redovnih obilazaka mekteba, u nedjelju, 17.04. 2011. godine, obišao mektebe u Bosanskoj Dubici.
Izrazio je veliko zadovoljstvo sa stanjem mekteba na punktovima Polja i Gradskog džemata.
Posebno je bio zadovoljan kada je zatekao polaznike mekteba u gradskom punktu koji su sa imamom Safet ef. Beganovićem, tokom odmora, igrali na spravama mektebske igraone.
Na osnovu zaključka Muftijskog vijeća u Banjaluci, svi džemati će morati obezbjediti igraone na otvorenom u dvorištima mektebskih punktova tokom mektebske 2011-2012. godine.
Muftija je odao priznanje džematlijama na opremanju mekteba ovakvog tipa, te pozvao vrijedne džematlije, a posebno one u dijaspori, da novčano pomognu opremanje mekteba ovakvog tipa.
Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović, predsjednik odbora za izgradnju Kompleksa Sultan-Ahmedove džamije u Zenici, zajedno sa dva potpredsjednika Odbora glavnim imamom mr. Jakub ef. Salkicom i predsjednikom Medžlisda IZ Zenica gosp. Muhamedom Begagićem, u petak, 15.04.2011. godine, je u Zenici održao sastanak sa gosp. Ismetom Begićem, direktorom kompanije ''Almy'' d.o.o. Zenica koja je izvođač radova na Kompleksu i gosp. Suadom Ibranovićem direktorom IK Banke d.d. Zenica.
Na sastanku, koji je održan u prostorijama Medžlisa IZ Zenica, razgovaralo se o nastavku druge faze radova na Kompleksu, koja podrazumijeva pokrivanje objekta i komletno uređenje gasulhane, te o iznalasku rješenja za finansiranje gradnje kroz kreditna zaduženja.
Genocid nad Bošnjacima muslimanima stare Crne Gore događa se na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, tačnije 1711. godine, uoči Badnje večeri. Te noći je izvršena takozvana „istraga poturica", kada je pobijeno približno 1000 muslimana, koliko ih je, prema mjerodavnim dokazima, tada živjelo na području stare...
Vrhovni muftija Centralne duhovne uprave muslimana Rusije Talgat Tadžhudin predložio je da se ruski državni grb promijeni tako što bi se jedan od krstova na krunama dvoglavog orla zamijenio islamskim simbolom - polumjesecom. Ovu inicijativu muftija je iznio u svom intervjuu za moskovske novine „Moskovske novosti".
Šošić: Nacionalističke snage koje su učestvovale u oružanoj agresiji na BiH i njenom teritorijalnom rasparčavanju nastavile su svoje destruktivno djelovanje i nakon neuspjele agresije, samo perfidnijimsredstvima i metodama. Međunarodna zajednica je formirala Haški tribunal da bi prikrila vlastitu odgovornost za najveću ljudsku tragediju u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Ne samo da je nije spriječila, već je dala nekoliko godina agresoru da dovrši svoj krvavi posao. I koje li ironije! Zločincima se sudi u Hagu, ali ne i njihovim projektima. Da su obavili svoju zločinačku zadaću na vrijeme i do kraja, vjerovatno im se ne bi ni sudilo za zlodjela. Legalizacija faktičkog stanja na terenu nakon genocida i etničkog čišćenja dovoljan je dokaz.Dodik je više puta izjavio kako od tri naroda jedino Bošnjaci žele BiH te da će bošnjački političari biti prisiljeni na velike ustupke srpskim i hrvatskim zahtjevima, a to znači da će se suočiti sapolitikom ucjena i stalnih prijetni. Budući da Bošnjaci predstavljaju kičmu opstojnosti BiH na sceni su razni vidovi pritisaka i napada na njihove nacionalne i vjerske institucije kako bi se taj kičmeni stub oslabio. Nažalost, čini se da su Bošnjaci prilično dezorjentirani svojim unutrašnjim nesuglasicama i podjelama da bi se mogli ozbiljnije suprostaviti sve učestalijim nacionalističkim prijetnjama. 
Na osnivačkoj skupštini održanoj u Luxembourgu 18. aprila 2011. godine uz učešće mnogobrojnih ličnosti iz javnog i kulturnog života bošnjačko-kosovske dijaspore osnovan je Svjetski kongres bošnjačko-kosovske dijaspore.
