Aktuelno (arhiva)

Povodom skrnavljenja Čaršijske džamije u Modriči, jučer je muftija tuzlanski Husejn ef. Kavazović...

Opširnije

Roman Kadera Abdolaha "Poslanik", koji je na našim prostorima  na sajmovima među najprodavanijim...

Opširnije

Karađoz-begova medresa u Mostaru najstarija je odgojno-obrazovna ustanova u Hercegovini. Iza sebe baštini 454 godine mudrosti i opstojnosti. Izgrađena davne 1557. godine kao hair-djelo sahibije Muhamed-bega, zvanog Karađoz-beg, počela je davati svoje plodove na prostorima Hercegovine, školujući generacije mladih, obrazujući ih u svjetovnom i vjerskom maniru.

U tom hairli naumu, kako svoga dobročinioca-izgradioca, tako i muderrisa Medrese koji su u njoj učili i izgrađivali generacije mladosti na putu Ikre, radila je sve do 1918. godine, kada biva nasilno zatvorena narednih 77. godina.

Svoj hod na putu Ikre i u okrilju islama nastavila je utirati i hercegovačkoj javnosti iz svoga ružičnjaka darivati plodove od 18. septembra 1995. godine, kada je došlo do njenog reaktiviranja.

Tada je u njene klupe sjelo 39 momaka i djevojaka - spremnih da svjetlo islama održe na ovim prostorima, ujedno se upisujući u 354. generaciju škole imana i islama.

Nastavno-naučni proces Karađoz-begove medrese, toga osamnaestog septembarskog dana započeo je riječima Časnog Kur'ana, i otvorio vrata novim generacijama mladosti Hercegovine, ali i Bosne, da se u duhu onoga što jeste njihova vjera, kultura i tradicija obrazuju i odgajaju - i budu spremni za vakat u kojem će živjeti i hairli djelovati.

Tako je sa 18. septembrom 1995. godine počelo jedno svjetlije  doba za najstariju odgojno - obrazovnu ustanovu u Hercegovini, koja je od tada pa do danas iznjedrila 13. generacija  svršenika, a koji su iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, došli da budu dio „Bosne i Hercegovine  u malom", kako se odmilja među učenicima naziva ova škola.

Karađoz-begova medresa je pečat mladosti više od 500 svršenika, a danas u njenim klupama sjedi preko 250 učenika i učenica.

Uz svoje učenike i učenice gradila je i utkivala svoje ime u njihovim, ali i životima prijatelja Medrese, i tako uspjela opstati i ostati na ovim prostorima punih 454. godine, odnosno 16. godina reaktivno radeći i šireći svoje korijene kako po Bosni i Hercegovini, tako i van njenih granica. 

S ovogodišnjim osamnaestim septembarskim danom dočekala je i svoj 16. postratni rođendan, koji je obilježila nizom programa, i to upriličivši Sportski dan za svoje učenike, koji su se mogli takmičiti u raznim sportskim disciplinama i osvojiti vrijedne nagrade. Uz klanjanje noćnog namaza, koji je, također, bio upriličen povodom dana škole Karađoz-begove medrese, ova institucija je, zajedno sa Medžlisom IZ Mostar, otpočela i praksu klanjanja noćnog namaza svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu, a koji će se obavljati u džamiji „Bosanski mudžahidi". Uz sportske i vjerske, Dan škole se obilježio i određenim ekološkim programima, a jedan od njih jeste onaj kojim su otpočeli radovi na uređenju dvorišta škole, i to onoga koje obuhvata prostor ispred Internata Karađoz-begove medrese i nove zgrade škole koja je u izgradnji.

Kako je Karađoz-begova medresa u svoje odaje na početku nove školske godine primila i podmladak, tako je jedan od programa bio i onaj kojim je izražena dobrodošlica učenicima i učenicama prvog razreda,  kroz druženje pod nazivom „Dobrodošlica 1. razredu", a u kojem su učenici i učenice starijih razreda Medrese kroz vjersko-kulturni program iskazali radost što jeste nova generacija mladosti stupila u Medresu i što će zajedno moći koračati stazama hajra. Uz to, učenicima i učenicama Medrese ponuđena je i promocija knjige „Sjena jednog Taiba", autora Esada Bajića, koja je održana u prepunoj sali Kulturnog centra „Kralj Fahd".

Povodom Dana škole, profesori Karađoz-begove medrese su u petak, 30. septembra 2011. godine, održali hutbu i imamili džuma-namaz u džematima Medžlisa IZ Mostar, i tom prilikom kazivali jedinstvenu poruku posvećenu godinama mudrosti i opstojnosti Karađoz-begove medrese.

Manifestacija kojom se obilježava Dan škole Medrese nije završena. U iščekivanju je održavanje programa Večer Kur'ana, koji će biti upriličen uz otvaranje Škole Kur'ana, a koju će zajedno realizovati Karađoz-begova medresa, Medžlis IZ Mostar i Muftijstvo mostarsko, te Svečane akademije - programa koji će dati poseban pečat ovoj manifestaciji, a čije održavanje je zakazano za 3. dan mjeseca novembra tekuće godine.

Dok Karađoz-begova medresa iščekuje i jubilej - 455. godina postojanja, koji će obilježiti naredne kalendarske godine, u vremenu današnjem sigurnim korakom korača ka novim uspjesima i jubilejima, koje će , akoBogda, a što pokazuje njen dosadašnji rad, imati priliku dočekivati i obilježavati u budućnosti, koja je za nju sigurna!

Meadin Mrndžić

U organizaciji Bihaćkog muftijstva, a u saradnji sa Međureligijskim vijećem BiH i organizacijom World Vision održane su radionice na temu „Smanjenje stigme prema osobama oboljelim od HIV-a i AIDS-a". 

U nedjelju 23. oktobra 2011. godine radionici je prisustvovalo 9 vjeroučitelja i 4 vjeroučiteljice islamske vjeronauke koji rade na području Bihaćkog muftijstva, a u ponedjeljak 24. oktobra radionici su prisustvovali svi glavni imami sa područja bihaćkog muftijstva.

Protokol rada i u nedjelju i u ponedjeljak je bio isti, tako je uvodnu riječ imao sekretar bihaćkog muftijstva Nurija Kazaferović koji je istakao potrebu uključivanja islamske zajednice u ovu problematiku koja se neminovno nameće, jer je primjetan sve veći broj zaraženih HIV virusom ne samo putem homoseksualnog odnosa koji je i dalje najveći problem u društvu kao prijenosnik HIV virusa, nego i populacije koje je zaražena transfuzijom krvi ili je HIV prenesen sa majke na dijete. Nakon toga prisutne je poselamio i muftija bihaćki Hasan ef. Makić i ukazao na aktuelnost tematike koja će se obrađivati na ovim radionicama.

O HIV-u i AIDS-u su govorili Said ef. Mujakić i Nijaz ef. Duzan, koji su pohađali višednevni seminar u organizaciji međureligijskog vijeća i koji su certificirani facilitatori za pitanja o HIV-u i AIDS-u  ispred Bihaćkog i Banjalučkog muftijstva.

U svom izlaganju Said efendija je dao uvodne napomene i osvrnuo se na statistiku vezanu za rasprostranjenost HIV virusa. Nijaz efendija je prisutne upoznao o tome kako HIV napada ljusko tijelo i kako se prenosi, odnosno ne prenosi HIV virus.

Prije diskusije koja je bila izuzetno dinamična i vrlo produktivna oba dana, završnu riječ je imao Said ef. koji je iznio islamski koncept prevencije širenja HIV virusa, odnosno prije svega promovisanje moralnih islamskih vrijednosti i pridržavanje kur'ansko-sunnetskih uputa.

Nijaz Duzan

• 01

Odrekao se vlastitog komoditeta radi općeg dobra

Naš sagovornik je po mnogo čemu neobična osoba. Rođen u Šerićima, medresu završio u Sarajevu. U bivšoj JNA osuđen na pet godina zatvore zbog navodne „propagande", magistrirao i nastavio živjeti i raditi u Sarajevu. Razgovarali smo o običnim životnim stvartima o islamu i muslimanima ali najviše od svega me začudio nevjerovatno islamski pristup prema drugima. Naime hafiz Muhamed se odrekao svog komoditeta ne koristi automobil, nema ga niti ga namjerava imati. Razlog je nevjerovatan, naime on ne želi svojim autom remetiti prirodu i smetati ljudima.

Opširnije

Jučer je u popodnevnim satima prva grupa hadžija iz Bosne i Hercegovine stigla u Medinu. Po dolasku u...

Opširnije

Iz ispisanih poruka „SRBIJA", „SRB", „RS", krst sa četiri „S",mi muslimani koji živimo...

Opširnije

Smatramo da bi se samoinicijativnim odlukama viših organa, atakovalo na slobodu i pravo izbora, kada je u pitanju odijevanje žene muslimanke...

Opširnije

Predmet sastanka sa rukovodstvom MIZ Zavidovići bio je sagledavanje trenutnog stanja i perspektiva vakufske imovine na području...

Opširnije

Mještani Stupnog Dola kod Vareša obilježili su 22. oktobra 2011. godine 18. godišnjicu stravičnog zločina i prisjetili se subote kada je u njihovom selu ubijeno 38 mještana.

Sedamnaest žena, petero djece, jedanaest zapaljenih živih osoba, sedam staraca, krvavi je epilog tog kobnog 23. oktobra 1993. godine.

Najmlađa ubijena je bila dvogodišnja Sabina Likić. Ubijeni su i trogodišnjaci Indira Žutić i Enis Likić, ali i 74-godišnji Salih. Tada je spaljeno 58 kuća i mjesna džamija.

Tim povodom uz okupljanje članova udruženja logoraša 23. oktobar i obilazak mezarja u Varešu, održana je i komemorativna akademija.

Mještani i gosti podsjetili se najteže noći koju su doživjeli u historiji ovog sela, kada su pripadnici specijalne jedinice Maturice iz sastava brigade HVO-a Josip ban Jelačić iz Kiseljaka, zvjerski ubili 38 civila.

(www.bir.ba)