DEKLARACIJA

Na 8. Skupštini Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA,) održanoj u Seattlu 27. 05. 2007. godine, usvojena je:

D E K L A R A C I J A

    1. Iako su Bošnjaci dobili nacionalnu slobodu, njihov nacionalni opstanak je još upitan.
    Postoje najmanje dva razloga za neophodnost izrade bošnjačkog nacionalnog programa.
     Prvi razlog je što se o Bošnjacima u svjetskoj političkoj i kulturnoj javnosti malo zna. Istovremeno nisu prestala lobiranja u svjetskim centrima moći za veliku Srbiju i veliku Hrvatsku, što su retrogradne ideje koje su štetne za Srbe i Hrvate i pogubne za Bošnjake.  Kao najjači argument neprijateljskih snaga u BiH i izvan nje jeste isticanje činjenice da su Bošnjaci po vjeri muslimani, čime plaše Evropu i svijet od opasnosti od islamskog terorizma bosanskih - „bijelih" muslimana. Tako oni drže Bosnu i Hercegovinu pod stalnom sumnjom zbog čega se stvaraju rezerve prema našoj zemlji u procesu integriranja u EU i NATO savez, a sumnje na Bošnjake pojedinačno iskazuju se uslovljavanjem njihovog ulaska u zemlje Evrope i u Sjevernu Ameriku traženjem viza. Izlazak u evropsku i svjetsku političku i kulturnu javnost sa nacionalnim programom doprinio bi otklanjanju ovih sumnji.
     Drugi razlog za izradu nacionalnog programa Bošnjaka su povremene „krize orijentacija" koje se u pravilu javljaju u prelomnim vremenima bošnjačkog bitisanja. KBSA insistira na unutarnacionalnoj bošnjačkoj komunikaciji vjerske i svjetovne inteligencije sa ciljem produkcije bošnjačke vjerski očuvane i nacionalno svjesne elite koja će modelirati bošnjačko političko mišljenje, vezati nacionalne bošnjačke institucije za državu Bosnu i Hercegovinu, otvoriti proces praštanja, obnoviti dijalog sa srpskom i hrvatskom inteligencijom sa ciljem da Bošnjaci preuzmu vodstvo u jačanju države Bosne i Hercegovine.
     KBSA poziva bošnjačke vjerske, političke, kulturne i naučne lidere u matici i dijaspori da se pridruže inicijativi KBSA za izradu nacionalnog programa oko najvažnijih pitanja opstanka Bošnjaka. Taj univerzalni dokument za sva vremena kao bošnjački glas savjesti bi bio poslan islamskim i zapadnim zemljama kao upit za pomoć Bošnjacima. Taj dokument ničim ne bi umanjivao sve što radi Zapad u Bosni i Hercegovini, niti bi ikoga ičim suprotstavljao.
     Međunarodni sud pravde je utvrdio da je podrška Srbije bosanskim Srbima legitiman akt, a da ipak Beograd nije kriv za genocid u Srebrenici. Smatramo da Bošnjaci ne bi bili nelegitimni kada bi civilizacijski tražili podršku od islamskog i zapadnog svijeta za svoj prosperitet u Bosni i Hercegovini i Evropi. Islamski svijet, tj. međunarodne organizacije i udruženja islamskih zemalja, kao i islamske zemlje pojedinačno, mogu pomoći Bosni i Hercegovini na taj način što će aktivirati resurse koje se nalaze na Zapadu, a prije svega u Sjevernoj Americi.
     U svojim strateškim ciljevima KBSA će posebnu pažnju posvetiti očuvanju i jačanju zajedničkih vrijednosti Bošnjaka, a to su: država Bosna i Hercegovina, kultura Bošnjaka, bosanski jezik, tolerancija Bošnjaka, demokratija Bošnjaka i kultura rada.
     KBSA ističe sljedeće nacionalne prioritete Bošnjaka: očuvati u vlasništvu grunt na zemlji (neprodavanjem zemljišta u domovini, ali i kupovinom zemljišta, posebno bošnjačkog, u mjestima gdje je povratak otežan), osigurati povratak izbjeglih i raseljenih lica u svoje domove, stimulirati natalitet, roditeljsku i društvenu brigu o djeci, prihvatiti savremene tehnologije i metode u usvajanju znanja, zapošljavanje kao mjera uspjeha u ekonomskoj i političkoj vlasti, osiguranje svakom građaninu minimuma socijalne sigurnosti, osigurati visoke standarde zdrastvenih usluga, osigurati zaštitu kulturne i prirodne baštine.
     KBSA poziva bošnjačke lidere na jedinstvo po pitanjima bošnjačke i bosanskohercegovačke budućnosti, insistirajući na njihovoj agresivnijoj medijskoj kampanji u odbrani i jačanju bošnjačkog bića.

    2. KBSA posmatra Bosnu i Hercegovinu kao autentičnu (ne vještačku) državnu zajednicu koju Bošnjaci smatraju svojom nacionalnom državom, neosporavajući pravo Srbima, Hrvatima i ostalima da je doživljavaju svojom ništa manje od Bošnjaka.

     Bošnjaci se u Bosni i Hercegovini legitimiraju kao njeni građani i državljani u svojim odnosima s drugim ljudima u svjetskoj zajednici država i naroda. Nezavisnost i suverenost države Bosne i Hercegovine i nepovredivost njenih granica Bošnjaci smatraju trajnom vrijednošću svih njenih stanovnika koju će braniti zajedno s drugim bosanskim patriotima. Bosanska nacionalna, sekularna, građanska država sa svjetovnim zakonom i bez diskriminacije je cilj više od osam miliona Bošnjaka u svijetu. U takvoj državi Bošnjaci su domaćini, pri čemu se drugima ne osporava nikakvo pravo.
     Bošnjaci su platili genocidom odbranu evropskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini. I umjesto da dobiju efikasnu državu, Dejtonskim ugovorom su dobili podijeljenu, neefikasnu državu u kojoj je legalizovan zločin genocida. Suprotstavljajući se bošnjačkoj nacionalnoj državi, KBSA smatra potrebnim da se ubrza proces izgradnje bosanske političke nacije i bosanskog političkog građanina u cilju stvaranja moderne, efikasne države. Takva Bosna i Hercegovina nije nacionalni cilj Srba i Hrvata. Zbog toga Bošnjaci moraju voditi proces ustavnih promjena, proces izgradnje savremnene države i civilnog društva i proces evroatlantskih integracija. KBSA je duboko zabrinut zbog neadekvatne implementacije ključnih elemenata Dejtonskog sporazuma i zaključuje da mnogi dijelovi tog sporazuma dokazano opstruiraju proces razvoja demokratizacije i reintegracije BiH.
     KBSA smatra da svako u Bosni i Hercegovini treba uživati trostruko priznanje: mora mu se pružiti jednaka zaštita i jednako poštovanje u njegovom integritetu {1} kao individuumu; {2} kao pripadniku etničke ili kulturne grupe i {3} kao građaninu. Te statuse treba pravno formulisati novim ustavom i političkim sistemom, jer se državljanstvom uređuje pripadnost osoba državnom narodu {Bosanci i Hercegovci}, čija egzistencija je priznata međunarodnim pravom priznanjem Bosne i Hercegovine kao suverene i nezavisne države. Pripadnost političkoj zajednici - državi utemeljuje posebne dužnosti iza kojih se nalazi rodoljubiva identifikacija.
     KBSA posebno ističe važnost dobrih odnosa između prijateljskih zemalja SAD i Kanade sa BiH uz zahvalnost zemljama Sjeverne Amerike što su omogućile organizovanje sjevernoameričkih Bošnjaka na nacionalnoj osnovi u svojim zemljama.

    3. Cilj KBSA je ukidanje Republike Srpske, koja je nastala na genocidu i agresiji. Poslije presude Međunarodnog suda pravde jasno je da je podjela Bosne i Hercegovine na dva podržavljena entiteta posljedica genocida, agresije, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina. Vlasti u RS su počionioci genocida. Zato RS ne može opstati, a postojeće teritorijalno i administrativno uređenje Bosne i Hercegovine se mora promijeniti.

4. U skladu s presudom Međunarodnog suda pravde koja potvrđuje da je počinjen genocid od strane političkog i vojnog rukovodstva RS nad građanima Srebrenice, uvažavajući da je Srebrenica imenovana sigurnosnom zonom, polazeći od toga da je ogromna večina građana Srebrenice demokratski izrazila namjeru osiguranja specijalnog statusa za Srebrenicu, KBSA od vlasti Bosne i Hercegovine i predstavnika međunarodne zajednice traži da se Srebrenici vrati status izvan političke kontrole RS, poništavanjem posljedica sudski definiranog genocida.

     KBSA poziva Sud BiH i Tužilaštvo BiH da poradi na stalno rastućim dokazima da je postojao dogovor da se iz Srebrenice, Žepe i Goražda povuku međunarodne snage. Sudstvo i Tužilaštvo BiH bi trebali pokrenuti istragu u vezi dokaza i svjedočenja da su bili napravljeni dogovori da se ne uhapse Karadžić i Mladić, unatoč tome što ih je Međunarodni krivični tribunal proglasio osumnjičenima za ratne zločine. KBSA traži da se žrtve i preživjeli genocida materijalno obeštete.

    5. Na osnovu presude Međunarodnog suda pravde o kršenju Konvencije o spriječavanju i kažanjavanju genocida od strane Srbije, zbog nehapšenja osumnjičenih ratnih zločinaca Karadžića, Mladića i drugih, u uslovima kada Srbija i Hrvatska pojačano traže zatvaranje Međunarodnog krivičnog tribunala, KBSA traži od nadležnih organa u Bosni i Hercegovini pokretanje inicijative za izmjenu Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN broj 1503 i 1534.

     KBSA smatra da se bez hapšenja i procesuiranja Karadžića i Mladića, Međunarodni krivični tribunal ne može zatvoriti, već da mu se moraju osigurati uslovi da se svi započeti procesi završe bez ograničavanja ili skraćivanja postupaka. U tom smislu KBSA predlaže nadležnim organima u Bosni i Hercegovini da napišu pismo predsjedniku i glavnom tužiocu Međunarodnog krivičnog tribunala u kome će tražiti da ovaj Tribunal uloži sve napore da Srbija ispoštuje presudu Međunarodnog suda pravde. U istom pismu treba tražiti da Međunarodni krivični tribunal realizira svoj mandat hapšenja i procesuiranja svih osumnjičenih ratnih zločinaca i završi sve procese bez vremenskog ili procesnog limitiranja. Zbog pritisaka kao posljedica navedenih Rezolucija SB UN da se prvostepeni postupci završe do 2008. godine postala je praksa da se skraćuju postupci.  Zato je posebno važno da se sa gore navedenim pismom upoznaju EU i SAD prije 15. 06. 2007. godine kada je predviđeno posljednje obraćanje Karle del Ponte pred SB UN.

     KBSA ističe da se samo kroz postupke pred Međunarodnim krivičnim tribunalom može doći do dokaza i presuda na osnovu kojih možemo pokrenuti reviziju presude Međunarodnog suda pravde.

     KBSA zahtijeva da se presuda za genocid koju je izrekao Međunarodni sud pravde u potpunosti implementira. KBSA će od SAD i Kanade tražiti da aktivno zagovaraju takvo rješenje u svim konsultacijama, uključujući i OUN. KBSA će tražiti od cjelokupne međunarodne zajednice da preuzmu efektivne mjere kako bi bile zadovoljene međunarodno-pravne obaveze prema BiH kodifikovane u odredbama Međunarodno pravne komisije o odgovornosti država za djela međunarodnih zločina. Ove odredbe koje su 2001. godine usvojene i od OUN nalažu svim državama da sarađuju s ciljem zaustavljanja međunarodnih zločina, te da ni jedna država ne smije priznati kao zakonitu situaciju nastalu kroz takve zločine ili pružiti pomoć ili podršku u održavanju takve situacije.

     KBSA će predložiti OUN formiranje kontakt grupe za BiH, koja će aktivno raditi na implementaciji presude u što se sve demokratske snage u BiH moraju aktivno uključiti.

    6. Cilj ujedinjene dijaspore je da zajedno sa maticom odlučuje šta je i kada je nešto primarno i potrebno za naše ljude izvan i unutar matice, gdje dijaspora treba da se angažuje na zapadu, putem medija, fakulteta, političkih partija, javnih i poznatih ličnosti.

     To će se sprovoditi zavisno od mentaliteta, političke situacije, interesa i opredeljenja koja su aktuelna za dotičnu zemlju. Ovo znači da dijaspora zadržava svoju specifičnost i potpunu autonomiju u načinu sprovođenja određene akcije, jer ona najbolje poznaje mogućnosti u zemljama u kojima živi. Da bi se došlo do zaista jedinstvene dijaspore, KBSA predlaže da se napravi inventar među dijasporom, kako bi se vidjelo ko koga predstavlja, što će trebati dokazati podacima.
     Neophodno je što češće komunicirati sa ostalim organizacijama i institucijama. Problem u dijaspori se javlja kada svako želi da zadrži ključ od svoje sobe, umjesto da shvatimo i prihvatimo da imamo više soba u zajedničkom stanu. Doći do krajnjeg cilja, a to je zajedničko dogovaranje, predstavlja proces koji zahtjeva napore i diskusije.

     KBSA predlaže formiranje Savjeta dijaspore koga bi činili predstavnici svih najznačajnijih organizacija i institucija u dijaspori, koji bi komunicirao sa državnim organima Bosne i Hercegovine. Time bi dijaspora zadržala neuprljan patriotizam, koji se koristi kao parola svakojakih partija i političara, kada im i kako im odgovara. Savjet dijaspore bi za sve što čini za dijasporu i maticu bio odgovoran onima koje predstavlja, tj. dijaspori.
     Takođe KBSA će inicirati osnivanje Vijeća za dijasporu pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. To bi bio centralni državni organ za rad sa dijasporom koji bi bio sastavljen od predstavnika dijaspore i matice i koji bi pripremio uslove za formiranje Ministarstva za dijasporu i za izradu Zakona o dijaspori.
     Na kraju KBSA će inicirati osnivanje institucije Počasnih konzula Bosne i Hercegovine. Na te počasne dužnosti birali bi se istaknuti građani zapadnih zemalja, prijatelji Bosne i Hercegovine.
     KBSA poziva Vijeće ministara i Ministarstvo vanjskih poslova da u buduće razvija bh diplomatsku mrežu koja će isključivo biti u funkciji interesa BiH.

    7. Zbog indiferentnosti Bošnjaka teret očuvanja bošnjačkog identiteta u Sjevernoj Americi pada na 10% onih svjesnijih i ponosnijih Bošnjaka. Proces bošnjačkog osvješćenja koji je započet u okviru redovnih Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike, KBSA će iskoristiti za ponudu sadržaja koji će privući i onih drugih 90% Bošnjaka koji trenutno nisu uključeni ni u jedan oblik organizovanja. Još boljom saradnjom sa postojećim organizacijama (Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bošnjačko-američko savjetodavno vijeće, Humanitarna organizacija, Agencija Odgovor na genocid) i otvaranjem procesa za formiranje novih organizacija (Poslovne asocijacije, KZB Preprod, Omladinske organizacija), KBSA želi odbraniti Bošnjake od negativne asimilacije, uticati na jačanje njihove pozitivne integracije u sjevernoamerička društva, podizati nivo obrazovanja Bošnjaka i podizati nivo svijesti o potrebi uključivanja Bošnjaka u duhovne, nacionalne i patriotske organizacija.
     Cilj KBSA je stvaranje bošnjačkih lidera koji će biti očuvani u svojoj duhovnosti, kulturi, tradiciji, jeziku s jedne strane, dobivati najbolja znanja iz sekularnih nauka s druge strane i koji će biti u stanju da ponude najbolji model integracije Bošnjaka u sjevernoamerička društva.

     KBSA će prihvatiti ritam bržih promjena radi potpunijeg odgovora na zahtjeve Bošnjaka. Zato će KBSA ideju kongresa ponuditi svim oblicima bošnjačkog i bosanskohercegovačkog organizovanja. Rastući broj Bošnjaka u dijaspori prati i rast njihovih duhovnih, nacionalnih i patriotskih potreba. Na to KBSA odgovora intenziviranjem procesa formiranja Svjetskog kongresa Bošnjaka.
     KBSA će posebno raditi na jačanju demokratske svijesti bh dijaspore.

    8. KBSA će posebno raditi na konkretnim pitanjima koja se tiču sjevernoameričkih Bošnjaka, a koja se odnose na: državljanstvo, socijalno-penzijsko osiguranje, nostrifikaciju diploma, ekonomsko-politički održiv povratak, škole bosanskog jezika, jedinstveni udžbenici za škole bosanskog jezika.

     Zajedno sa diplomatskim predstavništvima Bosne i Hercegovine u Washingtonu i Ottawi, KBSA će inicirati sklapanje sporazuma izmeđe SAD i Kanade s jedne strane i BiH s druge strane u oblastima: dvojnog državljanstva, socijalno-penzijskog osiguranja, dvostrukog oporezivanja, zaštite i unapređenja investicija.
     KBSA će raditi na planu potpunijeg finansiranja škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi od strane američke i kanadske vlade. Takođe će više raditi na planu apela roditeljima da više i redovnije šalju svoju djecu u škole bosanskog jezika.

     KBSA će inicirati formiranje bosanskohercegovačke ekonomske diplomatije u cilju prevazilaženja nedostatka strategije marketinga najboljih vrijednosti Bosne i Hercegovine na američkom i kanadskom tržištu.

     KBSA će nastaviti aktivnost oko osnivanja Kluba prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom parlamentu i američkom Kongresu i Senatu.

     KBSA će pokloniti posebnu pažnju studenskim razmjenama između univerziteta u SAD i Kanadi i univerziteta u Bosni i Hercegovini.
     KBSA posebno smatra da je potrebno harmonizirati obavezni školski program u Bosni i Hercegovini i učiniti ga obaveznim za sve nivoe obrazovanja iz razloga boljeg razumjevanja naroda u BiH. U okviru tog harmoniziranja KBSA smatra da se treba uvesti obavezni predmet kojim bi se djecu učilo o narodima, vjerama i kulturama u BiH u cilju postizanja harmioniziranja odnosa između pripadnika naroda Bosne i Hercegovine u cilju uklanjanja elementa na kome se je u prošlosti promovirala mržnja među narodima BiH, u cilju etničke podjele države. KBSA smatra da bi kroz taj jedinstven nastvani predmet pripadnici svih naroda u BiH bili stimulisani na saradnju u procesu izgradnje savremene države.

    9. KBSA će posebno raditi na planu znatno većeg registrovanja sjevernoameričkih Bošnjaka za izlazak na izbore u Bosni i Hercegovini.

     Izlazak na izbore može u znatnoj mjeri imati pozitivan politički, ekonomski i kulturni efekat na jačanje države Bosne i Hercegovine, poništavanje rezultata genocida i vraćanja demografskog stanja BiH na stanje prije genocida.

     U tom smislu KBSA će predložiti izmjene Izbornog zakona pojednostavljenje procesa registracije i glasanja, otvaranje mogućnosti registracije i glasanja u DKP BiH, otvaranje isturenih odjeljenja DKP BiH u svim gradovima Sjeverne Amerike gdje ima više od 20.000 bosanskohercegovačkih građana i uvođenje "on line" registracije i glasanja.

    10. KBSA smatra da Bošnjaci Crne Gore, Kosova, Sandžaka, Srbije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije i drugih zemalja nisu dijaspora Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine.

     U navedenim državnim i kulturnim enititetima Bošnjaci su autohtoni - konstitutivan narod. Bošnjaci navedenih područija su korijenom i porijeklom vezani za te zemlje kao svoje matične domovine u kojim imaju puno pravo prema evropskim standardima o ljudskim i građanskim pravima sebe smatrati konstitutivnim narodom neovisno od njihove brojnosti.

     KBSA će se zalagat neposredno i posredstvom sjevernoameričkih i evropskih institucija i OUN da Bošnjaci u tim zemljama to svoje pravo konstitutivnosti ostvare i u praksi.