BAJRAMSKA HUTBA-PORUKA MUFTIJE NEDŽADA GRABUSA

     Bajram-namaz u Republici Sloveniji je klanjan u 16 mjesta: Ljubljani, Jesenicama, Kranju, Tržiču, Škofja Loki, Postojni, Sežani, Ajdovščini, Kopru, Kočevju, Novom Mestu, Trbovlju, Krškom, Velenju, Celju i Mariboru.

     Centralna svečanonost održana je u Ljubljani, a bajram-namaz predvodio je muftija Nedžad Grabus. Prema procjenama u Ljubljani je bajram-namaz obavilo između čeitiri i pet hiljada ljudi.

Sa bajram-namaza u Ljubljani 

Kurban-bajram 1428. h.g. / decembar 2007. godine

  Poštovana braćo i sestre, 

     Bajrami i mubarek dani su posebno važni za naš religijski i kulturni identitet. Pitanje identiteta je važno za svakog čovjeka. Za nas je posebno važno, pored nacionalnog i kulturnog, pitanje muslimanskog, odnosno islamskog identiteta. U svijetu u kojem se sve više brišu velike razlike među ljudima i u kojem globalizacija nameće nove odnose na površinu izlaze i očigledna nepoznavanja elementarnih stvari jednih o drugima. Mi muslimani koji živimo u Evropi imamo poseban izazov. Kako živjeti i razvijati svoj islamski identitet koji će biti radost, a ne teret ili opterećenje ni samoj islamskoj ali ni široj društvenoj zajednici? Prema istraživanjima i anketama koje provodimo na portalu Islamske zajednice u Sloveniji utvrdili smo, na osnovu odgovora, da veoma mali broj članova IZ-e čita Kur'an i druga djela s islamskim sadržajem. To nas obavezuje da apeliramo na sve muslimane da pokušaju slijediti dobre primjere i dio svoga vremena izdvojiti za obrazovanje i upoznavanje s temeljnim načelima svoje vjere. Nije dovoljno samo slušati vazove, hutbe, predavanja. Nužno je uložiti i vlastiti napor i saznati ono što ranije nismo znali kroz relevantnu literaturu. Zašto je to važno? Važno je između ostalog što je riječ ili termin islam i atribut islamski izuzetno frekventan u javnoj upotrebi. Pod tim pojmom muslimani podrazumijevaju svoj religijski identitet, međutim u javnom diskursu postoje različita tumačenja i pogledi na islam. Zato je od presudne važnosti kako ćemo mi muslimani živjeti svoju vjeru i tumačiti islamska učenja.

     Mi vjerujemo da je islam religija koja je počela s prvim čovjekom na zemlji, Adem, a.s., i da je to bila religija Nuha, Musaa, Isaa, Muhammeda, a.s. Posebno važnu ulogu u islamskoj tradiciji ima Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail, a.s. Oni su postavili temelje Hramu Časnom u Mekki. Uzvišeni Bog nas uči: Zaista je prvi hram ljudima onaj u Bekki podignut, blagoslovljen je i putokaz on svjetovima svim!" (Ali Imran, 96)

     To je Hram kojeg svake godine od 631. godine, do danas posjećuje na milione hodočasnika iz cijeloga svijeta. Taj Hram, Kaba u Mekki je važan izvor našeg islamskog identiteta i jedinstva u vjeri. Još davne 631. godine, potpuno ravnopravno i istovrijedno oko Kabe su tavafili, obilazili ljudi i bijele i crne kože, muškarci i žene, imućni i siromašni. Svi su u bijelim ihramima bez obzira kojem društvenom sloju pripadaju i koji posao obavljaju. Nažalost, taj ideal nije moguće postići u svakodnevnom životu. I dalje postoje ogromne razlike među ljudima bez obzira na tehnički i civilizacijski napredak. Nemaju svi ljudi podjednake šanse za život dostojan čovjeka. Stoga je naša obaveza štititi nemoćne, iznemogle, starije osobe, brinuti se o roditeljima, o djeci, o osobama s posebnim potrebama. To je smisao religije, širiti milosrđe među ljudima. Osorna i gruba religioznost je odraz neznanja i neodgojenosti, edepsuzluka. Zloupotreba religije za širenje intriga među vjernicima i nesporazuma među ljudima ružno je i pokuđeno djelo. To nije islamski ideal. Naša je islamska dužnost i imperativ širiti među ljudima istinu, pravdu, mir, poštovanje i ljudi koji vjeruju kao mi, ali i svih ljudi, bez obzira koje vjersko ili građansko opredjeljenje imaju, jer su svi ljudi Božja stvorenja. Uzvišeni Bog nas uči da je Njegova volja bila da na Zemlji žive ljudi različitih boja kože i različitih jezika. Uzvišeni Bog kaže: „I jedan od dokaza Njegovih je stvaranja nebesa i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaših i boja vaših; to su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju. (Ar-Rum, 22)

     Haremi-šerif u Mekki je sveto, blagoslovljeno i mirno mjesto. Svima je zagarantirana sigurnost u Hramu Časnom: Uzvišeni kaže: „U njemu su Znaci Jasni, mjesto Ibrahimova stajanja! Ko u njega uđe, siguran nek' bude! I Allaha radi nek ljudi Hram hodočaste, koji god se tamo zaputiti može! A ko ne vjeruje, pa, Allah je neovisan od svih svjetova!" (Ali Imran, 97) 

     Hadži-bajram je prilika da se iznova prisjetimo najvažnijih naglasaka iz govora Muhammeda, a.s., sa oprosnog hadža 631. godine. Između ostalog Poslanik, a.s, naglašava da su svi ljudi jednaki, da nema prednosti Arap nad neArapom, da je zabranjena krvna osveta. Te Poslanikove, a.s., poruke mogu biti stalna inspiracija svakom vjerniku i svakom čovjeku. 

     Važan segment ljudskoga identiteta je i tradicija. Za nas je važna naša vjerska tradicija koju su naši preci ljubomorno čuvali i u periodu kada to nije bilo lahko i popularno. Tradicija je bila da su hadžije najbolji članovi IZ-e i džemata. Oni su čuvali i njegovali bratske odnose u džematima. U našim džematima ima značajan broj hadžija. Molim Uzvišenog Allaha da oni budu simboli i svjetionici naše vjere i džemata u Sloveniji. Tradicija je važna zato što se kroz nju desetljećima i stoljećima izražavao religijski identitet, jer svako mjesto ima svoje specifičnosti. Mi smo u Sloveniji tek u procesu izgradnje svoje tradicije koja je utemeljena na ranijem iskustvu naših džematlija koji su vjeru učili i naslijedili od roditelja i imama u svojim sredinama. Izgradnja tradicije je dug proces. Stoga, osobno predviđam da će izgradnja, artikuliranje i afirmiranje muslimanske i islamske tradicije u Sloveniji trajati narednih pedeset godina. Mi smo predani da i dalje njegujemo svoj tradicionalni ibadetski okvir kroz mezheb koji se pokazao izuzetno otpornim i prilagodljivim u kulturnom ambijentu u kojem mi živimo. Naravno naše svjedočanstvo vjere ostaje nepromijenjeno bez obzira gdje živimo. Mi vjerujemo da je Uzvišeni Bog jedan i da je Muhammed, a.s., Njegov poslanik. 

Draga braćo, 

     Hadži bajram je i bajram žrtve približiteljice Bogu. Mi muslimani vjerujemo da je ljudski život svetinja. To ne znači da to svi muslimani dobro razumiju. No, princip je da ljudski život štite i Božija Uputa i ljudski zakoni. Svaka zloupotreba islama u tom kontekstu je najstrožije zabranjena. Uzvišeni Bog nas je poučio preko Ibrahima, a.s., kada je on namjeravao žrtvovati svoga sina da to nije dozvoljeno. Od tada i preko tradicije Muhammeda, a.s., muslimani izvršavaju obavezu kurbana. Uzvišeni Bog nas uči: „Do Allaha ne dopiru ni kurbansko meso niti krv, do Njega dopire iskreno učinjeno djelo, takvaluk!" Smisao kurbana je da pomognemo drugima. 

     Svi blagdani, mubarek dani su izvrsna prilika za pomirenje među ljudima. Ademovi sinovi, Habil i Kabil, prinosili su žrtvu. Od Habila je primljena od Kabila nije. Iz srdžbe je nakon toga Kabil počinio bratoubistvo. To je veliki grijeh. 

     Bajram je praznik mira i prijateljstva. Savjetujemo vam da bajramsku radost podijelite sa svojom porodicom, prijateljima i susjedima. 

    Molim Uzvišenog Allaha da podari zdravlje svima koji su bolesni. Molim Uzvišenog da naše najdraže koji su preselili na Bolji svijet nagradi svojom milošću,  a nama živima da da snage i mudrosti da budemo na ispravnom Putu. 

    Svim muslimanima u Sloveniji i svijetu: Eid Mubarek. Bajram šerif mubarek olsun! Me fat Bajrami! Vesel in srečen Bajram! May this Eid bring blessings and prosperity to you!