U petak 23. godišnjica masakra na Korićanskim stijenama: 200 ruža u znak sjećanja na žrtve

Na Korićanskim stijenama, nedaleko od Vlašića, predstavnici udruženja i članovi porodica žrtava u petak, 21. augusta, obilježit će 23. godišnjicu masakra koji su nad prijedorskim civilima, Bošnjacima i Hrvatima, počinili pripadnici tadašnje prijedorske policije koja se nalazila pod rukovodstvom bosanskih Srba.

Obilježavanje će biti upriličeno u organizaciji Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini i Regionalnog saveza logoraša Banja Luka.

Tog, 21. augusta 1992. godine na Korićanskim stijenama strijeljano je najmanje 200 muškaraca, logoraša, koji su prethodno bili zatvoreni u prijedorskim logorima. Organizovanim konvojem, pod izgovorom da ih vode na razmjenu, logoraši su dovedeni na ovu lokaciju i mučki likvidirani.

“Ovdje mi mijenjamo mrtve za mrtve i žive za žive”, riječi su uz koje je započeta likvidacija ovih nevinih osoba. Pripadnici interventnog voda policije Republike Srpske iz Prijedora su logoraše postrojili na rubu provalije, naredili im da kleknu i pucali im u leđa, nakon čega su tijela logoraša padala u ponor dubok preko 300 metara. Da bi bili sigurni da niko neće preživjeti, pucali su i bacali bombe na tijela u provaliji.

Masakr na Korićanskim stijenama preživjelo je 12 osoba čija su svjedočenja doprinijela da se dio odgovornih procesuira i kazni, te da istina o ovom zločinu bude zabilježena. Sve žrtve ovog zločina još uvijek nisu pronađene. Još uvijek se traga za 80 posto skeletnih ostataka kako je nešto više od 100 logoraša identificirano samo na osnovu jedne kosti ili zuba, dok preostali logoraši nisu uopšte pronađeni. Tijela ubijenih logoraša prebačena su i zakopana na drugim lokalitetima o čemu svjedoče i snimci Službe javne bezbjednosti Prijedor nastali 4. septembra 1992. godine, međutim odgovorni za ovaj zločin, kako navode iz Saveza logoraša u BiH, i oni koji su učestvovali u premještanju tijela još uvijek šute o lokaciji ove masovne grobnice ne dopuštajući da niti nakon 23 godine žrtve pronađu konačni smiraj.

Godišnjica ovog zločina bit će obilježena prikladnim programom i na dostojanstven način, a tom prilikom će se u znak sjećanja na brutalno ubijene logoraše sa ruba litice baciti 200 ruža, a sve u cilju očuvanja živom kulture sjećanja i memoralizacije. 

Neki od policajaca koji su učestvovali u masakru priznali su krivicu, i to Damir Ivanković, Gordan Đurić i Ljubiša Četić. Ivanković je 2009. osuđen na 14, Đurić na osam, a 2010. Četiću je izrečeno 13 godina zatvora.

Darko Mrđa je pred Haškim tribunalom 2004. osuđen na 17 godina zatvora nakon što je priznao krivicu za isti zločin.

Osim njih, za zločin na Korićanskim stijenama pred Sudom BiH pravomoćno su osuđeni Zoran Babić na 22 godine, Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21, te Željko Stojnić na 15 godina zatvora. Osuđen je i Saša Zečević na 23 godine zatvora.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH drugostepenom presudom izreklo je prošle godine Radoslavu Kneževiću jedinstvenu kaznu od 23 godine i potvrdilo 23 godine zatvora Marinku Ljepoji za zločin protiv čovječnosti počinjen na Korićanskim stijenama u augustu 1992, te potvrdilo oslobađajuće presude Petru Čivčiću i Branku Topoli.