Najnovija pitanja

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Kako treba džemat reagirati kad u saf dođe muškarac homoseksualac? Imaju li ga pravo odstraniti iz džemata i gdje će on klanjati s obzirom na njegovu sklonost prema muškarcima?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Ko dođe u džamiju radi klanjanja namaza i ponaša se u džamiji normalno i uobičajeno, poput ostalih džematlija i poštuje kućni red džamije, ne treba ga ometati u tome i provjeravati njegovu seksualnu orijentaciju. Niko nema pravo provoditi takve provjere i ispitivanja. Međutim, ukoliko neko ko dolazi u džemat, a eventualno ima spomenutu nastranu sklonost, treba uložiti maksimalan napor da se oslobodi te nastranosti i velikog grijeha. Opravdano je zapitati se o ispravnosti namaza takve osobe u safu sa muškarcima budući da ima nastranu sklonost k njima.  

Pitanje:

Esselamu alejkum!

U poznatom pravnom djelu hanefijskog mezheba El-Muhtar stoji: ''Slušanje muzičkih instrumenata je haram - veliki grijeh.'' A u komentaru pomenutog djela koji se zove El-Ihtijar navode se riječi Ebu Jusufa, učenika Ebu Hanife, r.a., koji je rekao:  ''U kuću iz koje se čuju muzički instrumenti ja ulazim bez dozvole vlasnika kuće, zato jer je sprečavanje zla obaveza.''

Zašto mi u BiH ne prihvatimo stav našeg imama po ovom pitanju, kad je njegov stav jasan, ako smo deklarisani kao sljedbenici tog mezheba?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Ne postoje čvrsti i neupitni dokazi da je slušanje muzike haram. Da bi se nešto okvalifikovalo kao haram moraju postojati jaki dokazi za tu pravnu kvalifikaciju. Sama činjenica da se u određnim prilikama (svadba) preporučuje upotreba nekih muzičkih instrumenata (def) u svrhu oglašavanja svadbe, ukazuje da ne može biti govora o tome da je to haram po sebi (haram li zatihi), ali se može okvalifikovati kao zabranjeno, ili pokuđeno zbog nekih vanjskih svojstava i okolnosti, tj. s obzirom na popratne pojave i posljedice. No, u svakom slučaju bolje je kloniti se sumnjivih stvari. Stav Ebu Hanife može biti samo rezultat uvida u spomenute okolnosti, popratne pojave i posljedice.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Molim Vas da mi pojasnite da li je pozivanje džematlija kući na ručak, nakon dove za hadžije pred odlazak u Mekku u džamiji, ustaljeni islamski adet, ili je novotarija?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Pozvati nekoga na ručak nakon proučene dove ili nekim drugim povodom ne može se tretirati novotarijom. Ponuditi nekoga ručkom je, jednostavno kazano, dozvoljeno, odnosno pohvalno djelo, ovisno o namjeri pozivača.

Pitanje:

Selam alejkum.

Koliko mi je poznato namaz je propisan na miradžu, dakle Muhamedu a.s. i sljedbenicima, međutim nedavno sam čuo vaz u kojem se kaže kako je Isa a.s. za nekog čovjeka rekao da će umrijeti do ikindije namaza pa se iznenadio kad ga je ugledao na ikindiji, smrt mu je odgođena sadakom koju je podijelio. Zanima me zašto se spominje ikindija namaz kad je namaz u današnjoj formi poznat od Miradža.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Namaz, zekat, post kao i neki drugi propisi spominju se u Kur'anu i u kontekstu govora o ranijim Božijim poslanicima, što znači da su ti obredi bili propisani i u ranijim Božijim objavama. U suri El-Enbija', 73. ajet, Uzvišeni kaže u kontekstu govora o Ibrahimu, Lutu, Ishaku i J'akubu, a.s., Uzvišeni kaže: "I učinismo ih vjerovjesnicima da upućuju prema zapovijedi našoj, i objavismo im da čine dobra djela, i da molitvu obavljaju, i da zekat daju, a samo su se Nama klanjali." Isa a.s. je po Allahovoj odredbi u bešici izgovorio slijedeće riječi: "Ja sam Allahov rob, meni će On Knjigu dati i vjerovjesnikom me učiniti i učiniće me, gdje god budem, blagoslovljenim, i narediće mi da dok sam živ namaz klanjam i zekat dajem." (Merjem, 30-31) Moguće je da su forme u nekim detaljima bile podudarne, a u drugim različite, kao i u slučaju vrmena obavljanja tih obreda, shodno kur'anskom ajetu: "...svima vama smo zakon i pravac propisali..." (El-Maida, 48) Zato Vas ne treba čuditi ako se u nekim predajama govori o ikindiji ili nekom drugom namaskom ili vremenskom terminu. Namaz u nama poznatoj formi propisan je Muhammedu a.s. na Miradžu. Ne vidimo nikakvu kontradikciju između ove i činjenice da je namaz bio propisan i ranijim poslanicima i njihovim narodima u, za njihovo vrijeme i okolnosti, odgovarajućoj formi i vremenu.

Pitanje:

Selam.

Moje pitanje se tiče naklanjavanja propuštenih namaza. Naime, redovno obavljam sve dnevne namaze od osamnaeste godine, a sa šerijatskog stanovišta punoljetnost i obavezu izvršavanja vjerskih dužnosti sam stekla pet godina ranije.

Na koji način naklanjati propuštene namaze s obzirom da se ne zna njihov tačan broj?

Da li je bolje naklanjati prije svakog namaza po jedan od propuštenih (npr. prije klanjanja redovnog podne-namaza naklanjati jedan od propuštenih podnevskih farzova)?

Isti je slučaj i sa propuštenim danima posta. Ne znam njihov tačan broj. Da li se nafile mogu smatrati kao nadoknađeni obavezni dani posta (npr. 6 dana mjeseca sevala, post na dan Arefata, i sl.) ili se pak mora posebno nanijetiti za tu svrhu?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Ukoliko niste znali za obaveznost izvršavanja vjerskih propisa prije spomenutog vremena, niste obavezni nadoknaditi propušteno. A ako ste znali za obavezu, a propuštali ste je, preporučujemo Vam da se iskreno pokajete za propuste koje ste načinili i da okrenete novu stranu u svom životu, budući da je riječ o dugom vremenskom periodu i nagomilanim propustima koje je teško nadoknaditi osim uz veliku želju i napor. Nastojte da na vrijeme izvršavate svoje aktuelne dužnosti i da učinite što više dobrih djela kako biste nadoknadili propušteno. Dobrovoljni post ne može odmijeniti obavezni post. Neophodan je nijet kod napaštanja ramazanskog posta. Bez tog nijeta nema ispravnog napaštanja ramazanskog posta.

Pitanje:

Je li dozvoljeno prisustvovati sahrani ne muslimana?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Dozvoljeno je prisustvovati sahrani nemuslimana, ali bez učešća u vršenju obreda koji se čine tim povodom ili činjenju bilo čega drugog što je u koliziji s islamskim propisima. Islam njeguje dobre međukomšijske i međuljudske odnose u šta spada i prisustvo sahrani komšije ili poznanika nemuslimana. 

Pitanje:

Selam!
Imam pitanje u vezi sa konzumacijom alkohola. 

Da li konzumacija alkohola izvodi muslimana iz vjere ako se radi o konzumaciji crvenog vina u ponekim prilikama, u društvu, i u manjim količinama (npr. jedna čaša) bez da se napije i osjeća pripijenost? 

Da li je istina da nakon konzumacija alkohola pa i najmanje količine, namazi klanjani u narednih 40 dana se ne broje odnosno kao da i nisu klanjani. 

Inače sam vjernik i klanjam pet namaza dnevno a ponekad u poslovnom ambijentu konzumiram izričito crveno vino ali u malim količina i nisam se nikada napio od toga a čuo sam da je crveno vino zdravo iako znam da to nije nikakva isprika ako je to uistinu zabranjeno i ako se radi o velikom grijehu.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Konzumiranje vina i drugih alkoholnih pića je strogo zabranjeno i ubraja se u velike grijehe, ali ne izvodi počinitelja iz vjere, osim ako to čini vjerujući da mu je to dozvoljeno. Društvo, prijemi, sastanci i sl. nisu opravdanje za činjenje tog grijeha. Potrebno je da se pokajete zbog učinjenog grijeha i čvrsto odlučite da mu se više nećete vraćati. Namazi koji ste klanjali pod punom sviješću su ispravni, a da li će biti primljeni kod Allaha veliko je pitanje. Da Bog da. Vino se u našem mezhebu tretira nečistim. 

Pitanje:

Esselamu alejkum!
Imala bih jedno pitanje u vezi raspodjele nasljedstva po šerijatu, ako su nasljednici: dva brata i četiri sestre? Svi se dobro slažemo i neće biti problema da šeriatski podijelimo imovinu od rahmetli oca samo da znamo kako, radi se samo o zemlji.

Odgovor:

Esselamu alejkum!
U spomenutom slučaju su nasljednici dva sina i dvije kćerke, a ne dva brata i dvije sestre. U tom slučaju bi se imovina podjelila na šest dijelova: po dvije šestine bi naslijedili sinovi, a po jednu šestinu kćerke. Međutim, ukoliko je umrli imao žive roditelje nakon njegove smrti i oni imaju pravo na dio nasljedstva. 

Pitanje:

Selam alejkum!

Da li žena koja je čula ajet sedžde treba učiniti sedždu ako je nečista?

Odogovor:

Esselamu alejkum!

Čistoća od hajza ili nifasa je uvjet obaveznosti i valjanosti sedždei-tilaveta te shodno tome žena u spomenutom stanju hajza ili nifasa nije obavezna i ne može učiniti sedžde-tilavet.

Pitanje:

Esselamu Alejkum!
Sestra mi se zove Rabena da li je to ime u redu ja je ponekad zovem rabi u poslednje vrijeme razmisljam o tome jer je rabbi gospodar...

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Teško je i nezahvalno govoriti o bilo čijem imenu, pa tako i o spomenutom imenu. Međutim, možemo reći da bi bilo bolje ako bi se moglo promijeniti u Rabija i sl. obzirom na konotaciju koju izaziva ime Rabena.