Najnovija pitanja

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Primjećujem u mesdžidu da sve više dolaze oni koji imaju neku svoju fetvu ili nečije odobrenje da dolaze na namaz u šorcevima i bermudama da klanjaju namaz. Istina je da su malo ispod  koljena sa dužinom. Međutim nikako ne mogu da prihvatim takav način gusarskog klanjanja. Ono se prije naduravalo što su kraće hlače a ovo je prešlo na šorceve tj. bermude. Pozivaju se na ashabe i njihovo klanjanje, na dozvoljenost i ispravnost ali ne mogu da to prihvatim. Često su iza žene i to naravno da gledaju u njihove noge. Često su, kako mi rekoše, i tijesne da se puno toga ocrtava. Dok se ja znojim u džubetu i sa ahmedijom ili kapom bjelicom oni se maltene raskomotili kao na plaži. Sve ovo može i biti da stoji ali ja ne prihvatam jer imaju hlače ali se hoće nešto prikazati ili pokazati. Znate kada nekome nešto još olakšate, žele i drugi da se povedu s tim. Molim Vas pomozite da umirim makar svoju savjest i dušu.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Svevišnji u Kur'anu kaže:"Obucite lijepu odjeću kada obavljate namaz!" Sasvim je sigurno da šorcevi i slična odjeća ne zadovoljava spomenutu kur'ansku odredbu, bez obzira što pokriva nužni avret kod muškarca. To može u nuždi, ali  ne treba biti stalna praksa. Prema tome, imami trebaju savjetovati omladinu da se prikladno odijevaju kada ulaze u džamiju, iz poštovanja prema džamiji i namazu. Šorc nije prikladna odjeća za namaz. Ulazak u takvoj odjeći u džamiju znak je bahatog odnosa prema džamiji kao i prema samom namazu. Nije isto ući u džamiju i u nekakvu prodavnicu i sl.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Pošto živim na zapadu i u mjestu gdje nažalost nema velikog broja Bošnjaka koji dolaze na džumu i gdje nemamo stalnog imama, dešavaju se često stvari koje su u BiH nezamislive a to su da se desi da nemamo imama za džumu namaz. Pa bi u vezi toga postavio nekoliko pitanja.

1. Da li u slučaju da nema imam u vrijeme džume namaza, neko može klanjati džumu umjesto njega? I ukoliko može, koji su uvjeti?

2. Da li je bolje u tom slučaju džumu klanjati zajedno u "međunarodnoj" džamiji sa Arapima, Pakistancima, Somalcima i ostalima?

3. Koji su osnovni uvjeti da bi džuma bila validna?

Zaista znam da neka pitanje izgledaju možda i "besmisleno" ali više puta smo se našli u takvoj situaciji.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Trebate nastojati da u koordinaciji s Uredom za Bošnjačku dijasporu Rijaseta IZ formirate džemat koji će biti vezan za našu Islamsku zajednicu na čelu sa reisu-l-ulemom, koji je kod nas ovlašten da izdaje murasele imamima i hatibima, čime oni stječu legitimitet da budu hatibi prema propisu u našem mezhebu. Dok to ne riješite, trebate ići na džumu u neku od postojećih džamija (kod Turaka, Arapa, Somalijaca...) Potrebno je voditi računa da dotični džemat slijedi neku od ehli-sunnetskih škola - mezheba.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Imam pitanje vezano za dovu umrlom. Nedavno je moj otac preselio. U porodici imamo konstantne prepirke oko toga šta je najbolje da uradimo. Da li je bolje platiti nekome da to prouči Jasin na arapskom ili ko ne zna, da prouči na našem, a da taj novac da u neke konkretnije svrhe, kao što je prilog za Džamiju ili sadaku siromašnom itd.

Da li je u tu svrhu u redu iskoristiti npr. program Ayat, gdje učač uči na arapskom, a da se recimo istovremeno prati prijevod, pošto u tom programu simultano ide i prijevod?

Na kraju, od svega navedenog, šta je najbolje za umrlog?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Nema potrebe da se prepirete oko tog pitanja. I učenje Kur'ana, dove i davanje sadake jesu dobra djela čiji sevap se može pokloniti za dušu umrloga, pa šta god odaberete, dobro je. Ne smeta ako se sve to učini.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Osoba ima namjeru da obavi hadž, i ostavljala je određeni novčani iznos za odlazak na hadž, no međutim, pošto se vrijeme za odlazak približilo, osoba nije skupila kompletan iznos. Da li je dozvoljeno uzeti finansiranje (kredit) npr. u BBI banci pošto radi po Šerijatskim propisima kako bi osoba otišla na hadž? Imam informaciju da postoje turistička finansiranja u BBI banci koji bi mogli pomoći u ovom slučaju.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Posjedovanje dostatne imovine uvjet je obaveznosti hadža. Prema tome u konkretnom slučaju nema obaveze obavljanja hadža zbog nedostatka uvjeta, ali nema zapreke da dotična osoba pozajmi iznos novca koji nedostaje radi obavljanja hadža pod uvjetom da posjeduje drugu imovinu (nekretninu i sl.) iz koje s može vratiti dug ukoliko se desi da preseli na Ahiret tokom putovanja. To treba naznačiti u oporuci koju treba sačiniti prije odlaska na hadž.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Ako iz zdravstvenih razloga moramo nanositi masnu kremu na djelove tjela npr. noge, kako se ponašati prilikom uzimanja abdesta jer je krema jako masna i voda ne može ući u bore kože jer su zatvorene već sa kremom, i voda samo klizi niz kožu. Je li ispravan abdest u takvoj situaciji?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Ukoliko je nanošenje kreme opravdano iz zdravstvenih razloga, neće ometati uzimanje abdesta. Prema tome, te dijelove tijela možete obliti vodom, bez obzira na nanešenu kremu. Abdest će biti ispravan. A Allah najbolje zna.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Može li se sabah namaz klanjati prije sabahskog ezana, ono što se kod nas kaže ''rani sabah''? Podrazumijeva se da se najmanje pola sata pa i malo više sačeka od momenta kad nastupa zora.

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Nema zapreke da se klanja namaz pola sata nakon nastupa zore, makar i prije sabahskog ezana, koji kod nas nije u funkciji najave početka sabahskog vremena, već najave ulaska dijela sabahskog vremena u kome je efdalnije (bolje) klanjati sabah, čije vrijeme inače nastupa sa pravom zorom.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li je klađenje na sport preko interneta, da bi se od toga kupile samo bezvezne stvari također na internetu, grijeh?

Od toga ne bih kupovao ni hranu ni stvari, pogotovo davao sadaku.

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Klađenje kao takvo je šerijatski neprihvatljivo. Kur'anski termin "mejsir" obuhvata sve vidove klađenje i igara na sreću (lahke zarade, na sreću) koje su okarakterisane kao  nečist, šejtanski posao, pa Vam savjetujemo da to ostavite. Klađenje i kocka su zarazna djela i najčešće vode osobu koja im se oda u neku vrstu ovisnosti od koje se teško iščupati. Neka Vas Allah pomogne da to ostavite i okrenete se korisnim poslovima.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Postoji li donja granica za mehr i, ako postoji, koliki je taj iznos u KM?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Prema propisu u našem mezhebu postoji donja granica mehra i iznosi deset dirhema, odnosno protuvrijednost u tom iznosu. Deset dirhema je dvadeseti dio nisaba za zekjat. U konkretnom slučaju može se postupiti i po ustaljenom običaju. Mehr, sporazumno utvrđeni iznos imovine  prilikom sklapanja braka, koji ženika daje nevjesti, ima za cilj očuvanje braka i spriječavanje supruga da zbog nevažnih razloga poseže za razvodom braka. Ciljevi braka se ne mogu ostvariti osim ako on traje, a mehr ima funkciju osnaženje opstanka braka. Također, mehr daje stanovitu ekonomsku sigurnost supruzi, posebno u slučaju razvoda (ili smrti muža) kao neka vrsta brakorazvodne odštete. Supruga, ukoliko želi, može kasnije odustati od mehra i darovati ga suprugu.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Moja majka je starica od 86-87 godina, dijabetičar na inzulinu (2 puta dnevno), pa pošto ne može postiti a prima minimalnu penziju, da li je dužna davati fidju?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Izvršenje propisa o fidji zbog nemogućnosti posta, ovisi o imovinskom stanju osobe. Ako osoba ima dovoljno imovine za izvršenje ove obaveze, dužna je izvršiti je i obratno. Da li je neko imućan ili ne, to najbolje zna dotična osoba. Npr. ako neko posjeduje stan koji vrijedi 200.000 KM, a može živjeti u stanu koji je upola jeftiniji, ne može se smatrati siromahom kojemu je potrebna pomoć.

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Zanima me je li dozvoljen brak između sunnija i šiija (konkretno, muškarac je šiija, a žena sunnijka)?

Odgovor:

Esselamu alejkum!
Zbog izraženih razlika između sunitskih fikhskih mezheba i šiitskog mezheba u nekim bitnim propisima bračnog prava kao i razlika kulturološke naravi, ne preporučujemo takav brak.