Značaj i uloga halal ishrane u životu muslimana

Hutba: Značaj i uloga halal ishrane u životu muslimana

Specifičan način života jedna je od karakteristika muslimana koji se, bez obzira gdje živjeli, manifestira u svim sferama rada i ponašanja. Objašnjavajući ashabima principe islamskog koncepta življenja Allahov Poslanik, a.s., je rekao: “Halal je jasan i haram je jasan, a između njih su sumnjive stvari, koje mnogi ljudi ne poznaju…”(Buharija)

Pojam halal u islamskoj terminologiji označava dozvoljeno, odnosno legalno, a između ostalog odnosi se i na prehrambene proizvode koje muslimani mogu konzumirati. Suprotno od halala je haram koji označava sve ono što je zabranjeno islamom.

Kao koncept življenja halal i haram su prisutni u svakom aspektu naših života. Halal ishrana je za muslimane sastavni dio života. Osnovni cilj konzumiranja hrane je očuvanje života, zdravlja i fizičke kondiciju radi obavljanja dužnosti koje nam je Uzvišeni Allah propisao te činjenja svakodnevnih dobročinstava. Uzvišeni Allah kaže: “Jedite ukusna jela kojima vas opskrbljujemo i ne prelazite granice da vas ne bi snašla srdžba Moja; a koga snađe srdžba Moja–nastradao je!” (Ta-ha, 81.)

Halal standard kao način života traži da hrana mora zadovoljiti sve propise o zdravstvenoj, higijenskoj i sanitarnoj ispravnosti hrane, da u svom sastavu nema sastojaka koji su muslimanima zabranjeni za ishranu, te da u procesu proizvodnje i obrade nisu korištene šerijatski zabranjene sirovine i sredstva.

Halal kao koncept života se bazira ne samo na principu zdrave biološke ishrane, već i na principu duhovnog zdravlja duše, uma i srca. Tijelo, um i duša su međusobno povezani. Sve što utiče na tijelo, utiče na um, a na kraju i na dušu. Zbog toga, islam zabranjuje sve što negativno djeluje na nas, jer čovjek je ono čemu stremi dušom, misli umom i osjeća srcem. Konzumirajući haram, čovjek narušava svoju vjeru, udaljava se od Božije milosti i prestaje biti pokoran i zahvalan  svome Stvoritelju.

Zahvalnost Uzvišenom Allahu na halal imetku je vjerska obaveza. Uzvišeni Allah kaže: ''O vjernici, jedite ugodna jela kojima smo vas opskrbili i budite zahvalni Allahu, ako Mu istinski robujete''. ( El-Bekare, 172.)

Čovjek je često u situacijama kada treba donijeti važne životne odluke. Tako je i sa pitanjem zarađivanja opskrbe i njenim trošenje. Kao vjernici, moramo voditi računa da način na koji zarađujemo i stičemo sredstva za život bude islamom dozvoljen način. Čovjek koji vjeruje, svoje životne aktivnosti sprovodi u okviru halala, bez zalaženja u polje harama.

Abdullah ibn Omer r.a. prenosi da je Poslanik a.s., rekao: „Dunjaluk je lijepo uživanje, pa ko ovdje nešto na halal način zaradi i potroši u ono što je dozvoljeno, Allah će ga nagraditi džennetom. A ko ovdje na haram način stiče i troši u ono što nije dozvoljeno, Allah će ga uvesti u kuću poniženja. Mnogo je onih koji raspolažu Allahovim imetkom na način kojim Allah nije zadovoljan i oni će na Sudnjem danu biti kažnjeni“. (Bejheki)

Kao podsticaj muslimanima da se hrane isključivo halalom Muhammed, a.s., je govorio da naše dove i ibadeti nisu potpuni i neće biti kabul ako se udaljimo od halala.

Muhammed, a.s., je jednom prilikom spomenuo čovjeka koji je na dugom putovanju, raščupane i prljave kose, pruža svoje ruke prema nebesima: “O Gospodaru, o Gospodaru!, a njegova hrana je haram, njegovo piće je haram, odjeća mu je haram, othranjen je haramom, pa kako da mu se odazove.” (Muslim)

Kada haram hrana ne bi imala drugih posljedica do odbijanja dove, to bi bio dovoljan razlog za brigu. Enes ibn Malik, r.a., je rekao Allahovom Poslaniku: ’’Poslaniče, traži od Allaha da budem od onih čija se dova prima! Poslanik mu reče: O Enese, zarađuj na pošten i halal način biće ti dova primljena, jer zaista čovjek kada pojede jedan haram zalogaj, dova mu se ne prima četrdeset dana.” (Taberani)

Hrana može postati haram ako je eksplicitno zabranjena Kur'anom ili sunnetom Muhammeda,

a.s. O hrani koju muslimani ne smiju koristiti u ishrani Allah, dž.š., kaže: “Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žrtvovano, i zabranjuje vam se gatanje strelicama. To je porok…!” (El-Ma’ide, 3.)

Također, ako hrana koja je u osnovi dozvoljena u sebi ima zabranjenih dodataka, kao što su; kolači, slatkiši ili pekarski proizvodi u kojima ima alkohola, ruma, svinjske masti, krvi insekata i slično. Zatim, ako je hrana koja je sama po sebi dozvoljena, stečena na nedozvoljen način kao npr., krađom, kockom, prevarom i slično.

Nekada je razlučiti haram od halala po pitanju hrane i pića bilo mnogo lakše. Dovoljno je bilo poznavati vrste životinja čije je meso zabranjeno jesti, uvjete klanja, štetne, nečiste i ogavne materije koje je haram konzumirati. Međutim, danas su okolnosti mnogo složenije. Harami se danas nazivaju drugim imenima a da toga ponekad nismo ni svjesni. Općenito muslimani poznaju namirnice koje nije dozvoljeno koristiti u ishrani. Međutim, da li je nešto haram ili halal ovisi i o načinu na koji je hrana pripremljena ili obrađena. Da bi jedan prehrambeni proizvod bio halal svi njegovi sastojci i sve što dolazi s njim u dodir u procesu proizvodnje mora biti halal i čisto. Danas je gotovo nezamisliva proizvodnja hrane bez aditiva-hemijskih supstanci koje se u malim količinama dodaju različitim proizvodima.

Zbog nemogućnosti da prosječan vjernik sve to prati Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je osnovala Agenciju za certificiranje halal kvalitete hrane. Agencija prati i kontroliše proizvodnju hrane kompanija koje žele da dobiju njen certifikat i upozorava na proizvode koji u svom sastavu imaju nedozvoljenih suspstanci. Jedan od načina pokazivanja brige o našoj halal ishrani jeste da kupujemo proizvode kompanija koje su se odlučile na primjenu halal standarda i na čijim proizvodima ima oznaka Halal.

Budimo od onih koji vode računa o halalu i haramu u svakom aspektu svoga života, i čuvajmo se da ne budemo od onih na koje je Muhammed, a.s., upozorio riječima:“Doći će vrijeme kada čovjek neće obraćati pažnju odakle uzima (stiče imetak), da li iz dozvoljenog (halal) ili zabranjenog (haram).” (Buharija)