Tijekom današnjeg susreta dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića s dubrovačkim imamom Salkanom ef. Herićem i novoizabranim predsjednikom Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Dubrovnik Harisom Bilalovićem razgovaralo se o kulturnom i vjerskom životu dubrovačkih muslimana.
Imam Herić je Vlahušića upoznao s aktivnostima i tradicijom Islamske zajednice koja u Dubrovniku djeluje već 75 godina i kroz vjersko, ali i kulturno djelovanje čini važan integrativni faktor zajednice dubrovačkih muslimana.
- Na ovom sastanku želimo nastaviti dijalog i sjajnu suradnju Grada Dubrovnika i Islamske zajednice, rekao je Haris Bilalović dodavši kako, iako mala, muslimanska zajednica želi doprinositi kvaliteti života u Dubrovniku.
Vlahušić je obećao kako će se zauzeti da u Gružu, u kojem živi 400 muslimanskih obitelji, Islamska zajednica dobije prostor kako bi se djeci i starijim građanima olakšalo sudjelovanje u vjerskim i kulturnim aktivnostima. Vjeronaučna dvorana u sklopu medžlisa u Gradskoj jezgri premala je za potrebe Islamske zajednice, a zbog udaljenosti od Gruža i nedostupna djeci i starijima. Također, gradonačelnik je pohvalio nastojanja imama da u sklopu prostorija Zajednice u ulici Miha Pracata otvori trajnu izložbu o islamskoj kulturi i tradiciji dubrovačkog kraja te kazao kako će Grad Dubrovnik.
Decenijama se Washington oslanjao na prijateljski naklonjene vlade arapskih zemalja u nastojanjima da usmjerava arapsko-izraelski sukob ka mirnim rješenjima. Sadašnje nove okolnosti, bitno drugačije,. nalažu, jednostavno rečeno, Sjedinjenim Državama da usklade načine ostvarivanja uticaja na Srednjem Istoku.
Noć uoči kolektivne dženaze koja je prošle subote (23.04) obavljena u Vlasenici verbalno su napadnuti i vrijeđani Mujo Hadžiomerović, sadašnji član Izvršnog odbora i bivši predsjednik Medžlisa IZ Vlasenica, zatim Hazim i Ajša Mujčinović te Remza Saračević. Njih su verbalno napala i vrijeđala tri maloljetna lica...
Na sastanku Odbora za sport Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održanom u Vjerskoprosvjetnoj službi, dana 20. aprila 2011. godine, usvojen je Protokol 12. sportskih susreta učenika medresa, te je obavljeno izvlačenje grupa i utvrđena satnica odigravanja utakmica. Ovogodišnji sportski susreti učenika medresa održavaju se...
"Ekonomski odnosi između BiH i Saudijske Arabije su poboljšani i u uzlaznoj putanji, a pokazatelj toga je nedavni drugi Sarajevo biznis forum na kojem je razgovarano o nizu pitanja iz domena tih odnosa, te potpisan ugovor o izgradnji kružnog puta oko grada Zenice", kazao je jučer (26.04) ambasador Kraljevine Saudijske Arabije u BiH Eid M. Al-Thakafi, tokom predavanja koje je održao na tribini Rektorata Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Naslovivši predavanje "Saudijsko-bosanskohercegovački odnosi i perspektive njihovog unapređenja", ambasador Al-Thakafi je govorio o duhovnoj vezi koja povezuje dva naroda još od vremena dolaska islama u BiH, kada započinju i prvi kontakti dviju država.
Rezimirao je političku, društvenu i humanitarnu ulogu Saudijske Arabije tokom posljednjeg rata u BiH i borbe za nezavisnost, a poseban akcent je stavio na bilateralne odnose dviju zemalja od tog perioda do danas.
"Saudijska Arabija prije svega želi da pomogne jedinstvenu BiH. Bilateralni odnosi između dvije države danas su odlični. Također, posjeta ministra finansija Saudijske Arabije na Sarajevo bizinis forumu najbolje pokazuje u kojem smjeru želimo da se razvija saradnja", kazao je on.
Izdvojio je posebno da je Saudijska Arabija ekonomski podržala BiH i davanjem povoljnih kredita, realiziranih putem Saudijskog fonda, u obnovi i izgradnji infrastrukturnih i stambenih objekata, kao i opremanju četiri bolnice u BiH.
"Želimo da sarađujemo i na drugim područjima. U pripremi je i potpisivanje ugovora o saradnji dviju država na polju nauke i naučnoistraživačkih djelatnosti", zaključio je ambasador Al-Thakafi.
Prorektor za međunarodnu saradnju na UNSA Samir Arnautović naglasio je da se tribina UNSA organizira kao jedna od aktivnosti ovog univerziteta na kojoj se žele tematizirati različita pitanja važna za društveni život u BiH i njeno pozicioniranje u svijetu.
Današnjem predavanju prisustvovao je i rektor Univerziteta u Sarajevu Faruk Čaklovica, te univerzitetski i djelatnici Ambasade Kraljevine Saudijske Arabije.
Na suđenju četvorici optuženih za genocid u Srebrenici, u dokaze je uvrštena izjava u kojoj optuženi Vlastimir Golijan priznaje da je učestvovao u ubistvima bošnjačkih zarobljenika na vojnoj ekonomiji Branjevo (opština Zvornik), javio je Birn-Justice Report.
U okviru prakse povremenih susreta učenika Behram-begove medrese u Tuzli sa uglednim bošnjačkim intelektualcima, u utorak (26. aprila) je upriličen susret sa književnikom i publicistom mr. sc. Fatmirom Alispahićem. Pred nekoliko stotina učenika Alispahić je govorio o budućnosti bošnjačkog naroda čiji će najjači stub biti upravo učenici bosanskih medresa.
- Vi ste elita bošnjačkog naroda, jer se odgajate kao njegov najsvjesniji i najuzoritiji dio. Bošnjačka budućnost nema čvršćeg oslonca od vas i vi toga morate još danas biti svjesni, pripremajući se da preuzmete teret odgovornosti za sudbinu našeg naroda. Kad znate da pripadate narodu čiji je jedan dio pobijen, a veći raseljen, čiji je preostali dio opljačkan, razvlašten i koloniziran, onda znate da je pred vama teška borba za naše dostojanstvo i jednakopravnost. Paradoks je da bošnjački narod nikada nije lošije stajao u političkom i ekonomskom smislu, a da po prvi put ima stratešku projekciju budućnosti u vidu generacija koje se odgajaju u medresama. Kada za deceniju ili dvije hiljade bivših učenika bosanskih medresa, kao pravnici, ljekari, urbanisti, pa i političari, preuzmu bošnjačku stvarnost, uspostavit će se standardi koji će garantirati da će nas predstavljati najbolji i najmoralniji među nama. Ovaj historijski zadatak pripada vama! - rekao je, između ostalog, Fatmir Alispahić.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, koji redovno objavljuje analize o aktuelnim političkim dešavanjima u regionu, za Dane govori o licemjernoj politici Borisa Tadića spram BiH, Ivi Josipoviću "koji se svojim potezima srozao na sreskog načelnika", reisu Ceriću koji je "zahvaljujući nesposobnosti domaćih političara postao najutjecajnija ličnost izvan BiH" te bh. političkim elitama koje su uzurpirale vlast u ime pojedinog naroda, a "uglavnom se radi o organiziranim kriminalnim grupama i ponajmanje političarima i ljudima sa vizijom".
Razgovarala: Dženana Karup-Druško
DANI: Gospodine Bećiroviću, analizom Beogradizacija političke scene u BiH uzburkali ste javnost u regionu jer ste iznijeli tezu o mogućoj zamjeni Kosova za Republiku Srpsku u korist Srbije. Na osnovu čega ste to tvrdili i koliko je ta teorija realna?
BEĆIROVIĆ: Beograd ima skoro dominantan utjecaj na političku scenu u BiH, ne samo u Republici Srpskoj nego i kod ostala dva naroda. Prudski sporazum je nastao pod mentorstvom i podrškom Beograda. Predsjednik Tadić već nekoliko godina ima na stolu ponudu o podjeli Kosova, prema kojoj bi Srbiji pripao sjeverni dio, ali iz unutarnjih političkih razloga ne smije na to pristati. Republika Srpska nije kompaktna teritorija i Distrikt Brčko je glavni kamen spoticanja za bilo kakve nove državne aranžmane, jer tu administrativnu jedinicu unutar BiH dijeli na dva fizički odvojena dijela. Upozoravali smo, da je donošenje amandmana na Ustav BiH, koji se odnosi na Distrikt Brčko veliki promašaj i na štetu Bosne i Hercegovine. Žao mi je da se o tome premalo ili nikako ne govori. Nažalost, javnosti se donošenje amandmana predstavilo kao veliki uspjeh, a, ustvari, taj amandman je veliki poraz za državu BiH. Zbog toga će Dodik najjače napade usmjeriti upravo na Distrikt Brčko. Sasvim sigurno mogu reći da nema govora o stvaranju novih država i promjeni državnih granica, taj proces je završen. To su samo iluzije pojedinih političara, koji također znaju da od toga nema ništa.
DANI: Institut koji vodite je u nekoliko navrata označio Borisa Tadića, predsjednika Srbije, kao nosioca nestabilnosti u regionu, posebno kroz negativno djelovanje spram BiH i bliskim vezama s Miloradom Dodikom. Kolika je Tadićeva moć kada je u pitanju BiH i koliko njegovo djelovanje može utjecati na unutrašnju političku (ne)stabilnost u BiH?
BEĆIROVIĆ: Nažalost, Tadić ima veliki utjecaj u BiH. I to prilično negativan. Njegova retorika je jedno, a provođenje te politike nešto sasvim drugo. Pogledajte samo šta je Tadić uradio u Srbiji, koliko je sa njim ta zemlja nazadovala, kako se brutalno obračunao sa svojim političkim protivnicima, kako je napustio političko naslijeđe Zorana Đinđića. Mislim da ste nedavno upravo u Danima objavili intervju sa Bogoljubom Karićem iz kojeg je ilustrativno kako Tadić bez milosti vlada Srbijom, i o tome govori i politički motiviran sudski proces protiv porodice Karić. Trenutno nepotrebno (ras)prodaje Telekom Srbije u bescijenje, čije vlasništvo nije potpuno jasno, jer država nema 31 posto, nego 18 posto vlasništva. Tadić daje deklarativnu podršku BiH kroz poznatu i ponavljajuću frazu da podržava dogovor tri naroda i dva entiteta, a Tadićeva podrška Dodiku je nedvojbena. S Dodikom bi se složio samo oko jedne teze, a to je da BiH ne može opstati kao država. Ali dodao bih, da bez volje velikih sila nije mogla nastati i opstati nijedna država u regiji. To se najbolje pokazalo na primjeru Srbije gdje je na 17 posto njene teritorije voljom velikih sila proglašena nova država - Republika Kosovo. Tadić se na ovakav način, podržavajući Dodika, nastavlja poigravati sudbinom Srbije, jer još uvijek može doći do dalje disolucije te zemlje. A Dodik će ostati upamćen kao srpski lider, koji je najviše opljačkao vlastiti narod.
DANI: U posljednje vrijeme i iz Hrvatske dolaze in-puti o tome kako bi se u BiH trebali riješiti nastali postizborni problemi. Može li se to tumačiti kao direktno miješanje u unutrašnje stvari BiH i da li sadašnja politička garnitura u RH podržava stvaranje trećeg entiteta u BiH, odnosno preustroj BiH, tačnije Federacije BiH, u kojem bi Hrvati imali svoju teritorijalnu jedinicu?
BEĆIROVIĆ: Hrvatska ima dovoljno svojih problema, pozabavila se sama sobom, i zbog toga je Dragan Čović pronašao saveznike i sponzore svoje politike u Banjoj Luci i Beogradu. Hrvatska je korak od ulaska u EU i neće rizikovati svoj ulazak u EU politikom koja bi bila kopija Tadićeve politike prema BiH. Predsjednik Josipović je dosadašnjim potezima afirmirao Dodika i napravio neki novi regionalni politički trougao Zagreb -Beograd - Banja Luka. Svojim odnosom sa Banjom Lukom i nagradom reketaških (Ne)zavisnih novina, nažalost, sveo se na nivo sreskog načelnika. On kao međunarodni pravnik trebao bi insistirati da Dodik bude procesuiran kod hrvatskog pravosuđa zbog podrške bombardiranju Zagreba početkom maja 1995. godine o čemu postoje neoborivi dokazi, a ne da Dodiku daje značaj državnika i navodno čovjeka koji će osigurati povratak Hrvata u RS.
Možda još jedan detalj slikovito govori o Josipoviću, koji je prilikom prve posjete Banjoj Luci na svečanoj večeri svirao na klaviru Dodiku i društvu, i time jasno ignorirao činjenicu da je u tom gradu izvršeno etničko čišćenje i zločin nad Hrvatima. To predstavlja svojevrsno poniženje za žrtve i hrvatski narod.
DANI: Može li preustroj Federacije riješiti pitanje majorizacije Hrvata? Šta sa pitanjem Posavine koju je Franjo Tuđman u pregovorima sa Slobodanom Miloševićem prepustio bosanskim Srbima, odnosno RS-u? Da li to BiH vraća na predratnu priču o podjeli BiH na tri (etnički čista) dijela?
BEĆIROVIĆ: Problem funkcioniranja Federacije BiH je evidentan i tu bi trebalo raditi na spajanju pojedinih kantona, tačnije, preciziranju nadležnosti kantona i federalnog nivoa, smanjivanju broja ministarstava, ispraviti nelogičnosti pripadnosti pojedinih općina pojedinim kantonima i izvršiti druge racionalnosti, ali bi istovremeno u Republici Srpskoj trebalo osigurati da tri ključne pozicije predsjednika RS-a, parlamenta i Vlade moraju ustavom obavljati pripadnici iz tri različita naroda i redefinirati ustavnu poziciju oba potpredsjednika RS-a. Isto tako u Federaciji je potrebno osigurati da su predsjednik FBiH, Parlamenta i Vlade iz tri različite etničke zajednice. Kada se govori majorizaciji Hrvata vrlo često se pretjeruje. S obzirom na brojnost možemo slobodno reći daje u mnogim segmentima kada se radi o Hrvatima izvršena pozitivna diskriminacija. Imamo primjer finansijskog sektora u FBiH, kojeg uglavnom vode i nadziru hrvatski kadrovi. Ponovni ustroj teritorijalnih jedinica u BiH značio bi i ukidanje postojećih administrativnih aranžmana (RS i FBiH) u ovakvom obliku. Težnja za hrvatskom jedinicom u BiH bez bosanske Posavine je slično kao uspostaviti Palestinsku državu bez Jerusalema. Sadašnje rješenje od dvije administrativne jedinice je pogubno za BiH, sa tri bi bilo još pogubnije i stvorilo bi dugoročnu nestabilnost. Rješenje treba tražiti u novoj regionalizaciji, jer svi građani i narodi nisu se pitali ni kada je nastala ni FBiH ni RS nego je to bila posljedica nasilja, rata i etničkog čišćenja.
DANI: Kako ocjenjujete djelovanje i snaženje, uslovno rečeno, bošnjačke politike u BiH, ali i djelovanje u regionalnim i euroatlantskim procesima, ukoliko se uopće može o tome govoriti s obzirom da BiH nema vlast već skoro pola godine? BEĆIROVIĆ: Dobro ste rekli uslovno, jer ne postoji bošnjačka politika u pravom značenju te riječi. Od 2006. godine prisutan je stalni trend poraza uslovno rečeno bošnjačke politike. Radije bih vidio bosanskohercegovačku politiku, jer takva politika je za sve, ne samo za pojedine etničke zajednice. Ustvari, imamo političke elite koje su uzurpirale vlast navodno u ime pojedinog naroda. Uglavnom se radi o organiziranim kriminalnim grupama, a ponajmanje političarima i ljudima sa vizijom.
BEĆIROVIĆ: Dobro ste rekli uslovno, jer ne postoji bošnjačka politika u pravom značenju te riječi. Od 2006. godine prisutan je stalni trend poraza uslovno rečeno bošnjačke politike. Radije bih vidio bosanskohercegovačku politiku, jer takva politika je za sve, ne samo za pojedine etničke zajednice. Ustvari, imamo političke elite koje su uzurpirale vlast navodno u ime pojedinog naroda. Uglavnom se radi o organiziranim kriminalnim grupama, a ponajmanje političarima i ljudima sa vizijom.
DANI: S obzirom da se Vaš institut bavi i analizom dešavanja u arapskom svijetu, kako biste prokomentirali aktuelna dešavanja, promjene vlasti koje vode potpuno drugačijem političkom uređenju. Šta to može značiti u budućnosti i da li bi se ta dešavanja mogla odraziti na BiH i region?
BEĆIROVIĆ: Zapad je decenijama izgrađivao partnerske odnose sa omraženim režimima, a ne sa arapskim masama. To je evidentno i na Balkanu, manje-više, Zapad je podržavao nacionaliste, vrlo rijetko umjerene lidere i političke opcije. I kada su počeli protesti podržavao je istovremeno i demonstrante i režime. Tu se radi o jednom historijskom procesu dekolonizacije kada su kolonizatore zamijenili domaći vlastodršci, koji su često bili brutalniji od samih kolonizatora. Zapad je upravo sa tim vlastodršcima uspostavio tijesne veze i različite biznise sve to opravdavajući time da ta društva nisu zrela za demokratiju i da se najlakše dogovoriti sa diktatorima, posebno kada se radilo o pitanjima vezanim za izraelsko-palestinski konflikt. Decenije strahovlade u tim državama stvarale su snažan bunt nezadovoljnog stanovništva i jednostavno su godinama sazrijevali uslovi za masovne ustanke, koji su proteklih mjeseci kulminirali potpomognuti modernom komunikacijskom tehnologijom, koja je omogućila lakše organiziranje. Demokratizacija će se nastaviti, autokratski režimi nestajat će jedan za drugim. Ta događanja se teško mogu odraziti na BiH, jer je BiH podijeljeno društvo, a za masovne proteste potrebno je djelovati i imati osjećaj pripadnosti cjelini i tako osigurati prijeko potrebnu sinergiju.
DANI: Radite u državi koja je ekonomski i politički prisutna i djeluje u BiH. Kako ocjenjujete slovenski angažman u BiH u ekonomskoj, a kako u političkoj sferi spram BiH?
BEĆIROVIĆ: To je vrlo zanimljivo pitanje. Jedno je deklarativno zalaganje za BiH, a drugo je šta u stvari slovenska vanjska politika želi, a šta privreda. Prošle godine parlament je donio Smjernice slovenske vanjske politike prema zapadnom Balkanu. To je jedan prilično slab dokument, koji naravno ne predviđa ni posebnog izvjestitelja slovenskog predsjednika Vlade Pahora za BiH, pozicija na kojoj je imenovan Milan Kučan. Kučan plasira jednu od najopasnijih teza u posljednjih 20 godina, da treba ispitati želju pojedinih etničkih zajednica da li žele živjeti u BiH ili ne. Kučanu bi odgovorio sa kontra pitanjem: da li bi Mađari u slovenskom Prekmurju gdje je on rođen, kada bi se pitali za želje radije živjeli u Sloveniji ili Mađarskoj? Vjerojatno bi odgovor bio da bi radije živjeli u ovoj drugoj državi. Mađari u Sloveniji ne prisustvuju zvaničnoj proslavi pripojenja Prekmurja matici Sloveniji koja se svakog augusta organizuje kao državna proslava. Da li bi Srbi u istočnoj Slavoniji radije živjeli u Hrvatskoj ili Srbiji, Mađari
u Vojvodini u Srbiji ili Mađarskoj, Albanci u Makedoniji ili nekoj drugoj državi, Bošnjaci na Sandžaku u Srbiji ili BiH, albanski Grci u Albaniji ili u Grčkoj...? Mnogobrojni su primjeri gdje bi značajan dio stanovništva jedne države radije živio u nekoj drugoj državi. Međunarodno pravo i odnosi nisu zasnovani na željama nego na nečemu potpuno drugom. Vlada koja ima podršku od oko 15 posto građana je vlada koja ne može napraviti značajne iskorake u svojoj zemlji a kamoli u sferi vanjske politike. Slovenska politika do Balkana je u slogu da žele biti "svačiji kum, a ničiji prijatelj". Tu bih mogao pohvaliti Tanju Fajon i Jelka Kacina, koji se ipak posebno izdvajaju od svih ostalih, ne samo kada je u pitanju BiH nego i regija. Kada se slovenska ekonomija pozicionirala u BiH to je radila uglavnom samoinicijativno bez podrške slovenske politike nego u saradnji sa bosanskim privrednicima i bosanskim političkim elitama, koji su omogućili njihov ulazak i pozicioniranje za male pare i za korist nekolicine pojedinaca iz BiH i time su pokazali kako štite nacionalni interes. Radilo se uglavnom o bošnjačkim političarima.
Udruženja u funkciji politike
DANI: Podržali ste naloge UN-a upućene BiH, ali I zahtjeve Saveza logoraša BiH, za donošenje krovnog (državnog) zakona za civilne žrtve u BiH. Zašto je ovaj zakon tako bitan i kome ne odgovara njegovo donošenje? Imali ste jednu zanimljivu analizu o tome, koju su Dani prenijeli, a u kojoj ste vrlo oštro kritikovali ulogu određenih nevladinih organizacija.
BEĆIROVIĆ: Žrtva je žrtva i tu etnički prefiks nema apsolutno nikakvog značaja. Tim ljudima treba pomoći, a možda se najbolje može pomoći kroz donošenje zakona za žrtve rata na nivou države BiH. Nažalost, pojedina udruženja/udruge žrtava su u funkciji politike i suprotstavljaju se donošenju državnog zakona. Uglavnom radi se o pojedincima, koji su u sprezi sa političarima i sve rade da se taj zakon ne donese i time direktno rade u korist vlastite štete i na štetu svog članstva. Čak su i pojedine međunarodne nevladine organizacije, koje se navodno bave žrtvama rata u BiH djelovale i još uvijek djeluju pristrano do pojedinih etničkih zajednica, a trebale bi imati jednak odnos do svih žrtava bez obzira na etničku pripadnost.
Reis, najutjecajniji pojedinac izvan BiH
DANI: Koja je po Vama uloga i značaj vjerskih zajednica na politička dešavanja u BiH, ali i regionu?
BEĆIROVIĆ: Crkve i vjerske zajednice imaju snažan utjecaj u svim postkomunističkim, odnosno tranzicionim društvima. To je dodatno specifično za BiH, koja je imala težak rat i religije su se tu dodatno pozicionirale. Nažalost imamo religije, koje su u mnogo čemu manifestativne, folklorne i nalaze se u nekoj fazi društvene adolescencije i vremenom bi trebale da evoluiraju i zauzmu mjesto koje im pripada u razvijenim demokracijama, naravno kada to BiH dostigne. To najbolje pokazuje činjenica, daje najprepoznatljiviji ili čak možda i najutjecajniji pojedinac iz BiH u svijetu reisu-l-ulema Cerić, što dovoljno kaže da nemamo svjetovnih političkih elita, koje su dovoljno kvalitetne i snažne da se nametnu izvan BiH, nego je to mjesto pripalo vjerskom vođi. U regiji je situacija dosta slična, jer vrlo često religijske vođe pokušavaju biti i gospodari naših duša, ne samo sudbina zajedno sa političarima.
Đukanović je povezan i s kriminalom i s ratnim zločinima
DANI: Najviše ste izloženi napadima iz Crne Gore. Čime to objašnjavate i od koga najviše kritika dobijate u zadnje vrijeme?
BEĆIROVIĆ: Ovdje treba biti precizan. Izložen sam jedino napadima i kritikama Mila Đukanovića i njegovog režima. Početkom godine sam za jedan crnogorski dnevni list rekao, da ću rad novog premijera Igora Lukšića ponajviše cijeniti po tome da li će smoći snage da procesuira Mila Đukanovića ili ne. To je test za Lukšića, inače će sve ostalo biti kao i prije, jer je Đukanović još uvijek predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), a tamo je leglo kriminala. Đukanović je jedan od rijetkih političara, koji je duboko povezan i sa kriminalom ali i sa ratnim zločinima. Radimo profesionalno i kritike povremeno dolaze od onih kojima takav rad smeta ili ugrožava njihove interese.
Koncert ilahija i kasida u Blagajskom Domu kulture pratilo dvije stotine ljubitelja duhovne muzike Medžlis Islamske zajednice Mostar i BZK Preporod Mostar koncertom ilahija i kasida u Blagajskom Domu kulture sinoć (25.04) su napravili i značajan iskorak u pristupu tradicionalnoj manifestaciji „Dani mevluda i zikra".
U povodu trinaeste godišnjice smrti brigadnog generala i komandanta 4 korpusa Armije RBiH Arifa Pašalića Jedinstvena organizacija boraca Grada Mostara, predstavnici javnog, političkog i vjerskog života Mostara te učenici osnovnih škola i brojni građani danas (26.04) su posjetili mjesto njegove tragične pogibije i nad njegovim mezarom u mostarskim Šehitlucima proučili Fatihu, položili cvijeće i odali dužnu počast.
Prigodnim riječima sjećanje na rahmetli generala Pašalića evocirao je brigadni general i komandant 4 Korpusa Mustafa Polutak.
"Ono što nam se desilo od 1991. do 1995. godine nećemo lahko zaboraviti. Mostar je imao sreću da se u njemu u tim najtežim trenutcima pojavi Arif Pašalić, čovjek stručan, neophodan..., da rukovodi i komanduje odbranom Mostara i šireg prostora Hercegovine.", kazao je general Polutak. Ističući činjenicu da su ga Mostarci prihvatili kao svog čovjeka i dali mu puno povjerenje general Polutak je naglasio kako se general Pašalić nije štedio u odbrani Bosne i Hercegovine.
"Bio je nepokolebljiv u najtežim trenucima i svi oni koji su preživjeli to vrijeme znaju o kakvim se iskušenjima radilo. Istovremeno se vodila borba na dva fronta, protiv dva agresora koja su imali cilj uništiti bošnjački narod i Bosnu i Hercegovinu.", zaključio je Polutak.
Arif Pašalić rođen je u Zenici 1943. Godina. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu obavljao je više komandnih dužnosti. Tragično je stradao na današnji dan 1998. godine. Junaštvo, odvažnost i uzornost ogromna je baština koju je Arif Pašalić podario Mostaru.
"Ekonomski odnosi između BiH i Saudijske Arabije su poboljšani i u uzlaznoj putanji, a pokazatelj toga je nedavni drugi Sarajevo biznis forum na kojem je razgovarano o nizu pitanja iz domena tih odnosa, te potpisan ugovor o izgradnji kružnog puta oko grada Zenice", kazao je jučer (26.04) ambasador Kraljevine Saudijske Arabije u BiH Eid M. Al-Thakafi, tokom predavanja koje je održao na tribini Rektorata Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, koji redovno objavljuje analize o aktuelnim političkim dešavanjima u regionu, za Dane govori o licemjernoj politici Borisa Tadića spram BiH, Ivi Josipoviću "koji se svojim potezima srozao na sreskog načelnika", reisu Ceriću koji je "zahvaljujući nesposobnosti domaćih političara postao najutjecajnija ličnost izvan BiH" te bh. političkim elitama koje su uzurpirale vlast u ime pojedinog naroda, a "uglavnom se radi o organiziranim kriminalnim grupama i ponajmanje političarima i ljudima sa vizijom".
