Aktuelno (arhiva)

Iftarom na centralnom trgu Novog Pazara završena ramazanska manifestacija...

Opširnije

Izvršni odbor MIZ Prnjavor, najoštrije osuđuje posljednji vandalski čin i zlodjelo...

Opširnije

Mukabela za žene u džematu Slavinovići

Prije četiri godine u džematu Slavinovići počela je sa aktivnim djelovanjem mukabela za žene.  Na inicijativu hadži hanume  Fikrete ova ideja je uspješno realizovana. Mukabela se uči svaki dan u 12 sati. U početku je bilo veoma teško. Bilo je samo šest žena koje su učile mukabelu (dvije učenice Behram- begove medrese i četiri džematlijke). Postepeno se broj zainteresiranih, kako za ucenje tako i za prisustvo na mukabeli povecavao.  Ove godine džemat Slavinovći je dobio sedam novih svršenica Kur'anskog pisma. Uglavnom su to žene srednjih godina.  One su dokazale da se upornošću i trudom može postiči željeni cilj. A sve  to ne bi uspjeli bez podrške mjesnog imama, Ismeta ef. Avdibašića.  Danas mukabeli prisustvuje preko dvadeset džematlijki, a više od pola njih zna uciti Kur'an. Mukabelu vodi Samra Avdibašić, studentica Pravnog fakulteta u Tuzli u saradnji sa Zerinom Muminović, studenticom FIN-a.

Fikreta Avdibašić: "Hvala Allahu koji je omogućio učenje mukabele u našem džematu. Jako sam sretna zbog toga i ponosna što sam dio toga. I ranije sam posjećivala mukabele, ali drugačiji je osjećaj kada i ja sama mogu učiti."

Sadija Suljkanovć:" Ove godine sam naučila Kur'ansko pismo. Veoma sam uzbuđena jer je učenje na ovoj mukabeli moj prvi javni "nastup". Sretna sam što ramazanske dane provodim na ovaj način".

Mukabela za djecu u džematu Ševar

Džematlije džemata Ševar ove godine su  u prilici da poslije podne - namaza prisustvuju učenju mukabele koju uče polaznici mektebske nastave ovoga  džemata.   Od njih 39 - ero koji su ove godine položili hatmu pred komisijom MIZ  Tuzla njih 21 najboljih  iz kiraeta svaki dan uče  Kur'an pred oko 120 džematlija ovog džemata.

Učenici koji   uče mukabelu su: Amer Jašić, Selsebil Hasanbašić, Amela Aldobašić, Bakir Hasanbašić, Admir Hasanbašić, Almedin Bučaj, Ermin Mehmedinović, Ahmed Hasanbašić, Muris Hasanbašić, Kenan Mehmedinović, Emir Sprečak, Rizah Salkić, Kemal Hasanbašić, Alma Bučaj, Mubina Hasanbašić, Rijalda Mehmedinović, Amerlina Mehmedinović, Džana Žigić, Jasmina Mehmedinović, Mirnesa Džananović, Ferisa Gurdić.
Mukabelu pored imama Muamer ef. Hasanbašića vodi  i studentica FIN - a Nevresa Šehić koja je na ramazanskoj praksi u ovom džematu.

Emina Muratović

Zaseok Dabovci pripada džematu Vrbanjci kod Kotor Varoša i svakog 14. avgusta preživjeli dabovćani prisjećaju se svojih 44 Šehida koji poginuše na kućnome pragu samo zbog toga što su bili muslimani. Ove godine 14. avgust je bio i 14 dan mjeseca ramazana, pa su dabovćani u svojoj prelijepoj džamiji u Vrbanjcima organizirali mevlud, a nakon toga obezbjedili i iftar za sve postače koji su bili u mogućnosti ostati na iftaru kod njih.

Veliki broj džematlija Vrbanjaca, ali i džematlija iz okolnih džemata je došao da podjeli bol sa porodicama šehida i pokaže im da nisu sami u ovim teškim trenucima sjećanja na svoje najmilije.

Nakon obraćanja hadži Emir ef. Bilića imama džemata Vrbanjci ,  Jasin i mevlud su proučili imami MIZ Kotor Varoš, a nakon toga prisutnima su se obratili Samir ef. Delić, glavni imam MIZ Kotor Varoš i profesor Gazi Husrev begove medrese Rešid Bilalić.

Pored spomenutih obilježavanju stradanja mještana Dabovci još su prisustvovali Hadžib Šišić, hfz Dževad Hrvačić i Bečić Ismet profesori Gazi Husrev begove medrese.

Dabovci su prije agresije bili malo mjesto koje je imalo tridesetak bošnjačkih domaćinstava koja su u slozi živjela sa svojim komšijama pravoslavcima i nisu mogli ni zamisliti da će početkom agresije biti gotovo istrijebljeni na najzvjerskiji način upravo od strane svojih komšija. Danas Dabovci imaju svega nekoliko domaćinstava, jer i oni koji nisu stradali u pokolju koji se desio 14. avgusta 1992. godine danas su pod traumama i neki nažalost nikada nisu mogli doći niti da posjete svoje selo, a o povratku na svoja ognjišta ne mogu ni razmišljati. 

Nijaz Duzan

Reisu-l-ulema je jučer posjetio Banja Luku gdje se informisao o napretku u obnovi Ferhadije.

Opširnije

Šerijatski je zabranjeno (haram) organiziranje i učestvovanje u spomenutim...

Opširnije

Lijepe i drage blagodati kratko traju, ali u nama ostavljaju dubok i trajan osjećaj...

Opširnije

Glavni muftija Muamer ef. Zukorlić je, u četvrtak 18. februara, upriličio sastanak sa koordinatorima islamske vjeronauke u školama i rukovodstvom Udruženja vjeroučitelja. 

Na sastanku je razmatrano pitanje realizacije zakonom garantovane islamske vjeronauke u školama u sjenci ugrožavanja ovog prava muslimana od strane Ministarstva vjera i Ministarstva prosvjete.

Tom prilikom istaknuto je da Bogoljub Šijaković u svojstvu državnog sekretara Ministarstva vjera i dalje predvodi hajku režima na prava Islamske zajednice i muslimana.

Učesnici sastanka usvojili su program mjera zaštite od nepravde koju vlast čini prema polaznicima, njihovim roditeljima i vjeroučiteljima islamske vjeronauke. Takođe su se saglasili da diskriminatorsko ponašanje režima prema Islamskoj zajednici i muslimanima može izazvati ozbiljnu destabilizaciju ovog prostora.

Na sastanku je zaključeno da Islamska zajednica uputi poziv najvišim predstavnicima vlasti da Islamskoj zajednici vrate nezakonito uzurpirano pravo na islamsku vjeronauku u skladu sa Ustavom i Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama.

U toku su započeti radovi na izgradnji musalle na dovištu Prisadi. Dovište Prisadi je jedno od najpoznatijih i najstarijih dovišta  na prostoru Sjevero-istočne Bosne. Prošle godine je započeta izgradnja musalle na ovom dovištu, a evo hvala Allahu ove godine se nastavljaju radovi na ovom objektu. U toku je etapa ukrovljavanja musalle. Dovište Prisadi svake godine pošalje poruku prisutnim vjernicima, a to je da nikada ne smiju zaboraviti dovu, jer dova je neophodna svakome od nas. Svake godine drugog vikenda u mjesecu avgustu na ovom dovištu se obilježavaju dove u organizaciji Medžlisa IZ-e Srebrenik. Od kada se obilježavaju dove na ovom dovištu i koji su motivi za njihovo obilježavanje nije nigdje zapisano, a najstariji ljudi ovog džemata i okolnih džemata kažu da se ni oni ne sjećaju i da su njima njihovi djedovi govorili o važnosti tog dovišta. Tim povodom su glavni imam Medžlisa Srebrenik Refik-ef Hodžić i predsjednik Medžlisa Mevludin-ef Joldić zajedno sa aktivistom Suljom Pedljićem, zijaretili dovište na Prisadima i propratili radove na Musalli nekoliko puta tokom ovog i prošlog mjesaeca što dokazuju prilozi koje smo objavljivali na internet stranicama. Ovom prilikom oni su apelirali na sve ljude dobre volje da pomognu izgradnju ove Musalle i na takav način olakšaju svim vjernicima da u daljnjem periodu svoje obrede lakše obavljaju kada dođu na dovište Prisadi.

Pored učenja dova održavali bi se i vazovi - poučna vjerska predavanja, koje su, uz prisustvo «mnogo svijeta», držali poznati vaizi iz okoline, ali i iz udaljenijih krajeva. Poznato je da je na ovu veliku vjersku manifestaciju je dolazila ulema iz Srebrenika,Gradačca,Gračanice i Tuzle, četiri najbliža vjerska i kulturna središta. A na dove su dolazili ljudi i iz udaljenijih krajeva.
Ova poznata vjerska manifestacija redovno se održava od vremena kojeg ni najstariji ne pamte. Posljednjih godina (od kraja devedesetih godina 20 stoljeća), dove na Prisadima se obnavljaju i sve su masovnije posjećene. Svake godine tu se u velikom broju okuplja stanovništvo s područja okolnih općina.
U odnosu na slične vjerske manifestacije u Bosni i Hercegovini, dovište na Prisadima ima i svoje dvije specifičnosti. Prva je što ga po tradiciji posjećuju muškarci i žene, a druga, što se dove na Prisadima obavljaju drugi vikend u mjesecu avgustu a ne kao na drugim mjestima određenim danom. Svake godine dove na ovom dovištu organizuje Medžlis IZ-e Srebrenik, džemat Brnjičani.

Tako je i ove godine dovište Prisadi je u subotu (13.08) posjetilo nekolika  stotina vjernika, koji su zajedno sa domaćinima džemata Brnjičani, predstavnicima MIZ Srebrenik predsjednikom Mevludin-ef Joldićom i glavnim imamom Refik-ef Hodžićem, kao i gostima, te prof. Ševkom-ef Sulejmanović, profesora u Behram-begovoj medresi u Tuzli, koji je bio u svojstvu izaslanika Muftije tuzlanskog Husein-ef Kavazovića, i ostalim imamima, uputili zajedničku dovu na ovaj dan.

Program je počeo u 11:30 sati, a počeo je učenjem Jasin-i-šerifa,a vjerski program izveli su imami  Medžlisa Srebrenik. Nakon proučenih odlomaka iz Kur'ana  prvo se sa nekoliko uvodnih riječi prisutnim vjernicima obratio Elvis efendija Hodžić imam džemata Brnjičani, džemat u kojem se nalazi ovo dovište, zahvalio im se na njihovom dolasku i zaželio im dobrodošlicu. Glavni imam Medžlisa IZ-e Srebrenik poselamio je veliki skup i uputio riječi dobrodošlice i zahvalio se svima na njihovom dolasku te ukazao na važnost dove i mjesta gdje se dove uče-dovišta, između ostalog on je rekao: "Vi ste danas ovdje na ovom mjestu-dovištu Ratiš, da pokažete da vam je duboko stalo do namaza, Kur'ana, zajedništva, džemata, dove, i znajte da vam za ovo slijedi posebna nagrada". Nakon uvodnih riječi glavnog imama Refik-ef imami Medžlisa IZ-e Srebrenik su proučili tradicionalni Mevlud i nekoliko ilahija i kasida.

Poslije vaza uvaženog Prof. Ševke-ef koji je govorio o važnosti čovjeka, vjere i međusobnog odnosa, o odnosu prema drugom, samom sebi kao i prema dragom gostu Ramazanu, još jednom svima se zahvalio glavni imam Refik-ef, te najavio buduće aktivnosti koje će Medžlis organizirat tokom Ramazana, prisutnim vjernicima poželio je da isposte ramazanske dane u zdravlju i rahatluku i da dočekaju bajram sa svojim najmilijim. Potom je proučeno ašere te dova čime je i završena ova svečanost.Važno je naglasiti da su svečanosti prisustvovali i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti općine Srebrenik, koji su u svojim programima pomagali dovište Prisadi na način sanaciju puteva prema dovištu i na drugi način.

Noć uoči dove na prisadima džematlije ovog džemata ( Brnjičani ) su pripremili iftar na dovištu pod musallom, te se klanjao i teravih-namaz, čemu je prisustvovalo preko stotinu vjernika. Ovim činom džematlije ovog džemata su htjele pokazati koliko im je stalo do ove tradicije a i same vjere.

Cilj ovakvih susreta  je snaženje zajedništva u vjeri, tradiciji i kulturi, koje nas povezuje s našim korijenima. Ovdje osvježavamo svoju vjeru, nadahnjujemo svoj duhovni identitet i  povijesna sjećanja, moleći Allaha u svojim dovama za vječni spas, za ustrajnu vjernost svetim duhovnim vrijednostima, Islamskoj zajednici, domovini i svome narodu. 

Molimo Allaha da ukabuli sve naše dove, namaze, naš post, naša dobra djela, da nam oprosti naše grijehe i učvrsti nas u zajednici. Da svaki naš korak prema dovištu Prisadi nagradi sevabima, a sve naše ibadete upiše u knjigu naših dobrih djela. Da nam podari zdravlja i života kako bismo i ubuduće posjećivali naša dovišta i ona mjesta gdje se veliča Allah Uzvišeni. Amin !

Babajić-ef Damir

Muslimani u SAD-u nakon 11. septembra 2001. godine trpe od lošeg imidža. Unatoč činjenici da su kao pojedinci dobro integrirani u američko društvo, svakodnevno se suočavaju s predrasudama. 

"Njegujemo odlične odnose s FBI-om, ministarstvom za financije, vanjske poslove kao i s različitim državnim krivičnim institucijama", stoji, među ostalim, na internetskoj stranici Centra ADAMS (All Dulles Area Muslim Society). Prema njihovim navodima, ovo je jedna od najvećih muslimanska zajednica u SAD-u, vjersko okupljalište za više od 5.000 muslimanskih obitelji.

"Želimo da ljudi znaju ko smo i da smo protiv ekstremizma i terorizma", kaže Rizwan Jaka, glasnogovornik zajednice. Zbog toga na internetskoj stranici također stoji da žene i muškarci imaju jednaka prava, da se pozornost posvećuje saradnji s ostalim vjerskim zajednicama i da je humanitarni rad na prvom mjestu.

Ove otvorene izjave vjernosti društvu u kojem žive nisu bez razloga. Ova muslimanska zajednica, smještena u jednom gradiću zapadno  od Washingtona, je nakon 11. septembra  2001. doživjela brojne izljeve mržnje. Iste večeri, nakon što su napadnuti New York i Washington, provaljeno je u njihovu  stara džamiju a natpisi na gradilištu novog vjerskog objekta su spaljeni. No Rizwan Jaka istodobno naglašava kako su ostale vjerske zajednice u susjedstvu odmah pokazale solidarnost. Ponuđeno im je zajedničko čuvanje džamije a muslimanskim ženama je, u slučaju da se ne osjećaju sigurno, ponuđena i pratnja.

Vandalizam i nasilje nad muslimanima

No pitanje muslimana u SAD je još uvijek osjetljivo pitanje. "Javne rasprave o planiranoj izgradnji islamskog centra u blizini Ground Zero u New Yorku su politički motivirane", kaže Robert Marro, koji je kao i Jaka, član odbora Centra ADAMS. On kaže da je i spaljivanje Kur'ana na Floridi, također, samo podizanje medijske prašine. „Takvim akcijama se love glasovi birača", zaključuje Marro.

On je unatoč tim primjerima optimist što se tiče budućnosti muslimana u SAD. Američki muslimani su se za relativno kratko vrijeme integrirali, isto kao što su to uradili katolici, Italijani i Irci, u proteklom stoljeću. Marro podsjeća na raspravu koja je vođena nakon što je John F. Kennedy izabran za predsjednika. Polemika je potaknuta zbog činjenicom što je Kennedy bio prvi američki predsjednik katolik. Tada se raspravljalo o tome kome će Kennedy biti lojalniji - Papi ili SAD-u. No u SAD-u će, ipak, morati proći još mnogo vremena dok ne bude važno je li neko katolik ili musliman.

To pokazuje i primjer Samire Hussein. Ona je Palestinka, živi u Gaithersburgu (Maryland) i za svog života u SAD je nekoliko puta na svojoj koži osjetila bijes „patriota". To je i razlog zašto se ne želi fotografirati ispred svog automobila. Nekoliko puta su joj već bile probušene gume na automobilu, razbijena ulazna vrata na kući, uništene biljke u vrtu. Sve je počelo još nakon prvog Rata u zaljevu a kulminiralo je 11. septembru 2001. kada su njezina djeca bila pretučena u školi.

Informisanost i dobrotvorni rad

No ova socijalna radnica na provokacije, čak i na poslu, je reagirala još intenzivnijim društvenim angažmanom: u školi na poslu i u zajednici. Kao predstavnica roditelja u školi, Samira učenicima objašnjava zašto nosi maramu i zašto je obrazovanje njezino oružje. "Želim informirati ljude. Najbolje je početi s djecom. Ukoliko djeca shvate religiju i kulturu, tada će i njihovi roditelji promijeniti svoje poglede", kaže Samira. Ova Palestinka je 2002. godine nagrađena regionalnom nagradom za borbu protiv netolerancije.

Pojačani socijalni angažman američkih muslimana zahtijeva i Tufail Ahmad, najstariji član zajednice. "Kaže se da Indijci i Pakistanci žive u velikim kućama i da se ne brinu o siromašnima", kaže Ahmad. Rođen je u Indiji. Odrastao je u Pakistanu, a u SAD se doselio 1973. godine. Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine, odlučio je postati aktivniji u Centru. Prvo je organizirao okrugle stolove, a kasnije se angažirao na humanitarnom radu.

Bolje nego u drugim dijelovima zemlje

Muslimani u Montgomery County od 2001. godine skupljaju životne namirnice. Ni Ahmad se ne stidi stati ispred samoposluživanja kako bi skupljao milodare. Godišnje prikupe po nekoliko tona životnih namirnica. Čak su klali i krave a meso podijelili siromašnima. Sirijac Waled Hafiz, koji je 20 godina živio u Njemačkoj, u SAD-u živi i radi posljednjih 10-tak godina. Član je Montgomery County Moslem Foundation, dobrotvorne organizacije za muslimane. Akcije ove organizacije pomažu između 300 i 400 osoba. Unatoč tomu Hafiz nije zadovoljan angažmanom muslimana. „U ovoj oblasti su useljenici polako u većini ali u humanitarnim organizacijama su još uvijek uglavnom starosjedioci", žali se Hafiz i drži da se to stanje mora promijeniti.

Pritom diskriminacija muslimana u Montgomery County ni izbliza nije tako izražena kao drugdje. "U ovoj oblasti su ljudi bolje informirani. Ukoliko odete u Teksas ili Zapadnu Virdžiniju, vidjet ćete da stanovništvo još uvijek ne zna gdje su Sirija i Jordan i ko je odgovoran za napade izvršene 11. septembra", kaže Hafiz.

Guled Kassim je 1985. godine, kao desetogodišnjak, iz Somalije doputovao u Montgomery County. Trenutno je predsjednik muslimanske zaklade. Kako on, koji je služio i u američkoj vojsci, odgovara na pitanje - da li je prvo musliman ili Amerikanac? "Ja sam oboje", kaže Kassim. Njegovoj generaciji nije teško reći: "Ja sam Amerikanac i musliman ili musliman i Amerikanac." "Redoslijed nije važan", dodaje Kassim.

(www.dw-world.de)