Aktuelno (arhiva)

Na inicijativu Koalicije za prevenciju genocida (Georgia Coalition 2 Prevent Genocide) a u saradnji sa Bremen muzejom holokausta i jevrejskog nasljeđa (The Breman Jewish Heritage & Holocaust Museum), u sklopu pomenutog Muzeja, u Atlanti je 6. novembra 2011., osnovan Institut za prevenciju genocida (Genocide Prevention Institute).

Tom prilikom organizovana je posebna Panel diskusija sa žrtvama koje su uspjele preživjeti strahote Holocausta i Genocida u Poljskoj, Bosni I Hercegovini, Ruandi i Sudanu. Moderator panela je bila gospođa Šrli Frenklin (Shirley Frenklin) bivša gradonačelnica Atlante.

Organizatori Panela, g-đa. Melani Nelkin (Melanie Nelkin) i g-đa. Lili Bakster (Lili Baxter) su uspjele da na ovaj Panel okupe osobe koje dolaze iz različitih dijelova svijeta, različitih kultura, religija čak i boje kože, a kojima je zajedničko da su svi žrtve iste mržnje i mučenja kojima su bili izloženi. Time ja na najočigledniji način pokazano da parola "Nikad više" (Never again) još uvijek nije zaživjela niti realizirana, čak ni sedamdeset godina kada je postavljena kao imperativ pred ljudsku vrstu niti je ijedna nacionalna, etnička, religijska ili bilo koja druga grupa isključena kao moguća žrtva genocida.

Svoja iskustva i torture kroz koje su prošli kao i svoje viđenje šta je potrebno učiniti kako se Genocid ne bi ponovio, prisutnima u prepunoj sali Muzeja iznijeli su g-dja. Toša Šnajder (Tosia Schneider) preživjela žrtva Holokausta iz Poljske kaja danas živi u Atlanti; Klod Gejtbak (Claude Gatebuke), preživio genocid u Ruandi; te Manuel Soloman (Emmanuel Soloman) iz Sudana.

O veliko srpsko-crnogorskoj i veliko-hrvatskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu prisutnima je govorio Semir Đulić, preživjeli logoraš Dretelja, danas aktivni član UO Zajednice Bošnjaka Džordžije (ZBGA), Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), Bosansko-američkog Instituta genocida (BAGI) i Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD BiH).

Ono što je zajedničko svim izlaganjima panelista jeste činjenica da su svi oni žrtve organizovanog i planiranog uništenja koji je bio namijenjen etničkim ili religioznim grupama kojima su pripadali. U svim slučajevima jasno se mogu uočiti faze genocida. Od podjela na "mi i oni", preko dehumanizacije žrtve kroz davanje pogrdnih imena grupi kojoj žrtva pripada radi lakše eliminacije, ekstremizacije grupe koja provodi genocid, formiranja snaga za egzekuciju, proces eliminacije kroz masovna ubistva, i na kraju negiranje genocida i prebacivanje krivnje na žrtvu.

Isto tako svi panelisti se slažu da je u svim slučajevima genocida međunarodna zajednica potpuno zakazala ili zakasnila sa intervencijom da spriječi masovne zločine nad nezaštićenom i nevinom žrtvom. Đulić je čak istakao da je ta pasivnost međunarodne zajednice dovela u pitanje i samu ideju humanizma koju baštini zapad, i otvoreno se upitao: "Ako je njemački filozof Adorno rekao da poslije Auscwitza nema smisla pisati poeziju, pitam se da li je poslije Ruande, Srebrenice i genocida u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i svih patnji kroz koje prolaze mnogi narodi i grupe danas, uopće moguće racionalno mišljenje i promišljanje svijeta i budućnosti ljudske vrste", istako je u svom obraćanju Đulić.

Panelisti, kao žrtve, posebno su ogorčeni na proces negiranja genocida i pokušaja nametanja krivice žrtvi. Čak ni Međunarodni krivični sud u Hagu nije imun na takve pokušaje posebno kroz proces postizanja dogovora sa pojedincima ili vladama koje su, planirale i učestvovale u genocidu. Jedan od primjera je svakako dogovor koji je Karla del Ponte postigla sa Vladom Srbije kao i priznavanje entiteta unutar BiH pod imenom Republika Srpska, iako su njena vojska i policija jasno definisani kao počinioci genocida i etničkog čišćenja.

Na kraju su organizatori i učesnici panela pozvali prisutne da se aktivno uključe i kroz kontakte sa predstavnicima vlasti koje su birali izvrše pritisak i traže zakonsko regulisanje i obavezu prevencije i kažnjavanja negiranja genocida kao i značajnije uključivanje ove problematike u obrazovne sisteme a sve u cilju prevencije mogućih genocida u budućnosti.

(www.bosnjaci.net)

Kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a Bosna i Hercegovina bi mogla biti „kolateralna šteta" sukoba oko palestinskog zahtjeva za članstvom u Ujedinjenim narodima, tvrde analitičari.

Izbor BiH za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda krajem 2009. godine predstavnici te zemlje su hvalili kao veliki uspjeh bosansko-hercegovačke diplomacije i šansu da se ova zemlja na međunarodnom planu profilira kao faktor stabilnosti. Međutim, na kraju mandata u Vijeću sigurnosti UN-a BiH je, prema mišljenju bosansko-hercegovačkih analitičara, došla u neugodnu poziciju da se opredijeli za ili protiv palestinskog zahtjeva za prijem u punopravno članstvo u Svjetskoj organizaciji. "Kakvu god odluku da donese, Bosna i Hercegovina bi na kraju mogla biti kolateralna šteta konfrontacija oko palestinskog zahtjeva", kaže za Deutsche Welle bivši diplomat BiH Hajrudin Somun. "BiH, koja je kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a dobila šansu da na neki način iskaže svoj identitet, završava taj mandat s jednim neuspjehom", kaže Somun.

Suzdržanost najbolji izbor

"Bilo da podrži ili odbije palestinski zahtjev UN-u, BiH će se zamjeriti prijateljima. Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama kao i s nekim europskim saveznicama također su važni za BiH koliko i odnosi s Islamskim svijetom, odnosno arapskim zemljama. Male zemlje kao što je BiH, ili oslobodilački pokreti, uvijek zavise od aktualnih svjetskih sila", ističe Somun.

Somun podsjeća da su Sjedinjene Američke Države doprinijele okončanju rata u BiH, dok su islamske zemlje materijalno i financijski pomagale BiH, iako njihov glas nije bio odlučujući u trenutku potpisivanja Daytonskog sporazuma. Analitičari tvrde da BiH i danas zavisi od volje „velikih", prije svih SAD-a i Europske unije. Također smatraju da se, pri obnovi ratom uništene ekonomije, ne bi smjeli zanemariti ni potencijali islamskog svijeta.

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da je BiH u osjetljivoj poziciji i da bi uzdržanost bila najbolji izbor "jer ni unutar BiH nema suglasnosti oko palestinskog zahtjeva". "Zvaničnici (službeni predstavnici, op. ur.) iz RS-a ne podržavaju palestinski zahtjev, a SAD pozdravljaju takav stav. S druge strane, zbog pozicije Organizacije islamske konferencije i dobrih veza sa islamskim svijetom, Federacija BiH bi rado podržala palestinski zahtjev, tako da taj balans pokazuje da je najbolje biti uzdržan", kaže Šolaja.

Bez dogovora u Predsjedništvu BiH

Odluku o tome kako će BiH glasovati u Vijeću sigurnosti, konsenzusom donose članovi državnog Predsjedništva. Bakir Izetbegović, koji je jučer  (10.11.) u Sarajevu primio ambasadore Organizacije islamske konferencije, smatra da bi prijem Palestine u Svjetsku organizaciju ubrzao mirovni proces na Bliskom istoku. Nebojša Radmanović je protiv palestinskog zahtjeva, dok se predsjedavajući Željko Komšić još nije izjasnio u vezi s ovim pitanjem.

Prema nepotvrđenim informacijama, Palestinci bi mogli odustati od pokušaja da dobiju punopravno članstvo u UN-u i okrenuti se rezervnoj opciji, "unapređenju statusa u Svjetskoj organizaciji" (status promatrača). Analitičari smatraju da bi to oslabilo pritisak i na BiH čiji mandat kao nestalne članice Vijeća sigurnosti Svjetske organizacije istječe početkom 2012. godine.

(www.dw-world.de)

Pred sam početak klanjanja bajram namaza u Bosanskoj Kostajnici činilo se da niko od malobrojnog muškog stanovništva nije ostao kod svoje kuće jer je Azizija džamija bila puna. Bajrami i bajramski namazi su vrijeme kad se u Bosanskoj Kostajnici pored domaćih okupljaju i kostajničani koji su već davno napustili ovaj grad, pa je tako bilo i ovag bajrama. Jedan od svijetlih primjera je i stalni dolazak Avde Kulenovića koji je Kostajnicu napustio prije četrdesetak godina, a svaki bajram klanja u svojoj Kostajnici, u prvo vrijeme sam, a sada sa svojim sinom Elvirom. I ovaj bajram  namaz je predvodio i hutbu činio glavni imam medžlisa IZ Bosanska Kostajnica Haris ef. Ahmić.

Nakon klanjanja bajram namaza uslijedilo je čestitanje i obilazak mezarja, a u poslijepodnevnim satima podijeljeno je 70 paketića za najmlađe ovog grada koje su obezbijedili Suljo Ćurt sa svojom porodicom koji trenutno žive u Njemačkoj.

Mesud Hrustić

Dana 04.11.2011.godine, u prepunoj školskoj sali, O.Š."Kozarac",učenici sa svojim učiteljima  i nastavnicom islamske vjeronauke, upriličili zajedničko druženje: roditelja, učenika, prosvjetnih radnika, glavnog imama Medžlisa IZ Kozarac i ostalih gostiju.

Tog dana, učenici škole su izveli prigodan bajramski program, gdje je glavni koordinator bila nastavnica islamske vjeronauke Hadisa Avdagić. Tim povodom nastavnica je pored bogatog sadržaja programa, priredila: novčane nagrade za najbolji literarni, likovni rad i poklon paketiće za prvačiće.

Početkom  2011/2012. školske godine, nastavnica islamske vjeronauke je pokrenula projekat pod nazivom „JEDAN SLATKIŠ - JEDAN UČENIK". Cilj projekta je bio da se slatkiši podijele prvačićima za  Kurban-bajram. Ovom projektu su se uključili pedagog škole sa Vijećem učenika, gdje su surađivali na prikupljanju slatkiša. Akcija je trajala sve do pred bajram a učesnici su bili učenici devetih razreda, gdje je nastavnica vjeronauke jednom od devetih i razredni starješina.

Svakako ovom projektu se većim dijelom priključio i Medžlis Islamske zajednice Kozarac, koji nam je dao finansijsku podršku i koji potpomaže svaku našu akciju.

Pošto nastavnica islamske vjeronauke radi i u O.Š. "Ćirilo i Metodije" nije zaboravila ni njihove prvačiće. Djeca su bila iznenađena i radosna kada su vidjela paketiće. Pošto je ovo škola koja je multietnička, nastavnica nije razdvajala djecu po nacionalnoj osnovi, nego je svima podijelila bajramske poklone.

Direktor škole Zdravko, učiteljica Danica i nastavnica islamske vjeronauke Hadisa Avdagić sa prvačićima O.Š. „Ćirilo i Metodije" Trnopolje.

Također, nastavnica je u saradnji sa direktorom O.Š. „Kozarac", priredila i pakete koji su sadržavali prehrambene artikle. Pakete su dobile one porodice kojima je najpotrebnije bilo. Paketi su uručeni pred Bajram. Podjeli paketa nastavnica nije mogla da prisustvuje jer je bila zauzeta oko Bajramske priredbe i dočeka gostiju.

Svim gostima, našim dragim roditeljima i svim onima koji su podržali ovu akciju da se realizuje, i također koji su svojim prisustvom uveličali našu Bajramsku svečanost, najsrdačnije se zahvaljujem i nadam se da će vam ostati u lijepom sjećanju.

H.A.

• 01

Polaznici mekteba džemata Misurići upriličili su bajramsko druženje sa polaznicima iz mekteba Fazli-pašine džamije, u džamiji u Misurićima, u subotu, 05.11.2011. godine, uoči samog Bajrama. 

Po dolasku pred džamiju, kod spomen česme šehidima Misurića, proučena je Fatiha, u znak sjećanja na šehide Misurića, Maglaja i BiH. 

U džamiji, na početku se kratko obratio imam i muallim u Misurićima, h. Selim ef. Muminović, poselamio djecu, polaznike, zaželio dobrodošlicu i pozvao na zajedničko druženje. Zatim je Šemsudin ef. Čizmić, imam i muallim u Fazli - pašinoj džamiji, zahvalio domaćinima, muallimu i polaznicima, i pozvao ih da uzvrate posjetom njihovom mektebu, i na druženje, odmah za Novu hidžretsku godinu. 

Mnogi vidovi diskriminacije doveli su do toga da se Bošnjaci u Crnoj Gori osjećaju kao građani drugog reda.

Opširnije

Uvijek moramo biti krivi za nešto. Krivi smo zato jer smo Turci. Krivi smo zato jer smo muslimani. Znate, vehabija nije bilo u Srebrenici. Ko je poubijao te muslimane, za koje mnogi nisu ni znali da su muslimani? Četrdeset godina deislamizacije bilo je veoma učinkovito.

Opširnije

Trećeg dana Kurban bajrama je na bajramsko čestitanje kod muftije banjalučkog došao je biskup Komarica...

Opširnije

Zenica, 08. novembar 2011. godine - Ured muftije zeničkog i Medžlis Islamske zajednice Zenica već petu godinu prinose žrtvu -  kurban za šehide i vakife Muftiluka zeničkog.

Prinošenje žrtve - kurbana i ove godine upriličeno je u haremu Sultan-Ahmedove džamije u Zenici.

Meso od navedenih kurbana dijeli se vakifima i porodicama šehida na području Muftiluka zeničkog. Kurbane uručuju osobno muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović i glavni imam Medžlisa IZ Zenica mr. Jakub ef. Salkica, izražavajući na taj način zahvalnost i poštovanje vakifima i porodicama šehida.

Ove godine muftija zenički i glavni imam posjetili su pet vakifa i šest šehidskih porodica na području Medžlisa Islamske zajednice Žepče i Zenica.

U Žepču su u pratnji glavnog imama Izet ef. Efendića posjetili porodicu Alić Muhameda i Džemke, koja je u proteklom ratu izgubila tri sina šehida, te šehidske porodice Okanović Husejina i Đulesme, Mujetekić Salke i Ramize i Majde Čulić.

Na području Medžlisa IZ Zenica, u džematu Puhovac, posjetili su Habibu Pašalić, majku šehida Senaida Pašalića, prvog dobitnika ''Zlatnog Ljiljana'', kao i porodicu Pašalić Hazima i Ramize, roditelje šehida Sedina Pašalića.

U petak, 05. novembra 2011. godine, Ferhadiju džamiju u Banjaluci i Muftijstvo posjetio je sekretar Zajedničke službe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gosp. Aljoša Čampara.

Tom prilikom je, u pratnji muftije banjalučkog prof. h. Edhem ef. Čamdžića, predsjednika I.O. medžlisa IZ-ce Banja Luka h. Kasima Mujičića, zamjenika muftije banjalučkog prof. h. Ermin ef. Vučkića i sekretara Muftijstva banjalučkog Muhedin ef. Spahića, obišao gradilište Ferhadije izrazivši jedno veliko divljenje spram onoga što je urađeno, jer Ferhadija svakim danom sve više jedra i vraća nekadašnji izgled.