Samo deset dana nakon odbrane doktorata Ahmeta Alibašića, u amfiteatru Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, 7. jula 2011. godine održana je svečana odbrana doktorske disertacije na temu...
U Evropskom parlamentu, instituciji u kojoj je srce kao faktor odlučivanja najsnažnije prisutno, su se još januara 2009. godine izborili da se 11. juli - Dan genocida u Srebrenicu proglasi evropskim Danom sjećanja na žrtve srebreničkog genocida.
Povodom obilježavanja 16. godišnjice genocida u Srebrenici oglasili su se i članovi Evropskog parlamenta, a u njihovo ime predsjednik EP Jerzy Buzek izrazio je duboku sućut i solidarnost sa porodicama žrtava, među kojima, kako je rekao, mnogi još uvijek žive nesigurni u sudbinu njihovih očeva, sinova, muževa i braće.
On je podsjetio da Evropljani imaju obavezu da pamte taj strašni zločin i da pamteći zločin osiguramo da se nikada neće ponoviti. Zato je od ključne važnosti pomirenje, kao i privođenje pravdi odgovornih za zločine. Hapšenje Ratka Mladića je korak u pravom smjeru, iako je mala utjeha porodicama i prijateljima 8 hiljada Bošnjaka masakriranih prije 16 godina, također je istakao gospodin Buzek.
Za Evropljane je Srebrenica postala simbol... Od strašnog genocida do inertnosti međunarodne zajednice i zapitanosti kako je moguće da se takvo nešto uopšte moglo dogoditi, noseći neslavni epitet najstrašnijeg zločina počinjenog na Starom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata.
Da podsjetimo, u Evropskom parlamentu, instituciji u kojoj je srce kao faktor odlučivanja najsnažnije prisutno, su se još januara 2009. godine izborili da se 11. juli proglasi evropskim Danom sjećanja na žrtve srebreničkog genocida.
Diana Wallis, potpredsjednica EP i jedna od najzaslužnijih za proglašenje 11. jula evropskim Danom sjećanja na žrtve genocida je, između ostalog rekla :
„Pokušali smo učiniti nešto rezolucijom našeg parlamenta. Rezolucija je, po mom mišljenju, bila od koristi... Imala je odjeka u parlamentima u regionu... Mislim da nam to treba, da pomaže da ljudi mogu da shvate šta se desilo, da počnu iznova da grade živote i zajednice. Mislim da je važno da se sjećamo, da uvažavamo, ali i da međunarodna zajednica pomogne BiH da se kreće naprijed."
Organizacija Islamske Konferencije je u petak, 15. jula, u Istanbulu organizarala sastanak o borbi protiv vjerske netolerancije.
Ovom skupu prisustvovala je i Hillary Clinton, državni sekretar SAD-a. U okviru skupa Organizacije Islamske Konferencije o borbi protiv vjerske netolerancije Clinton se obratila i publici u Centru za islamsku umjetnost i historiju u Istanbulu.
„Upravo na ovom mjestu, na istom skupu, ja sam sudjelovala prije 15 godina", kazala je državni sekretar Clinton, i dodala: „Bilo je tek nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma."
„Svi smo tada bili duboko zabrinuti nasiljem i nastavkom tenzija u BiH, a ja sam prije toga posjetila Sarajevo i Tuzlu, gdje sam se srela sa Bošnjacima, Hrvatima, Srbima. Tamo sam saznala, kroz razgovore s ljudima, šta poticanje na nasilje i pogotovo poticanje na mržnju može učiniti ...nikada neću zaboraviti razgovor s jednom ženom koja mi je rekla kako se kada je počeo rat u Bosni, susjed okretao protiv susjeda druge vjere ili etniciteta. I ona je upitala svoju bivšu prijateljicu: `Znamo se toliko godina, odlazili smo jedni drugima na svadbe i na sahrane, zašto nam se ovo dogodilo? A ta joj je prijateljica odgovorila: Nama je rečeno da ako mi ne krenemo na vas, onda ćete vi na nas...` Taj se sukob pokazao toliko skupim, u svakom smislu, da još danas osjećamo njegove posljedice", kazala je Clinton.
Ona je potom dala primjere danas u svijetu gdje se još uvijek vrši nasilje u ime etničke i vjerske netolerancije, dodajući kako se sjeća da joj je predsjedavajući Organizacije Islamske Konferencije rekao i tada da je imperativ pobjeći što dalje od razlike, upravo zato što sve velike monoteističke religije imaju toliko toga zajedničkog.
Danas je takva mudrost potrebna kao i tada, jer diljem svijeta i dalje smo svjedoci nasilju nad manjinama, bilo etničkim ili vjerskim.
„Ispred Amerike, od ambasadorice za pitanja vjerske slobode u State Departmentu sam zatražila da vodi upravo zajedničke napore u borbi da se takva mržnja iskorijeni... Iako", zaključila je gospođa Clinton, „niti jedna zemlja, uključujući Sjedinjene države, nema monopol na istinu niti tajnu formulu za dobijanje vjerske i etničke harmonije. To se može postići samo zajedno, uz strpljenje i uporan rad."
Ovakvom izjavom Dodik nastoji muslimane trajno obilježiti kao neprijatelje i učiniti ih legitimnim ciljem srpskih ekstremista. Kao pripadnik naroda nad kojim je izvršen genocid od strane vojske i policije RS-a...
"Ogorčeni smo da se u statističkim tabelama koje tretiraju vjeroispovijest pojavljuju kao dvije zasebne vjere Islam i muslimanska vjera. Iznenadila nas je i povrijedila podjela jedne priznate i poznate monoteističke vjere čiji smo pripadnici...
Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović danas je u svom Uredu primio predsjednicu Udruženja ''Gračaničko keranje'' g-đu Azeminu Ahmedbegović...
One su ambiciozne, visoko obrazovane, a nezaposlene. Diskriminacija je tu na djelu, jer muslimanska se marama pokazala kao jamstvo za neuspjeh pri razgovoru za posao.
Čini se da molbe za posao koje potpisuju Hans ili Ute automatski imaju prednost nad onima koje šalju Mehmed i Selma. Koliko god liberalni i otvorenih svjetonazora, njemački poslodavci prilikom zapošljavanja rukovode se predrasudama vezanim uz podrijetlo potencijalnog suradnika. U cijelom procesu kao da sama diploma pada u drugi plan. Tako se barem da zaključiti iz rezultata istraživanja provedenog na Institutu za budućnost rada (IZA) u Bonnu. "Tursko ime može vam čak za jednu četvrtinu umanjiti izglede da uopće dođete do osobnog intervjua za posao.Već u startu kod prijavljivanja osjetna je ova diskriminacija." rekao je Ulf Rinne s IZA-e. Poznato je u međuvremenu također da se žene, pogotovo majke, moraju boriti s dvostrukom diskriminacijom. A s maramom na glavi, izgleda i s trostrukom.
Osmosatni posao s maramom
„Zovem se Ismahen Dabbach, imam 26 godina, rođena sam u Njemačkoj i po zanimanju sam obučena tajnica. Fleksibilna sam, neovisna i otvorena prema svemu što me unaprjeđuje u poslovnom smislu." Ovim riječima opisuje se Ismahen Dabbach na intervjuima za posao. Prije četiri mjeseca odlučila se za maramu te otad primjećuje da su se njeni izgledi da dobije posao drastično smanjili. „Stave te na listu čekanja, te tri dana nakon intervjua primiš odbijenicu. Postavljaš si pitanja: je li problem u tebi, što si pogrešno napravio. Dosad je skupila tridesetak pisama u kojima joj se poslodavci zahvaljuju za prijavljivanje, no ipak je trenutno nisu u mogućnosti primiti. Situacija nije bila oduvijek ovakva. Prije nego što je počela pokrivati kosu, nije imala nikakvih poteškoća s dobivanjem mjesta za praktičnu nastavu i privremenih poslova u različitim tvrtkama. „Sve što želim je normalni osmosatni posao, od 9-17, pet dana tjedno, gdje mogu normalno funkcionirati i s maramom." rekla je Dabbach koja trenutno živi u zapadnoj Njemačkoj te je za potrebe posla spremna mijenjati mjesto stanovanja.
„Islamofobično" tržište rada?
Poznato je i da Dabbach nije jedina obrazovana žena muslimanske vjeroispovijesti koja ima problema s pronalaženjem posla. U Düsseldorfu, središtu njemačke savezne države Sjeverno Porajnje i Vestfalija, oko 80 ljudi, uglavnom znanstvenika, političara, aktivista i muslimanskih socijalnih radnika, okupilo se u konferencijskoj sali, gdje je tema diskusije bila diskriminacija muslimanskih žena na radnom mjestu.
Erika Theissen je jedna od organizatorica ove konferencije. U osamdesetima je prešla na islam i sad vodi "Muslimanski ženski centar za susrete i daljnje obrazovanje" u Kölnu. To je jedna od najvećih udruga u Njemačkoj za promicanje prava žena koje se izjašnjavaju kao muslimanke. Danas je u sklopu udruge aktivno više od 50 visoko obrazovanih žena. "Mnogi smatraju da muslimanske zajednice zabranjuju ženama poslovni angažman. To je mit. Glavna kočnica napretka muslimanki je društvo koje je puno predrasuda. Takvo društvo nas jednostavno odbija prihvatiti." Za "Njemačku bez islama"
Prema podacima iz ankete provedene 2010. na Infratest-dimap institutu, više od jedne trećine ispitanika preferira „Njemačku bez islama". Mario Peucker, znanstvenik Sveučilišta u Melbournu, proučavao je integraciju muslimana u njemačkom gospodarstvu. Kaže da još nema konkretnih podataka, no brojna istraživanja potvrđuju da su izgledi za dobivanje visoko pozicioniranog radnog mjesta s maramom na glavi, blago rečeno, male.
No s tim se ne bi složila Esma May, muslimanka turskog podrijetla. „Uvjerena sam da žene islamske vjeroispovijesti mogu ostvariti uspješnu karijeru, naravno pod uvjetom da su kvalificirane i motivirane. Ti to možeš! " poručila je Esma, uspješno integrirana pripadnica stranke Kršćansko-denokratske unije CDU. No pritom je zaboravila objasniti zašto se ona ipak odlučila protiv nošenja marame.
Mario Peucker ne dijeli njen optimizam. Male i srednje privatne tvrtke u Njemačkoj smatraju muslimanske zaposlenice manje sposobnim radnicama, lošeg socijalnog statusa. „Ma čak i oni koji nemaju osobnu averziju prema islamu mogu pretpostaviti da bi je njihovi eventualni kupci mogli imati, što bi bio razlog za izbjegavanje njihovih poslovnica." zaključuje Peucker. On se slaže da bi anonimne prijave bez slike ili imena, koje su neke njemačke tvrtke uvele ove zime, mogle poboljšati situaciju. Antidiskriminacijski zakon kojeg je Njemačka usvojila 2006. izgleda nije naišao na masovnu primjenu.
Erika Theissen smatra da korijen problema leži u vladi koja prva ne primjenjuje vlastite zakone. Nedavno je pokrenuta i internet stranica koja nudi posao isključivo muslimanima. Ovakvi projekti mogu biti društveno korisni, no pitanje je koliko dugo i s kolikim uspjehom. Pravo rješenje ipak se krije u odbacivanju predrasuda i promjeni društvene svijesti.
Belgija će zabraniti nošenje burki, jer je zakon o tome objavljen u službenom listu i stupa na snagu 23. jula, prenosi belgijska novinska agencija Belga.
Pristalice ove zabrane smatraju da je burka simbol tlačenja žena u islamu i predstavlja kršenje njihovog dostojanstva. U Belgiji ubuduće niko više neće imati pravo da sakrije svoje lice na javnom prostoru do te mjere da ne može biti identifikovan.
Muslimanskim ženama je time zabranjeno da u javnosti nose veo preko cijelog tela, kao što su burka ili nikab.
Tako odjevene žene više neće moći da se voze autobusom, šetaju ulicama ili posjete bilo koje javne ustanove.
Ko ne bude poštovao novi zakon biće kažnjen novčano sa 137,50 eura, ili sedam dana zatvora, prenose u četvrtak agencije.
Belgija je u Evropi druga zemlja koja, poslije Francuske, uvodi zabranu burke, dok Holandija i Španija planiraju slične zakone.
(FENA)
Svečanim otvaranjem monumentalne Džamije i šehidskog mezarja sa 256 žrtava 10.07.2011. je okončana trodnevna manifestacija ''Biljani - simbol stradanja, ali i ponosa''. Otvaranju džamije, čiji su temelji udareni 1996. godine, prisustvovale su brojne delegacije, predstavnici svih nivoa vlasti US Kantona, političkog miljea, zvaničnici muftiluka, te Islamske zajednice BiH s reisu-l-ulemom Mustafom ef. Cerićem na čelu.
U ime Mešihata IZ Hrvatske na manifestaciji su učestvovali zamjenik muftije Zagrebačkog dr.sc. Aziz ef. Hasanović te hfz. Aziz ef. Alili, zagrebački glavni imam koji je prelijepim učenjem Kur'ana otvorio svečanost otvorenja džamije.
Procjenjuje se da je tokom tri dana u Biljanima boravilo više od deset hiljada posjetilaca. Dostojanstvenom tišinom ispraćeno je čitanje imena i prezimena biljanskih šehida ukopanih u mezaristanu uz džamiju.
Čitanje imena
Reisu-l-ulema dr. Cerić je u svom obraćanju povezao Biljane i Srebrenicu riječima kako se kod nas "jedna tuga veže za drugu tugu".
Reisu-l-ulema dr. Cerić je također odao priznanje svima koji su učestvovali u gradnji monumentalne biljanske džamije te ključ od džamije predao Erminu ef. Vučkiću, glavnom imamu Medžlisa IZ Ključ.
Odao priznanje
- Imam Vučkić je najzaslužniji za dovršetak ovog monumentalnog kompleksa s mezaristanom. Zato njemu predajem ključ džamije, a od vas tražim da slijedite primjer moga dragog imama koji ima osmero djece - dodao je. Imam Vučkić je pozvao Dursuma ef. Derviševića, imama biljanske džamije, hadžiju Feriza Derviševića i Raifa Hodžića da zajedno otvore biljansku ljepoticu.
U svom obraćanju biljanski imam Dursum ef. Dervišević se posebice osvrnuo na historijat džemata istaknuvši da su Biljani uvijek kroz sve periode povijesti davali imame i ulemu istaknuvši da i u najnovijem periodu imaju dvojica imama Sabahudin ef. Botonjić i Saudin ef. Subašić, svršenici 4. generacije naše zagrebačke medrese "Dr. Ahmed Smnajlović", koji porijeklo vode iz ovog krajiškog kraja.
Liči na Begovu džamiju
Jedinstveni kompleks džamije s dvije munare, izgrađene kao simbol stradanja mještana Saničke doline, podsjeća izgledom na Begovu džamiju u Sarajevu. Osim osnovnih pratećih sadržaja, ima i biblioteku, muzej, apartmane, sale za edukaciju i naučne skupove.
Dan žalosti
U općini Ključ je 10. juli Dan žalosti, kada se obilježava masovna egzekucija civila iz Biljana. Ukupan broj ubijenih tih dana se popeo na 250, o čemu svjedoče i bijeli nišani u šehidskom mezarju u Biljanima.
Toga dana agresorska vojska je strijeljala 188 civila, koje su kamionima prebacili u jamu Lanište, duboku 22 metra. Najmlađa žrtva bila je Amila Džaferagić, tromjesečna djevojčica koja je iz jame Lanište ekshumirana zajedno s majkom, u njenom naručju, koja je čvrsto držala flašicu s mlijekom.
S.S.
Na Odsjeku za islamistiku Fakulteta humanističkih znanosti Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, u ponedjeljak 4. jula 2011. godine magistrirao je poznati učač Kur'ana iz Makedonije, kurra-hafiz Bajram Ajeti.
Magistarska teza pod naslovom "Komparacija između Hafsovog i Šu'betovog rijaveta od Asima (prema djelu Šatibija)" branjena je pred Komisijom, u sastavu:
-prof. dr. hafiz Fadil Fazlić, profesor kiraeta na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, predsjednik
-prof. dr. Mehmed Mešić, profesor na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru, mentor
-prof. dr. hafiz Safvet Halilović, profesor tefsira i kur'anskih znanosti na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, član.
Nakon korisne i plodonosne rasprave, koja je trajala oko sat i pol vremena, Komisija je rad ocijenila veoma visokom ocjenom i promovisala hafiza Bajrama Ajetija u magistra. Hafiz Bajram je, inače iz Kumanova (Makedonija), iz porodice u kojoj se njeguje tradicija hifza - učenja Kur'ana časnog napamet. Njegov otac, rahmetli hafiz Refik, je također bio hafiz Kur'ana, iako je bio slijep i on je učitelj hafiza Aziza Alilija, poznatog karije - učača Kur'ana. U selu Lipkovo, u Makedoniji, žive mnogi hafizi. Hafiz BAjram je dugo godina predavao kiraet na Fakultetu islamskih nauka u Skoplju. Učestvovao je u brojnim svjetskim takmičenjima učača Kur'ana i dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Svojim milozvučnim i lijepim učenjem Kur'ana veoma je omiljen i tražen, diljem svijeta.
Pridružujemo se čestitkakma hafizu Bajramu i njegovoj porodici, uz želje da nastavi njegovati i promovirati tradiciju hifza (učenja Kur'ana napamet), u Makedoniji i drugim dijelovima Balkana.
S. Halilović
