Mladi o svojoj realnosti: Algoritmi nas hrane sadržajem koji oni žele, a mi toga često nismo svjesni
U Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, 20. i 21. januara, održana su predavnja i radionice u okviru edukativnog projekta „AI i medijska pismenost za budućnost“, koji će se realizirati i u Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Travniku, Cazinu i Visokom.
Prvo predavanje i radionicu održao je Amer Džihana, koji je upoznao učenike medrese s metodologijom prepoznavanja lažnih vijesti uz praktične vježbe sa stvarnim primjerima iz domaćih i medija u regionu. Drugo predavanje i radionicu održao je Muhamed Jusić, koji je govorio o medijskoj pismenosti u bosanskohercegovačkom i regionalnom kontekstu Zapadnog Balkana, s historijski pregledom: od ratne propagande devedesetih godina, preko postratnog perioda do savremenih oblika informacionog ratovanja putem digitalnih platformi.
Predavanju su prisustvovali i Mensur Kerla, pomoćnik direktora za nastavu koji je i koordinator projekata ispred Gazi Husrev-begove medrese, i Seid Eminović iz Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Prema riječima učenika, riječ je o projekatu koji se tiče direktno onoga što oni žive. „Ova edukacija nije kao ostale. Učimo o modernim problemima i njihovim rješenjima, kao i o načinima da ih prepoznamo koristeći pravila i pojmove koje smo naučili na predavanjima. Znanje koje stičemo u ovoj edukaciji direktno se primjenjuje u stvarnom životu i upravo taj detalj mi je najbitniji“, kazao je učenik Imad Mameledžija, ističući praktičnu primjenu naučenoga.
„Iz predavanja u predavanje postajem svjesniji sadržaja koji gledam na internetu i društvenim mrežama. Počinjem lakše prepoznavati lažne informacije i uticaj društvenih mreža na moj svakodnevni život. Posebno bih istakao činjenicu da mladi gube kapacitet za pažnju sa sve većim korištenjem interneta, tačnije konzumiranjem kratkog sadržaja. Zbog ogromne količine informacija koje ljudski mozak primi u kratkom periodu, gubimo osjećaj povezanosti s informacijama“, pojasnio je Imad i istakao da njegova generacija ima problema s emotivnim vezivanjem za stvari i ljude, kao i s ozbiljnijim pristupanjem svakodnevnim problemima.
„Algoritmi nas hrane sadržajem koji oni žele, a mi toga često nismo svjesni. Naučili smo i na koji način se stereotipi određenih naroda prikazuju u medijima i kako se time stvaraju još veći problemi, često već samim načinom na koji je naslov objave napisan, upadljivo i provokativno, čime se stereotipi dodatno pogoršavaju“, dodao je Imad.
Berina Ozdić je istakla da će znanje, koje steknu, pokušati prenijeti i drugima, te time doprinijeti jačanju kritičkog mišljenja i odgovornog korištenja informacija u društvu.
"U ovom projektu spremamo se za poteškoće koje nam Al potencijalno može donijeti, ali se istovremeno fokusiramo i na 'sitnice' na koje svakodnevno ni ne pomislimo. To su, prije svega, istinitost i motivi iza vijesti koje čitamo. Svako u podsvijesti ima osjećaj da su neke informacije možda netačne i da iza određenih dezinformacija stoji cilj koji je, priznajmo, ponekad i opasniji nego što izgleda, manipulacija mišljenjem, politički pritisak, ili čak ekonomska korist. Ipak, rijetko ko se upusti u dublje razmatranje i stječe vještinu da takve informacije ne širi dalje, već ih prepoznaje i spriječava“, kazala je Berina.
Prema riječima Sumejje Juzbašić, učesnici projekta naučili su prepoznati razliku među činjenicama, razlikovati činjenične tvrdnje od mišljenja i uvjerenja, te prepoznati i same manipulacijske taktike koje pojedinci i mediji koriste na internetu.
„Kada se povuče linija među ovim pojmovima, smanjuju se manipulacijski segmenti medijskih propagandi. Također, dotakli smo se mnogih taktika medijske manipulacije današnjice kao što su algoritamska izolacija, shallowing, sekuritizacija i politizacija, spinovanje...“, pojasnila je Sumejja i istakla da su se po prvi put susreli i naučili šta je to proces sekuritizacije islama.
„Kroz medije, islam se predstavlja isključivo samo kao sigurnosno pitanje ili prijetnja. Na taj način se namjerno pokriva ljepota i suština islama, a fokus se većini stavlja na strah i stereotipe. Tako osnovna ljudska prava muslimana se zanemare zbog razloga 'sigurnosti'. Upravo zbog toga, medijska pismenost danas je mnogo važna. Pomaže nam da znamo prepoznati lažne narative, sačuvamo svoj integritet i ne dozvolimo da budemo izmanipulisani te tako nam oduzmu osnovna ljudska prava", istakla je Sumejja.
Muhamed Išerić je istakao da je s prijateljima u okviru ove edukacije uvidio da stečeno znanje može odmah primijeniti prilikom korištenja interneta i praćenja medija.
„Tokom dosadašnjih predavanja postao sam svjesniji vlastitih navika na internetu i društvenim mrežama. Sve više obraćam pažnju na to zašto mi se određeni sadržaji pojavljuju i kakav utjecaj imaju na moje mišljenje. Primjećujem i koliko često informacije primamo bez jače reakcije, vjerovatno zato što smo stalno izloženi velikoj količini sadržaja koju nije uvijek moguće u potpunosti obraditi“, kazao je Muhamed i istakao važnost
razumijevanja načina na koji digitalni svijet utječe na našu pažnju i percepciju stvarnosti.
„Ova edukacija me potiče da zastanem, razmislim i ne prihvatam informacije zdravo za gotovo. Dosadašnja iskustva mi pokazuju da pravo znanje nije u količini informacija, nego u sposobnosti da ih kritički analiziramo i odgovorno koristimo“, zaključio je Muhamed.
Projekat "AI i medijska pismenost za budućnost" realizira Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, putem Uprave za vanjske poslove i dijasporu i Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u saradnji s Evropskom unijom i Evropskom službom za vanjsko djelovanje (EEAS). Riječ je o devetomjesečnom projektu koji će biti realiziran s četiri modula u svih sedam medresa u Bosni i Hercegovini, a obuhvatit će više od 150 učenika, koji će po završetku programa dobiti certifikate o stečenim kompetencijama.
Cilj projekta je osnažiti mlade znanjima i vještinama iz oblasti medijske i digitalne pismenosti, kritičkog razmišljanja te odgovorne i etičke upotrebe vještačke inteligencije, kako bi postali aktivni i odgovorni učesnici savremenog digitalnog društva.