REISU-L-ULEMA U NJEMAČKOJ

    Sarajevo, 28. oktobar 2007. (MINA) - Na poziv predsjednika Kršćansko-islamskog društva Sabrija Hoffmanna, jučer  (subota 27. 10. 2007) je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić prisustvovao obilježavanju 25. godišnjice rada i djelovanja Kršćansko-islamskog društva sa sjedištem u Kelnu, Njemačka. 

 

    Društvo je osnovano 1982. godine sa namjerom da „promiće razumijevanje i dijalog između kršćana i muslimana, te crkava i džamija u Njemačkoj“. Društvo danas broji 150 članova od kojih su 40% muslimani i 60% kršćani. U svom obraćanju predsjednik Kršćansko-islamskog društva Sabri Hoffmann je naglasio potrebu da kršćani pomažu muslimanima da ostvare jednakopravnomst u svijetu a da muslimani poštuju prava kršćana koja im je islam osigurao, a to je da u vjeri nema prisile, tj., svaki čovjek je slobodan da slijedi svoju vjeru, jer „da je Allah htio da svi ljudi budu jedne vjere, to bi tako i bilo, ali Allah hoće da se ljudi natjeću u dobru“. 

 

    Sekretar KID-a dr. Thomas Lemmen je kazao da dijalog između kršćana i muslimana ima veliki značaj za njemačko društvo, koje je zasnovano na principu demokracije i ljudskih prava. 

 

    Gospodin Armin Laschet, ministar za porodicu, žene i integraciju Sjeverne Vestfalije, kazao je da je pogrešno to što se pripisuju islamu. 

 

    „Ko je počinio genocid nad muslimanima u Srebrenici? To se ne može pripisati kršćansvu. Genocid u Srebrenici počinili su oni koji ne poštuju ni Božji ni ljudski zakon“ – zaključio je ministar Laschet. 

 

    Resu-l-ulema Cerić je pozvan da povodom 25. godišnjice Kršćansko-islamskog društva održi glavni govor o temi „Muslimani i kršćani – zajednički korjeni i pogledi za Europu“. 

 

     U svom govoru reis-l-ulema je između ostalog rekao:

    -Mnogo je više vrijednosti koje su zajedničke muslimanima i kršćanima nego onih koje su im različite. Zajednički im je Božji zavjet i Božja zapovijed da je Bog jedan, da su im roditelji obaveza, da im je komšija čast i obraz, te da su im poštena riječ i dobro djelo visoke moralne vrijednosti. Posebno je važno da svi shvatimo nužnost poštivanja starog zavjeta u Tevratu, novog zavjeta u Indžilu i posljednjeg zavjeta u Kur'anu u kojem se jasno kaže da su  ljudi nastali od jednog čovjeka i jedne žene te da razlike među ljudima i narodima nisu razlog za sukob, već to treba da bude razlog za međusobno upoznavanje i pomaganje.

    Eto u tome vidim vrijednost Kršćansko-islamskog društva u Kelnu, koje danas obilježava 25 godina rada i djelovanja – da se kršćani i muslimani zajedno vrate tekstu i duhu njihovog zavjeta prema Bogu da su svjesni svoje obaveze na zemlji iza kojeg slijedi Božja milost prema čovjeku.

    Mi u Europi imamo dodatni razlog da obnovimo zavjet Bogu, jer su neki taj zavjet svjesno ili nesvjesno zaboravili, pa im se čini da se to njih ne tiče. To ih se itekako tiče, jer zavjet duše na pokornost Bogu, a to znači poštivanje prava čovjeka na život, vjeru, slobodu, imetak i čast, isto je kao i zahtjev tijela da ima zrak i vodu. Tu smo svi jednaki, jer svi imamo potrebu da nam je duša na mjestu dok dišemo svoj zrak i pijemo svoju vodu.

    Sa iskrenom vjerom u zavjet Bogu moguće je imati čvrstu vjeru u čovjeka, kao svog brata i prijatelja. Europa to mora biti – kuća braće i prijatelja u kojoj će svako naći svoje mjesto bez straha zbog svoje vjere i nacije. Zato Europa nema pravo na ponovnu grešku na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Nema pravo na naivnu vjeru u one koji su je prevarili i osramotili pred Bogom i svijetom za genocid u Srebrenici. Europa se mora uozbiljiti i izdignuti iznad pojedinačnih interesa na Balkanu radi općeg europskog mira i sigurnosti. U tome je uloga Njemačke vrlo važna, kao što je važno i Kršćansko-islamsko društvo u kojem vidim snažni duh i otvoreni um Europe koja je svjesna svog jedinstva u religijskoj i kulturnoj različitosti. Jer, religijska različitost je činjenica europske povijesti i europski multikuturalizam je najviša vrijednost europskog života. No, te temeljne europske istine – religijska različitost i multikuturalizam – ne treba uzeti novo za gotovo. To se mora učiti u europskim školama, džamijama i crkvama, ali najviše to se mora učiti u europskim kućama kao osnovni odgoj i obrazovanje svakog od nas.

    S tim mislima i uvjerenjem da će Europa biti dosljedna svojim principima demokracije i ljudskih prava, čestitam vam 25. godišnjicu uz dovu Uzvišenom Bogu da nam podari mir i sigurnost svugdje i na svakom mjestu – zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoj govor.

    Reisu-l-ulema Cerić je isti dan posjetio bosansku džamiju u Kenlu i razgovarao sa imamom Mustafom ef. Hadzicem i džematlijama, te Islamsku zajednicu Milli Görüş i razgovarao sa predsjednikom Yavuzom Çelikom Karahanom. Reisu-l-ulema Cerić je iskoristio priliku da se zahvali gosp. Karahanu na pomoći koju je Milli Görüş prožao BiH i IZ-i u BiH svih ovih godina.  

    Danas je reisu-l-ulema Cerić je u Bonu prisustvovao međunarodnom simpoziju u organizaciji Milli Görüşa o temi „Muslimanske perspektive o sebi i o svijetu“.