Reisul-ulema Kavazović: Na islamofobiju odgovoriti znanjem, istraživanjem i otvorenim dijalogom
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović poručio je danas, na obilježavanju 49. godišnjice Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, da odgovor akademske zajednice na rast islamofobije treba biti naučno utemeljen, staložen i otvoren za dijalog.
– Kroz staložen akademski rad, istraživanja i otvoreni dijalog, naša akademska zajednica treba dekonstruisati narative straha, nudeći jasne argumente i sliku islamskog poimanja svijeta u kojem se promoviraju mir, znanje i univerzalne vrijednosti vjere i morala – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Čestitajući godišnjicu profesorima i osoblju Fakulteta, reisul-ulema je podsjetio na viziju njegovih osnivača: povezati klasičnu islamsku učenost sa savremenim naučnim metodama i obrazovati generacije sposobne da odgovore na izazove svog vremena.
Istakao je da Fakultet baštini dugu tradiciju islamskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, od Gazi Husrev-begove medrese do Više šerijatsko-sudačke škole, te ocijenio da je FIN danas izrastao u važno središte islamske misli na Balkanu, u kojem se islam proučava u pluralnom evropskom okruženju. Posebno je naglasio njegovu ulogu u akademskom dijalogu s drugim vjerskim i sekularnim tradicijama.
Govoreći o odgovornosti profesora, kazao je da njihov rad obuhvata i oblikovanje intelektualnog i moralnog profila budućih generacija, te im je ovom prilikom zahvalio na predanosti znanju i društvenoj odgovornosti.
Obraćanje reisul-uleme prenosimo u cijelosti:
Uvaženi dekanu Fakulteta islamskih nauka, poštovani profesore dr. Mustafa-ef. Hasani, cijenjeni profesori, članovi Nastavno-naučnog vijeća i osoblje Fakulteta, poštovana ulemo, dragi gosti, braćo i sestre.
Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo obratiti vam se povodom 49. godišnjice Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu – visokoškolsko-obrazovne ustanove Islamske zajednice koja predstavlja jednu od ključnih tačaka u duhovnom i intelektualnom razvoju naše zajednice.
Čestitajući vam ovu značajnu godišnjicu, želim još jednom naglasiti uzvišeno mjesto i ulogu nauke, te plemenitu misiju prenošenja znanja na nove generacije unutar naše islamske kulture i bošnjačke tradicije.
Ovaj jubilej je prilika da se s dubokim poštovanjem i zahvalnošću prisjetimo dalekosežne vizije institucija i pojedinaca koji su postavili temelje ovoj kući znanja. Odlukom Vrhovnog islamskog starješinstva i Sabora Islamske zajednice u SFRJ iz 1977. godine, predvođenih vizionarskim angažmanom tadašnjeg reisul-uleme Sulejman-ef. Kemure, a potom i reisul-uleme Naim-ef. Hadžiabdića, te uz ključni doprinos naših istaknutih alima i intelektualaca poput prof. dr. Ahmeda-ef. Smajlovića i Husein-ef. Đoze, Nerkeza Smailagića, akademika Hamdije Čemerlića, pokrenut je Islamski teološki fakultet u Sarajevu.
Namjera osnivača bila je jasna: stvoriti ustanovu koja će baštiniti klasičnu islamsku učenost, ali je ujedno artikulisati kroz savremene naučne metodologije, školujući generacije sposobne da odgovore na izazove modernog doba.
Fakultet islamskih nauka nije nastao izvan historijskog konteksta; on se direktno naslanja na viševjekovnu tradiciju koju simbolizira Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, osnovana još davne 1537. godine. Ona je kroz stoljeća čuvala i prenosila baklju znanja na ovim prostorima. Istovremeno, naš fakultet baštini institucionalno naslijeđe i akademsku zrelost Više šerijatsko-sudačke škole u Sarajevu, pokrenute 1887. godine, koja je označila ključni iskorak ka evropskim modelima obrazovanja. Smješten u zgradi ove historijske škole, Fakultet povezuje minula stoljeća klasičnog islamskog obrazovanja sa savremenom naučnom tradicijom, čineći čvrst most između prošlosti i sadašnjosti.
Pređeni put svjedoči o uspješnoj realizaciji te ideje. Od svojih početaka do statusa punopravne članice Univerziteta u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka izrastao je u najprestižniju instituciju visokoškolskog islamskog obrazovanja u Evropi.
Kroz njegove su učionice prošle generacije mislilaca koji danas oblikuju vjerski, kulturni i intelektualni život na ovim prostorima i šire. Bogat naučni opus i utjecaj na savremenu islamsku misao koji su postigli svršenici i profesori ovog fakulteta – poput akademika prof. dr. Enesa Karića, Rešida Hafizovića, Adnana Silajdžića i drugih – daje nam puno pravo da budemo ponosni na ostvarene rezultate.
Danas s pravom možemo reći da je Fakultet važna tačka razvoja islamske misli na Balkanu. Specifičnost našeg konteksta omogućila je razvoj intelektualne klime u kojoj se islam živi i promišlja unutar pluralnog, evropskog okruženja. Upravo u tome leži naša nova perspektiva u odnosu na druge teološke misli. Fakultet islamskih nauka od svog osnivanja nudi platformu za autentičan akademski dijalog, gdje se islamska teologija postavlja kao ravnopravan i konstruktivan sagovornik drugim vjerskim i sekularnim tradicijama.
Ipak, savremeno doba donosi i ozbiljne izazove, među kojima se posebno ističe izazov islamofobije. Svjedoci smo rasta predrasuda i stereotipa na globalnom nivou. U takvom okruženju, uloga vas, profesora, postaje još odgovornija.
Naš odgovor na ove pojave treba, prije svega, biti prosvjetiteljski i naučno utemeljen. Kroz staložen akademski rad, istraživanja i otvoreni dijalog, naša akademska zajednica treba dekonstruisati narative straha, nudeći jasne argumente i sliku islamskog poimanja svijeta u kojem se promoviraju mir, znanje i univerzalne vrijednosti vjere i morala.
Dragi profesori, svjesni ste da vaša misija nadilazi puko prenošenje znanja; vi suštinski oblikujete intelektualni i moralni profil budućih generacija. Vaš rad i predanost garant su da će ovaj fakultet ostati prepoznatljiv centar muslimanske učenosti i duhovnosti.
Poštovani,
Čestitam vam 49. godišnjicu uspješnog rada, sa željom da nastavite ponosno koračati putem prenošenja znanja na nove generacije naše bosanske uleme.
Hvala vam na predanom radu, posvećenosti znanju i društvenoj odgovornosti koju pokazujete.
Neka vas Uzvišeni poživi u zdravlju i svakom dobru. Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!