BOSANSKI PONOS I PRKOS NIJE UPUTNO POTCJENJIVATI

     Avaz: Koji je po Vašem mišljenju događaj u svijetu, a koji u Bosni i Hercegovini obilježio 2007 godinu?

     Reisu-l-ulema: 10. januara 2008. po Miladu je 1.muharrem 1429. po Hidžri. To znači da se ove godine gotovo poklapaju miladska i hidžretska godina. Iduće godine početak miladske i hidžretske godine bit će identičan. Dakle, u protekloj miladskoj (2007), kao i u hidžretskoj (1428), najvažniji događaj u svijetu bio je međunarodna konferencija o Palestini, koja je održana u Annapolisu, SAD. To je bio najveći međunarodni skup ikad održan o palestinskom pitanju. A zna se da je  pitanje Palestine na savjesti čovječanstva, posebno na savjesti Zapada, više od pola stoljeća. Slušao sam uvodne govore predsjednika SAD-a Đorđa Buša, predsjednika Palestine Mahmuda Abbasa i premijera Izraela Ehuda Olmarta i ponadao se da će se svijet konačno osloboditi „palestinskog grijeha" i tako zatvoriti najbolnije, najduže i najopasnije krizno žarište za globalni mir i sigurnost u svijetu. Da, tako je - nerješeni palestinsko-izraelski konflikt je najveći uzročnik globalnog nemira i nesigurnosti. Rješavanjem palestinsko-izraelskog višedecenijskog sukoba na principu istine i pravde oslobodilo bi svijet od grijeha stoljeća i povratilo bi nam nadu u globalni mir i sigurnost. Ako se, dakle, konferencija u Annapolisu pokaže uspješnom, onda bi to bio događaj stoljeća. Zato mislim da je Annapolijska konferencija o Palestini obilježila 2007, odnosno 1428. hidžretsku godinu.

     Kod nas će prošla godina ostati upamćena po jubilejima IZ-e: 1240 godina hanefijske tradicije (od smrti Imam-i Azama Ebu Hanife 767), 470 godina medresanske učenosti (od podizanja Gazi Husrevbegove medrese 1537), 120 godina islamskog reformizma (od izgradnje Mekteb-i nuvaba 1887) i 30 godina muslimanskog intelektualizma (od otvaranja Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu 1977). Događaj „Moj ummete" kojim smo podsjetili svijet na šest stoljeća islama kod nas nije samo obilježio 2007. god., već je zasigurno ostavio trajni pečat na činjenicu da su bosanski muslimani autohtoni narod u svojoj zemlji sa svojom viševjekovnom islamskom tradicijom. U sklopu toga održan je i simpozij Rijaseta IZ-e o islamskoj tradiciji Bošnjaka, koji je ocijenjen visokom ocjenom. Godina 2007. ostat će upamćena i po objavljivanju jednog od najznačajnijih svjetskih dijela iz sociologije Ibn Khaldunove „Muqaddime" u prijevodu Teufika Muftića, u izdanju el-Kalema. Naravno, 2007. godinu pamtićemo i po parafiranju SAA sa EU

Nesalomljivi gorštak 

     Avaz: Kakav je danas položaj Bošnjaka u BiH. Da li je on bolji ili gori nego recimo 1992. ili 1996. ili 2003. godine? Upravo u tom kontekstu povlačenja paralele nekad i sad,možete li nam dati ocjenu političkih poteza koje vuku lideri bošnjačkih stranaka, Haris Silajdžić i Sulejman Tihić?

     Reisu-l-ulema: Dozvolite mi da se u odgovoru na to pitanje poslužim  probosanskom vizijom velikog hrvatskog pisca i zaljubljenika u Bosnu Miroslava Krleže, koji je još 1960. god. ovako govorio: - Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europe samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećaku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleći ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj... Dakle, povijest Bosne i Hercegovine je od Kulina Bana. Tako isto, Bosanac je od pamtivjeka nesalomljivi gorštak, koji se nikog osim Boga ne boji, i koji se nikom osim Bogu ne moli. Nije uputno podcjenjivati taj bosanski ponos i taj bosanski prkos. Zato su sve bosanske godine nalik jedna drugoj  -  kriza rađa bosanski prkos, mir donosi bosansku dobrotu. Onaj koji nije dorastao bosanskog prkosa u krizi i bosanske dobrote u miru, nije vrijedan bosanskog poštovanja. To u prvom redu treba da shvate bosanski političari kojima je narod ukazao povjerenje.        

     Avaz: Nedavno ste u Goraždu izjavili da "oni koji su do jučer u istom safu branili BiH, danas ne mogu zajedno". S obzirom da ste poznati po oštro intoniranim porukama u kojima sve kažete, ali ne imenujete direktno one koje pozivate, možete li nam pojasniti baš ovu poruku, koja ostavlja prostora za razne špekulacije.

Sloboda mišljenja

     Reisu-l-ulema: Uz Allahovu milost najviša vrijednost jednog naroda je bratsko povjerenje i pouzdanje ljudi jednih u druge. U Božanstvenoj komediji Dante Aligijeri čovjeka koji je nepouzdan, tj., izdajnika, stavlja u deveti krug pakla, odmah do đavola. U osmom krugu je ubica. Dakle, kidanje međubratskog povjerenja je, prema Dante Aligijeriju, gore od ubojstva. Snaga naše odbrane od agresije bila je, prije svega, u međuljudskom povjerenju i međudrugarskom pouzdanju. Tu vrijednost treba sačuvati po svaku cijenu. Nažalost, sujeta i pohlepa su opake bolesti od kojih, očito, niko nije imun. Moja namjera je bila da ukažem na te bolesti koje se šire i među našim prvoborcima, te da ih zamolim da ne nasijedaju na zamke onih koji hoće da nam unište tu najvišu vrijednost i taj najvažniji uvjet našeg opstanka - bratsko povjerenje i pouzdanje jednih u druge.               

     Avaz: Stalno potencirate tezu o autonomiji Islamske zajednice. Koliko je danas IZ drugačija od onih IZ koje su kroz povijest prolazile razne režime i poretke i možemo li danas govoriti o njenoj potpunoj autonomiji?

     Reisu-l-ulema: IZ-a danas uživa autonomiju u svom radu, vjerovatno više nego ikad ranije. Svi njezini organi i sve njezine institucije su samostalne u svom radu. Može se reći da je ovo vrijeme slobode IZ-e. Dokaz tome su različita mišljenja unutar IZ-e, koja neke ljude zbunjuju, ali se i oni sve više navikavaju na to da sloboda mišljenja i govora donosi najbolju moguću vrijednost. Sloboda u odnosu na samu sebe, osigurava IZ-i autonomiju u odnosu na druge. To je zasada najviša vrijednost IZ-e - unutarnja sloboda koja zahtijeva odgovornost i koja obavezuje i druge da poštuju IZ-u.

Ponosan sam na ugled IZ     

     Avaz: Bez da mi date odgovor, kako ovo pitanje iziskuje subjektivan odgovor, recite šta je Vaše najaše dostignuće na poziciji reisu-l-uleme i čime se Vi, kao reisu-l-ulema, ali i Islamska zajednica u cjelini mogu ponositi?

    Reisu-l-ulema: Pa dobro ste kazali nije moje da o tome govorim, ali ću ipak reći da sam ponosan na ugled kojeg danas IZ-a ima u domovini i svijetu. IZ-a u BiH je na dobrom putu da bude uvjerljiv tumač islama i istinski predstavnik muslimana na Božje zadovoljstv i na čast i ponos muslimana. 

Hoću da vjerujem da predsjednik Tadić drži do svoje riječi 

     Avaz: Da li Vam je predsjednik Srbije Boris Tadić odgovorio na pismo koje ste mu uputili povodom posljednjih nemilih događaja u Sandžaku?

     Reisu-l-ulema: Nije mi predsjednik Boris Tadić odgovorio na pismo koje sam mu uputio povodom događanja oko Islamske zajednice u Srbiji. Vjerovatno nije imao vremena, jer se ovih dana u Srbiji događaju krupne stvari. Hoću da vjerujem da je gosp. Tadić drugačiji od drugih. Još vjerujem da drži do svoje riječi i da poštuje sebe kao čovjeka i sebe kao predsjednika države Srbije. Ne želim ni pomisliti da je i gosp. Tadić jedan od brojnih licemjernih političara. Uvjeren sam da će gosp. Tadić skupiti sve osobine koje ima u svom osobnom identitetu - crnogorsko čojstvo, hrvatsku kulturu i bosansko poštenje, pa razumjeti da su muslimani u Sandžaku dovoljno zreli i dovoljno odrasli da sami mogu organizirati i voditi Islamsku zajednicu.

     Avaz: Trenutno se čini prilično mirno u Sandžaku, no činjenica da je Beograd osnovao vlastiti Rijaset, ne ide baš u prilog rješavanja krize. Naprotiv, čini se sve kao jedno zatišje pred veliku buru. U prilici smo ćuti i poruke kako bi moglo doći do krvoprolića. Kako će se prema Vašoj procjeni stvari odvijati dalje i kako uopće riješiti ovaj problem?

Beogradske igre

     Reisu-l-ulema: Bilo je za očekivati da će Beograd u neko doba oživjeti fenomen Sejde Bajramovića kod Bošnjaka, nakon što to nije moglo proći kod Albanaca. Tužno je to što je Adem Zilkić pristao da bude žrtva beogradske igre oko IZ-e, koja najuvjerljivije čuva jedinstvo, čast i ugled muslimana u Srbiji sa sjedištem u Novom Pazaru. Nadam se da je Zilkić shvatio grešku koju je napravio i sramotu koju je nanio ne samo muslimanima Sandžaka, već i svim muslimanima koji drže do dostojanstva svoje vjere i kulture. Imam puno povjerenje u muslimane Sandžaka, koji su kroz povijest znali očuvati svoj ugled i čast islama.  Zato vjerujem da će Sandžak ostati dosljedan tradiciji svojih predaka i učvrstiti svoje jedinstvo te sačuvati međusobni mir i slogu.

     Avaz: U posljednje vrijeme pojedini političko-intelektualni krugovi zagovaraju održavanje svebošnjaćkog sabora. Da li Vi lično podržavate takvo što i da li je pravilno odabran pravi trenutak za njegovo održavanje?

     Reisu-l-ulema: Bilo bi dobro da Bošnjaci imaju trajnu instituciju poput bošnjačkog ili svebošnjačkog sabora, kojeg bi činili svi Bošnjaci svijeta. Kaže se da u svijetu danas ima oko osam miliona Bošnjaka. Najmanje ih je u njima matičnoj zemlji Bosni i Hercegovini. Međutim, nije dobro da se bošnjački ili svebošnjački sabor održava pod pritiskom donošenja ove ili  one odluke za dnevno-političke potrebe. Rizično je pod pritiskom dnevne politike donositi sudbonosne narodne odluke. Svebošnjački sabor treba organizirati na miru i hladne glave, gdje bi se čula sva mišljenja o zajedničkoj sudbini Bošnjaka i gdje bi se, na kraju, donijele odluke koje su svim Bošnjacima razumljive i prihvatljive. Pošto je Bosna i Hercegovina matična zemlja svih Bošnjaka, onda je prirodno da se u Sarajevu održava svebošnjački sabor, koji bi bio vanstranački.           

     Avaz: Posljednjih dana u BiH se politički život vraća na staro, kriza je prevaziđena. Svi su odahnuli nakon parafiranja SAA sa EU i ponovnog normalnog funkcioniranja vlasti. Ko je po Vašoj ocjeni dao najviši doprinos u stvaranju ovako pozitivnog ambijenta u našoj zemlji?  

     Reisu-l-ulema: Ne znam zašto se sad insistira na tome ko je najviše zaslužan za parafiranje  SAA sa EU. To će biti jasno kasnije, kad se vidi kako će Bosna i Hercegovina dalje koračati do punog članstva u EU. Bilo bi, međutim, nekorektno ne uvažiti napore političara, poput dr. Harisa Silajdžića, koji je, prema mojim saznanjima, dosta uradio da se naša zemlja otvori prema EU. 

Bosanski patriotizam   

     Avaz: Kakvom vidite budućnosti BiH i njenih naroda?  

     Reisu-l-ulema: Problem bosanskog društva je u nepoštivanju unaprijed zadatih obaveza prema zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina, koja je dala svoj zavjet Bogu prije svih nas i koju je Bog darovao svojim zavjetom da će biti zemlja svih ljudi dobre volje, koji je vole i poštuju. Dakle, Bosna i Hercegovina je zemlja onih koji je vole i koji se prema njoj odnose kao dobri domaćini. Razumnom čovjeku je neshvatljivo da treba dokazivati samodokazivu stvar, a to je da je Bosna i Hercegovina zemlja ponosnih ljudi koji ne prihvataju da se ona dijeli po naciji i vjeri kad se pouzdano zna da Bosna i Hercegovina nije nikad prihvatala segregaciju ni po kojoj osnovi.

I zato oni koji vjeruju u multikulturalizam, kao visoki civilizacijski standard društva imaju pravo da se bore za uređenje bosanske države na principu jednakopravnosti svih građana, a ne na principu plemenske ili nacionalne podijeljenosti koju u Bosni i Hercegovini jednostavno nije moguće provesti.  Europa treba da dobro prouči „Bosanski zavjet Bogu" u kojem stoji da se duša Dobrih Bošnjana neće potrošiti na putu mira i dobrote. Dakle, budućnost Bosne i Hercegovine je utemeljena na Božjoj milosti i nepotrošenoj dobroti Dobrih Bošnjana. Vjerujem da će Bosna i Hercegovina biti jedinstvena zemlja u različitosti svojih vjera, kultura i nacija - Bošnjaka, Srba, Hrvata Jevreja i ostalih, koji će biti ponosni na svoj bosanski patriotizam.

Kršćanski odgovor ohrabrujući znak 

     Avaz: Nedavno je u Njujork tajmsu objavljen odgovor 300 kršćanskih učenjaka na pismo 138 muslimanskih lidera, među kojima ste i Vi, i u kom oni traže oprost od muslimana za sve ratove vođene protiv njih. Čini se da je ovo promatrano u kontekstu globalnih kretanja i priča o terorizmu, predstavlja zaista historijski odgovor kršćanskog svijeta. Kakav je Vaš komentar?

     Reisu-l-ulema: Važno je da je 138 muslimanskih alima i intelektualaca  pokrenulo inicijativu za dijalog sa kršćanima. To je imalo velikog odjeka u svjetskoj javnosti o čemu govori i odgovor 300 kršćanskih učenjaka, u kojem se govori o povijesnim greškama prema muslimanima i poziva na istinski kršćansko-muslimanski dijalog. To je, doista, ohrabrujući znak da u svijetu postoje ljudi koji su spremni na dijalog i suživot sa različitim vjerama i kulturama. U svemu tome značajan je i odgovor Pape Benedikta XVI, u kojem se nagovještava uspostava trajnog civilizacijskog dijaloga između muslimana i kršćana. Muslimani, potpisnici inicijative „Zajednička riječ između nas i vas", primili su oba odgovora kao znak dobre volje kršćana da se kršćansko-muslimanski dijalog institucionalizira i podigne na najvišu razinu. Zbog toga svi ljudi dobre volje imaju razloga za optimizam.          

     Avaz:  Za kraj, šta biste Bošnjacima u zemlji i dijaspori poručili povodom Kurban- bajrama.