AL-MUHADŽIRA, PRVA VOJVOĐANSKA DŽAMIJA

Džamija uz pomoć iz Novog Pazara, donacije iz inostranstva i subotičkih muslimana

     Do sada je izgrađena gotovo polovina od 16 metara visokog minareta i postavljena konstrukcija centralne i osam malih kupola nad džamijom za 250 vjernika. Imat će i balkon za žene, dok se pored džamije grade i pomoćne prostorije bitne za održavanje vjerske službe, kao što su prostorija za opremanje umrlih, za pripremu vjernika prije molitve, biblioteka, učinioca, dvije sobe za prihvat putnika i stan za imama. Trenutno je to mladi Bajazit Nicević, iz Novog Pazara, koji je završio vjerske škole u Siriji, a koji će između ostalog voditi i vjersku nastavu za djecu. Džamija se podiže zahvaljujući finansijskoj pomoći iz Novog Pazara, donacijama iz inostranstva, ali i samih subotičkih muslimana. Zvaće se Al muhadžira, što znači džamija raseljenih.

     Podizanje džamije jedan je od najvećih poduhvata koji je preduzela obnovljena Islamska zajednica u Subotici. Fetiš Kurdali insistira na tome da su oni imali svoju organizaciju još dvadesetih godina 20. vijeka, ali da je nakon Drugog svjetskog rata poslije nacionalizacije imovine 1948. godine i rušenjem muslimanskog groblja, u narodu poznatog kao tursko groblje, njihov rad potpuno zamro. Obnovljen je 1998. godine i to ponovo zbog potrebe da se ljudi okupe da bi formirali svoje groblje. Kurdali kaže da su imali veliko razumijevanje i podršku opštinskih vlasti koja je je imala sluha za probleme sa kojima se tada ova mala zajednica suočavala, te im je dodijeljena posebna parcela na Senćanskom groblju.  Muslimani Subotice, ali i okoline, sada se tu sahranjuju, a Kurdali smatra da će među muslimanima obuhvaćenim programom readmisije biti i onih koji će odabrati Suboticu upravo zbog toga što ovdje imaju svoje groblje. 

U Subotici 7000 muslimana

     - U Subotici danas ima oko 7.000 muslimana, a u Sjevernobačkom okrugu 9.000 - tvrdi Kurdali. Po popisu iz 1991. bilo ih je svega 317, ali Kurdali ne smatra da je to bilo stvarno stanje, te da ih je i tada u Subotici bilo bar 2.500, ali da nisu smjeli ili nisu željeli da se izjašnjavaju kao muslimani. Broj muslimana u Subotici naglo je porastao nakon 1999. godine kada se procjenjuje da je oko 4.000 izbeglih sa Kosova došlo u Suboticu, od kojih su 80 odsto Romi.

     - Za njihovu djecu smo organizovali vjersku i jezičku nastavu, jer uglavnom nisu znali srpski, unutar naše zajednice i vjerujem da smo ih tako spasili od lošeg uticaja ulice i da smo vaspitali buduće dobre građane - kaže Kurdali.

     Izbjegli sa Kosova mahom su se naselili u krajevima gdje su kuće jeftine, a to je upravo u kraju oko fabrike „Zorka", odnosno u blizini mjesta buduće džamije, ali i oko buvljaka. Međutim, Kurdali kaže da to nije bilo odlučujuće za lokaciju džamije već upravo činjenica da se nalazi na putu međunarodnog značaja, na putu između Istoka i Zapada.

     Na podsticaj iz Islamske zajednice u Subotici je prije četiri godine formiran i Muslimanski kulturni centar. Ibrahim Huduti, predsjednik centra, i Teufik Isaković, predsjednik Izvršnog odbora, najavljuju da će vjerovatno centar mijenjati ime u Bošnjački, jer „muslimanski" određuje vjersku pripadnost, a „bošnjački" nacionalnu, te da oni žele da budu priznati kao nacionalna manjina. Smatraju da u Subotici prijavljen boravak ima samo oko 3.000 muslimana, ali da ih po raznim osnovama boravi više.

     „Mi želimo kroz naše manifestacije da njegujemo nacionalni identitet i da pokrećemo pitanja bitna za naše nacionalno određenje", kažu lideri MKC-a svjesno njegujući jednu „elitističku" instituciju. Ističu činjenicu da su jedini muslimanski kulturni centar u čitavoj Srbiji, ali i dodaju: „ Mi ovdje nemamo nikakvih problema zbog naše nacionalne ili vjerske pripadnosti, ali nismo u dovoljnoj mjeri integrisani".

Smatraju da nema njihovih pripadnika u državnim službama, ali ni u upravnim odborima opštinskih preduzeća niti u službama lokalne samouprave. 

Velečasni Kopilović: Poštovat ćemo muslimane, očekujemo da i oni poštuju naše

     Fetiš Kurdali kaže da je sjedišta Rimokatoličke i Pravoslavne crkve u gradu posjetio još 2005. godine, kada su dobili sve dozvole za gradnju džamije.

     - Otišao sam da ih obavijestim da namjeravamo da gradimo džamiju i svugdje sam naišao na razumijevanje i podršku - kaže Kurdali i nastavlja - uostalom, mi želimo da ova džamija i našim sugrađanima pokazuje osnovno značenje islama, a to je svjetlost, milost i dobro.

     Velečasni Andrija Kopilović, župnik Crkve Marije majke kaže da će biti „malo čudno navići se na simbol objekta koji je za ovaj kraj neuobičajen".

     - Ali Subotica je uvijek bila tolerantna i ona sada očekuje da je sa tom tolerantnošću i drugi prihvate - kaže Kopilović.

     - Imajući u vidu prirodna prava čovjeka u koje spada i vjerska sloboda, ni kao hrišćani, ni kao ljudi, ne možemo imati ništa protiv da svaka vjerska zajednica ima i svoj adekvatni molitveni prostor. S druge strane, okupljanje vjernika i sve ono što hram, bogomolja ili džamija daje su vjerske vrijednosti koje mi poštujemo, ali očekujemo da se i naše poštuju. Nova džamija će biti za vjernike Islamske zajednice s kojima ćemo voditi interreligijski dijalog, a od njih očekujemo da budu dobri vjernici i dobri Subotičani - navodi Kopilović.

     U Crkvi svetog vaznesenja Gospodnjeg u Subotici sveštenik Miodrag Šipka, arhijerejski namjesnik, na ovu temu nije mogao da razgovara bez saglasnosti eparhije Bačke u Novom Sadu, a episkop bački Irinej trenutno je na putu u inostranstvu.

     Robert Sabadoš, predsjednik Jevrejske opštine u Subotici, kaže da je dobro što svaka vjerska zajednica u Subotici može da iskaže svoju religijsku pripadnost i što ima mogućnosti da svoje obrede i tradiciju upražnjava na primjeren način. 

(www.islamskazajednica.org)