Intervju reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića za BHT i Al-Jazeeru

Prvi intervju na dužnosti reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazović dao je Televiziji Bosne i Hercegovine, koji je emitiran u četvrtak, 15. novembra 2012. godine u 20. sati. Također reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović dao je intervju Al-Jazeeri, kao regionalnoj televiziji, koji je emitiran u četvrtak navečer u 21 sat i 30 minuta.

Čitaoci Rijasetovog portala mogu pogledati ova dva intervjua, a također prenosimo i preradu intervjua reisu-l-uleme Kavazovića za BHT u obradi portala www.klix.ba

Govoreći o stanju muslimana u BiH i okruženju, reisu-l-ulema je kazao kako IZ funkcionira dobro, ali da se ponekad nađe neki "kotač koji povremeno škripi". Također, kazao je kako je odnos države i vjerskih zajednica dobar, ali da status vjerskih zajednica može biti bolji i da ga treba dodatno definirati.

"Prvenstveno mislim na povrat imovine vjerskim zajednicama. To je pitanje koje je osjetljivo, ali smatramo da se treba pokrenuti sa mrtve tačke i pokušati ga riješiti. Mogući su modeli već isprobani u svijetu i možda bi se i mi mogli okrenuti ka tome", kazao je reis.
Kavazović je kazao i to kako smatra da su sve vjerske zajednice donekle nezadovoljne, jer je i sama država takva da nakon Dejtona niko nije zadovoljan. Komentarišući navode da je IZ u povlaštenijem položaju u BiH u odnosu na druge vjerske zajednice, reis je kazao kako ne smatra da je situacija takva.

"Ne mislim da je IZ u povoljnijem položaju na ostale. Postoji uvijek pogled u tuđu avliju i mi možemo o tome govoriti. Ne mislim da smo u povlaštenijem položaju, čak naprotiv. Mi smo zajednica koja je najviše stradala u agresiji na BiH. Porušeni su naši objekti u ratu, naši džemati su izbrisani sa lica zemlje, IZ je pretrpila najviše žrtava, stradalo je više od 100 imama", rekao je Kavazović.

Na prigovore o tome kako se dužnosnici vjerskih zajednica u BiH previše upliću u dnevnu politiku, reisu-l-ulema je kazao da vjerskih službenika nema ni u vladama ni u parlamentima, ali da oni žive u bh. društvu i da u takvom imaju određene ideje koje zastupaju.
"Te ideje ne padnu uvijek na plodno tlo. Nije uvijek ono što mi zastupamo. Neke od njih nađu mjesto u narodu i to onda ispada kako se vjerski službenici miješaju u ovo ili ono. Smatramo da imamo šta kazati o porodici, socijalno ugroženim kategorijama, obrazovanju, ljudskim pravima, i ako je to prostor iz kojeg nas se želi isključiti, onda se mi naravno borimo da se tu zadržimo. Naša je misija da se borimo i ukazujemo na probleme u društvu i ne smatramo da se time miješamo u politiku", rekao je Kavazović.

Komentarišući stav IZ o popisu stanovništva u BiH reis Kavazović je kazao da je stav IZ takav da se treba odazvati na popis i da se Bošnjaci trebaju tako izjasniti, reći da im je jezik bosanski i vjera islam.

"Naravno svako će imati slobodu da se opredijeli, na nama je da zagovaramo tu ideju i smatramo da je to naše pravo", smatra reis.

O sve češćim pojavama islamofobije kako u BiH tako i u svijetu, Kavazović je rekao da je ona sve izraženija posljednju deceniju na prostoru Evrope, kao što je to i antisemitizam.
"Islamska zajednica treba ukazivati na to, kao i društvo u cjelini koje to treba osuditi. Mi smatramo da je islamofobija i to što se u Francuskoj ne može nositi hidžab, što se u Švicarskoj ne mogu graditi munare. Ja bar ne znam je li moguće u BiH zaposliti se našoj muslimanki koja nosi hidžab primjera radi u sudstvu ili nekim drugim institucijama i organima ove države. Pojam islamofobije neki postavljaju naravno široko, neki uže. Kritika zvaničnika bilo kojih ako je opravdana treba da bude primjerena i ne treba da izaziva mržnju prema osobi, ali smatram da to nije islamofobija nego da je to kritički osvrt na određeno ponašanje ili događaj kako bi se stanje popravljalo. Svaka dobronamjerna kritika je dobro došla i u tom djelu se ne treba pokazati ljutnja od strane onoga koga se kritikuje", izjavio je reis.
Govoreći o različitim tumačenjima i prakticiranjima islama u BiH, kazao je kako ih je uvijek bilo, da i danas postoje i da će ih biti.

"Islam je vjera unutar koje je od ranih početaka bila prisutna različita interpretacija. Kao muslimani u BiH smo na neki način naviknuti na to u našoj tradiciji koja je bila i prije dolaska komunističke vlasti. U vrijeme prije Drugog svjetskog rata smo imali različite interpretacije i možemo kazati da smo imali modernističku struju koja je bila oko reisa Džemaludina Čauševića, ali smo imali i onu konzervativnu u Tuzli. Različite interpretacije su prisutne, ono što je jako bitno je da vjernici svojim ponašanjem ne nanose zlo drugima. Poštivanje tuđeg ubjeđenja i načina ispoljavanja vjere ne treba da bude smetnja onom drugom", ocijenio je Kavazović.

Ocijenio je kako je IZ jako mnogo uradila nakon rata da se očuva mentalno zdravlje muslimana te da će to i dalje raditi. Govoreći o bojazni mnogih da se pozicija muslimana gradi na poziciji žrtve, Kavazović je rekao da je to dobro pitanje i za IZ, ali da to pitanje ne zavisi samo od Bošnjaka.

"To pitanje zavisi i od strane koja je počinila zločine. Svi moramo razmisliti o sebi, ko god smatra da je žrtva, a svi smo to bili, neko više, neko manje, Bošnjaci svakako najviše. Moramo razmisliti da li s tim teretom žrtve moramo dalje, ali isto tako nam se mora pomoći da pređemo tu rijeku. U tome nam mogu pomoći upravo oni koji su te zločine počinili ili oni u čije ime je zločin počinjen. Mi kao Bošnjaci ćemo biti spremni da izađemo iz oklopa žrtve onog momenta kada nam se bude pomoglo i u BiH i od strane međunarodne zajednice. Sve dok ne bude tog priznanja i saosjećanja i dok se ne pokaže iskrenost, Bošnjaci će uvijek zauzimati odbrambeni stav, jer prema njima je počinjen genocid. U svakoj izjavi koja to negira Bošnjaci vide opasnost i to će tako biti ma šta ko bude želio", rekao je novoizabrani reis.

Kako je rekao, činjenica da postoje situacije u kojima oni koji znaju gdje se nalaze masovne grobnice, a ne žele to kazati ne vodi poboljšanju odnosa. "Izdvajaju se ogromna sredstva i kupuju se informacije da se dođe masovnih grobnica i to je nešto na čemu smo mi kao ljudi u BiH potpuno moralno pali".

Kavazović je kazao kako je slučaj koji se dogodio sa imamom u Gluhoj Bukovici prije nekoliko godina bio nešto jako loše što se dogodilo unutar IZ te da ona nije blagovremeno reagovala.

"Gluha Bukovica je bila greška. Ono što je učinjeno tamo i na drugim mjestima, IZ je doživjela jako teško. Pokušaj da se to dovede u ravan krivnje i jednih i drugih nije dobar. Mi imamo žive ljude, a oni griješe, makar to bili i vjerski službenici. Ako polazimo od činjenice da je prvi čovjek počinio grijeh, onda je grijeh prisutan. Izražavam žaljenje za to što se desilo, Gluha Bukovica nam može biti nauk i ako budemo izvukli pouku iz toga za IZ će to biti dovoljno. Bit ću realističan. Događat će se takvi slučajevi, a na organima IZ je da dobro ispitaju stvar kad se to desi da zauzmu stav i osude ako se utvrdi da se to dogodilo. Ovo što se dogodilo u Gluhoj Bukovici je slučaj o kojem se dugo govorilo i s kojim se odugovlačilo, ali se nije na vrijeme reagovalo", smatra reis.

Kavazović je ocijenio i to da je priča o Gornjoj Maoči dobra tema za popunjavanje medijskog prostora, ali da s druge strane država nikada nije razgovarala s muslimanima koji tamo žive.
"Nekoliko puta sam bio tamo i govorio s tim ljudima kada niko nije htio. Zatekao sam tamo ljude koji ispovjedaju to što ispovjedaju. naša je misija da sa ljudima razgovaramo i da ih navodimo na dobro. Mi ne možemo vladati dušama ljudi. Ono što sam primijetio da njima niko nikada nije doša, ni za put, ni za telefon, ni za struju.... Oni su potpuno izolirani od same države", kazao je kavazović i dodao da je IZ sa Ministarstvom obrazovanja Tuzlanskog kantona pokušala napraviti pomake.

"Ono što se dogodilo u Gornjoj Maoči nakon one ekspedicije je bilo katastrofalno. Država godinama zna za Gornju maoču, a onda digne brigadu vojske i policije da bi na nekih 20- 30 kuća pokazala silu. Tako se stvari ne mogu rješavati i to nije put", dodao je reis.
Što se tiče pozivanja određenih imama upućenog džematlijama da podrže određene političke partije, rekao je da je IZ i ranije zatražila od imama da to ne rade te da su određeni i sankcionirani zbog toga.

Govoreći o promjeni Ustava IZ BiH reis kaže da su nastupile okolnosti koje to zahtjevaju i da se moraju redefinirati odnosi sa dijelovima IZ koji su van BiH. Ideju da se poglavar IZ bira na doživatni mandat nije ocijenio dobrom.

Bilo bi dobro kada bismo mogli uvesti vjeronauku u vrtiće, ali IZ želi otvoriti svoja obdaništa, kaže Kavazović.

"U nekim područjima Bošnjačka djeca doživljavaju asimilaciju. naša djeca su negdje nepismena, miješaju ćirilicu i latinicu. Kada uđete u neke škole u RS-u vidjet ćete tamo ikonografiju, sve su to pitanja za IZ kako sačuvati duhovno biće naše mladeži. Iz tog razloga je potrebno da naša djeca imaju ispred sebe i svoje duhovno biće".

Reis je govorio i o ženama unutar IZ. kaže kako je veliki broj žena zaposlen u institucijama IZ, na fakultetima i školama, ali da to nije dovoljno.

"Ako znamo da je ženska populacija polovina populacije, onda tu ima prostora da se radi. Nastajat ćemo da se da više prostora ženama u upravljačkim tijelima IZ, naravno ja mogu samo govoriti o IZ i apelirat na druge aspekte društva da žena bude više uključena", rekao je reis Kavazović u intervjuu za BHT 1. (Klix.ba)