Kaba - drevni hram

Autor: dr. Almir Fatić

Riječ Kaba (ar. الكعبة) u doslovnom smislu znači: kocka. Ova riječ, također, znači i mjesto koje je visoko poštovano i cijenjeno, mjesto koje se hodočasti. Jedan od kur'anskih naziva (v.: El-Hadždž, 29) za Kabu je El-Bejtu l-'atīq (Drevni Hram). Kaba je tako opisana jer je ona prva kuća robovanja Uzvišenom Bogu na Zemlji. Drugi smatraju da riječ el-'atīk znači plemeniti, u značenju: Hram plemeniti. Treći, pak, vele da je Kaba nazvana el-'atīk zato što je ona Hram koji je oslobođen od tiranina, dok četvrti kažu da je tako nazvana zato što je ona Hram kojeg niko ne posjeduje. Sva ova značenja se mogu uzeti u obzir.

Ko je sagradio Kabu

Islamski učenjaci na ovo pitanje dali su nekoliko odgovora. Ovdje ih ukratko predstavljamo: a) jedni kažu da su Kabu sagradili meleki: kada su meleki prigovorili zbog stvaranju čovjeka, Uzvišeni ih je prekorio pa su oni, da bi zadobili Božiji oprost i zadovoljstvo, obišli (tavafili) Njegovo Prijestolje (Arš) sedam puta. Onda im je On, Uzvišeni, rekao: ''Sagradite Mi Kuću na Zemlji oko koje će ljudi tražiti oprosta i obilaziti je, kao što i vi obilazite Moj Arš, pa će zadobiti Moje zadovoljstvo!''; b) drugi, pak, kažu da je Uzvišeni Allah na nebu sagradio Kuću zvanu Bejtu l-ma'mur, a potom naredio melekima da sagrade Kabu na Zemlji ''po skici'' nebeske Kabe; i c) treći tvrde da je Adem, a.s., sagradio Kabu, a za vrijeme velikog potopa u vrijeme Nuha, a.s., izgubio se trag njezinih temelja koje je, potom, Uzvišeni Allah pokazao Ibrahimu, a.s.

U korist ovog trećeg mišljenja prenosi se slijedeća predaja od Ibn Abbasa: – Kada je Uzvišeni Allah spustio Adema, a.s., iz Dženneta na Zemlju rekao mu je: ''Ademe, sagradi Mi Kuću, obilazi je i sjećaj Me se kod Nje onako kao što si vidio meleke da to čine oko Moga Arša!''

Vrijednost tavafa

U jednoj predaji se veli da je Adem, a.s., kada je sagradio Kabu, obratio se Gospodaru svjetova i rekao: ''Gospodaru, svaki radnik ima nagradu za posao koji je uradio, pa koja je moja nagrada?'' Uzvišeni Allah mu je odgovorio: Kad god učiniš tavaf – bit će ti oprošteno. Adem, a.s., reče: ''Povećaj mi, Gospodaru!'' Uzvišeni Allah mu odgovori: I tvoja djeca i potomci kada budu činili tavaf bit će im oprošteno. ''Povećaj mi, Gospodaru!'' – opet reče Adem, a.s. Uzvišeni odgovori: Oprostit ću i onima za koje mole oni koji tavafe. Na ove riječi Adem, a.s., reče: ''Dosta je, dosta je!'' U istoj ovoj predaji još se navodi da je Adem, a.s., upitao meleke šta oni uče kada obilaze/tavafe Nebesku Kabu. Odgovorili su mu: - Učimo: Subhanallahi velhamdulillahi ve la ilehe illellahu vallahu ekber. Adem, a.s., im reče: - Dodajte još i: Ve la havle ve la kuvvete illa billahi l-'alijji l-'azim (Nuzhetu l-medžalis, 254).

Prvi hadžija

Dakle, Adem, a.s., kao prvi čovjek na zemlji i prvi Božiji vjerovjesnik, jeste i prvi graditelj Kabe. Adem, a.s., je, isto tako, i prvi hadžija. Iz Indije (Hind), preciznije: sa ostrva Šri Lanka/Cejlon, gdje je spušten iz Dženneta, obavio je hadž, prema jednoj predaji: četrdeset, a prema drugoj: sedamdeset puta. Bilježi se da je njezina dužina tada iznosila dvadeset i pet lakata, a širina - dvadeset lakata (Sujuti, Mu'tereku l-akran, 1/374).

Ibrahim, a.s. - obnovitelj Kabe

Drugi poslanik obnovitelj Kabe, prema Božijoj zapovijedi, bio je Ibrahim, a.s. Melek Džibril pokazao mu je njezine temelje i zajedno sa svojim sinom Isma'ilom, a.s., obnovio je Kabu i, također, podučen je hadžskim obredima. Predaja kazuje da, kada je Ibrahim, a.s., zamolio: ''Gospodaru, pokaži nam naše obrede!'' - došao mu je melek Džibril i odveo ga do Kabe i naredio mu: ''Podigni njezine temelje!'' Kada je podigao njezine temelje i obnovio zgradu, Džibril ga je poveo prema Mini, i kada su bili na Akabi (prvo džemre), ugledaše Iblisa kako stoji kod jednog drveta. Džibril tada reče Ibrahimu, a.s.: ''Izgovori tekbir i gađaj ga kamenčićima!'' On to učini i Džibril se udalji do srednjeg džemreta. Ibrahim, a.s., opet ponovi radnju od maloprije, pa se Iblis udalji do trećeg džemreta. Ibrahim, a.s., ponovo učini isto te Iblis nestade. Džibril je zatim Ibrahima, a.s, odveo i pokazao mu Meš'aru l-haram, a potom i Arefat, a onda ga tri puta upita: ''Jesi li spoznao ono što ti je pokazano?!'' ''Jesam'' – odgovori Ibrahim, a.s. Džibril onda reče: ''Pa oglasi ljudima hadž!'' ''A kako da to učinim?!'' ''Reci tri puta: 'O, ljudi! Odazovite se svome Gospodaru!'' – pa su Božiji robovi odgovorili: Lebbejke l-lahumme lebbejk (Odazivamo ti se Bože, odazivamo!). Onaj ko se tada odazvao na Ibrahimov, a.s., poziv – on je hadžija! (Ševkani, Fethu l-kadir, 94-95).

Ibrahimova, a.s., porodica

Nesefi sa svojim lancem prenosilaca prenosi predaju u kojoj stoji da je Ibrahim, a.s., rekao: ''Gospodaru, daj mi da se zauzimam za sve starce koji obave hadž iz ummeta Muhammeda, a.s.'' Isma'il, a.s., je rekao: ''Gospodaru, daj mi da se zauzimam za sve mladiće koji obave hadž iz ummeta Muhammeda, a.s.'' Ishak, a.s., je rekao: ''Gospodaru, daj mi da se zauzimam za sve nemoćne koji obave hadž iz ummeta Muhammeda, a.s.'' Sara, žena Ibrahimova, a.s., rekla je: ''Gospodaru, daj mi da se zauzimam za sve žene koje ne obave hadž iz ummeta Muhammeda, a.s.''. Zbog toga nam je naređeno da učimo salavate na Ibrahimovu, a.s., porodicu dok smo na tešehhudu (sjedenju) u namazu (Nuhetu l-medžalis, 254).

Dimenzije Kabe u vrijeme Ibrahima, a.s.

Zabilježene su slijedeće dimenzije:
- istočni zid: 48 m,
- zid Hatīm strane: 33 m,
- strana između Crnog kamena i jemenskog ćoška: 30 m,
- zapadna strana: 46,5 m (nav. prema: The Muslim Observer, Vol II, Issue Eleven, March, 2000.).

Rekonstrukcija Kabe u vrijeme Muhammeda, a.s.

I Muhammed, a.s., učestvovao je u obnovi Kabe prije nego što je postao poslanik. Nakon jedne poplave u Mekki, zidovi Kabe su napukli i bila je potrebna njezina obnova. Četiri klana plemena Kurejš preuzela su odgovornost za njezinu rekonstrukciju. Nakon što su izgrađeni zidovi, bilo je vrijeme da se stavi Crni kamen (Hadžeru l-esved) na istočnom dijelu Kabe. Međutim, učesnici u izgradnji nisu se moglo složiti oko toga kome će pripasti čast da Crni kamen postavi na njegovo mjesto. Na prijedlog Ebu Umejjea, najstarijeg Mekkelije, odluku su prepustili sudbini - odluku o tome donijet će čovjek koji će slijedećeg jutra prvi ući na vrata Harema. Taj čovjek je bio Muhammed. Mekkanci su bili presretni. ''Ovo je El-Emin (Pouzdani)'' – povikali su. Poslanik je pristao da riješi spor i njegovo rješenje svi su prihvatili. Crni kamen je stavljen na ogrtač kojeg su starješine svakog od klana zajedno nosile od njegovog mjesta, a onda je Muhammed, a.s., uzeo kamen i stavio ga na zid Kabe.

Važno je napomenuti da tada Kurejšije, kako se navodi, nisu imali dovoljno sredstava tako da ova rekonstrukcija nije uključila cijeli temelj Kabe onako kako ga je sagradio Ibrahim, a.s. I ovo je prvi put kada je Kaba stekla kockasti oblik, za razliku od pravougaonog kojeg je imala ranije. Taj izostavljeni dio Kabe sada se zove Hatīm.

Sadašnje dimenzije Kabe

Visina Kabe iznosi 14 m. Dimenzije unutrašnje sobe Kabe su 13 x 9 m. Zidovi Kabe široki su jedan metar. Širina zida prednje strane Kabe, na kojem se nalaze vrata, iznosi 11,68 m,  
a širina suprotnog zida iznosi 12,90 m. Širina zida na strani na kojoj se nalazi polukružni zid (Hatīm) je 9,90 m, a širina zida između jemenskog ćoška i Crnog kamena je 10,18 metara.  Vrata Kabe odignuta su iznad zemlje 2,25 m; visoka su 3,06 m, a široka 1,68 m. Strop i krov su izgrađeni od drveta. Rekonstruirani su tikovinom prekrivenom nehrđajućim čelikom. Svi zidovi su od kamena.

Šta se sada nalazi u Kabi

Prema snimku koji je dostupan na internetu, primjećujemo da unutar Kabe postoje:
- tri drvena stuba koja podbočuju krov Kabe;

- mali mihrab naspram vrata;

- stepenice u desnom uglu koje vode na krov;

- fenjer lampe koje vise sa stropa;

- ne postoji električno svjetlo unutar;

- zidovi i podovi su od mramora;

- ne postoje prozori.

(Preporod, 15. oktobar 2012. godine)