Reisu-l-ulema u Tucingu

Sarajevo, 6. maj 2010. (MINA) - Jučer u večernjim satima je na Evangelističkoj akademiji u Tucingu (Tutzing), Njemačka, u prisustvu velikog broja uglednika iz religijskih, kulturnih, intelektualnih, političkih i diplomatskih krugova reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić govorio kao laudator povodom dodjele nagrade za toleranciju dr. Wolfgangu Šojbleu (Schäuble) federalnom ministru financija (bivšem federalnom ministru unutrašnjih poslova) Njemačke.

Reisu-l-ulema tokom govora o dr. Wolfgangu Šojbleu

Riječ je o prestižnoj nagradi Evangelističke akademije u Tucingu koju su od 2000. god. dobili ugledne ličnosti poput njemačkog predsjednika Romana Herzoga, kojem je laudaciju održao jordanski princ Hasan. U 2006. godini  nagradu je primio Aga Khan uz laudaciju dr. Frank-Waltera Štajnmajera (Steinmeiera), ministra vanjskih poslova Njemačke, dok je u 2009. godini Akademija nagradila iransku nobelovku dr. Shirin Ebadi uz laudaciju predsjednika Romana Herzoga.

Žiri Evangelističke akademije u Tucingu za dodjelu nagrade za toleranciju se odlučio da ove godine nagradu dodijeli Dr. Wolfgangu Šojbleu zbog njegove zasluge za inicijativu formiranja „Njemačke konferencije o islamu" sa laudacijom reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića.

 Nažalost, zbog lošeg vremena na lokalnom aerodromu ministar dr. Šojble nije mogao  osobno prisustvovati ceremoniji dodjele nagrade, ali je reisu-l-ulema Cerić održao laudaciju koju je uživo emitovala njemačka nacionalna televizija, kanal 3, BRTV.

U svom uvodnom govoru direktor Akademije dr. Friedemann Grijner (Greiner), naglasio je da je inicijativa dr. Šojblea za osnivanje „Njemačke konferenciji o islamu" od povijesnog značaja ne samo za Njemačku, već i za cijelu Europu. „Svakim danom sve više postajemo svjesni da je islam budućnost Njemačke zato je važno da razvijamo međuvjersku i međukulturnu toleranciju za dobrobit njemačkog društva. Ministar dr. Šojble nam je pokazao način kako da razvijamo dijalogu sa muslimanima i na taj način ostvarujemo međusobno povjerenje u interesu svih ljudi dobre volje".

Izražavajući žaljenje što ministar dr. Šojble nije osobno prisutan ceremoniji, reisu-l-ulema Cerić je kazao da su duh i misao dr. Šojbla itekako prisutni među nama:

 "Mi trebamo učiniti još veće napore da pomognemo u procesu da se muslimani u Njemačkoj i Evropi osjećaju kao kod kuće" - riječi su dr. Šojblea prilikom otvaranja Njemačke konferencije o islamu 2006. godine.  

U podužoj laudiciji posvećenoj ministru dr. Šojbleu, reisu-l-ulema Cerić je pohvalio odluku žirija Evangelističke akademije da ovogodišnju nagradu za toleranciju dodijeli ministru dr. Šojbleu zbog inicijative za osnivanje „Njemačke konferencije o islamu" te, između ostalog, naglasio:

- Ovdje smo da izrazimo  zahvalnost i poštovanje prema dr. Wolfgangu Šojbleu zato što je, tokom svog mandata na funkciji njemačkog federalnog ministra unutrašnjih poslova, pokrenuo i razradio ideju o "Njemačkoj konferenciji o islamu". Dr. Šojble je osoba sa najdužim stažom u Njemačkom parlamentu i najstariji je ministar u kabinetu vlade. Njega odlikuju četiri decenije iskustva i nadležnosti u nekoliko resornih ministarstava njemačke vlade. Stoga mora biti znakovito što je pokretački zamah "Njemačkoj konferenciji o islamu" došao od osobe sa takvom političkom i državničkom reputacijom, od osobe koja uživa tako veliki moralni i politički ugled  u ovoj izuzetno važnoj evropskoj zemlji.

Reisu-l-ulema sa dr. Friedemannom Greinerom tokom saopštavnja odluke o dobitniku nagrade

Neko bi  mogao reći: Pa svako je mogao inicirati neku vrstu konferencije o islamu. Zašto je moralo proći više od četrdeset godina migracije da bi se poduzela jedna takva inicijativa? Pa dobro onda, zašto je trebalo čekati do 1492. godine da se otkrije Amerika? Svako je, može se reći, mogao otkriti Novi Svijet, samo da je odlučno i dovoljno dugo plovio u pravom smjeru. Dakako, mogao je bilo ko, ali je Kristofer Kolumbo otkrio Ameriku.  Naravno, mogao je bilo ko inicirati „Njemačku  konferenciju o islamu", ali je dr. Šojble to učinio.

U svojoj petoj godini postojanja, sa sigurnošću se može kazati - uz sve prigovore o onom što još uvijek nije postignuto - da je Konferencija otvorila nove perspektive i pokrenula obećavajuće korake u nekoliko aspekata, kao što je islamsko vjersko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama, i kao što je smirivanje i sprečavanje nesporazuma oko izgradnje novih džamija.

Prije godinu dana, u martu 2009, dr. Šojble se na konferenciji o kršćansko-muslimanskom dijalogu u Štutgartu, založio za osnivanje islamskih teoloških fakulteta pri njemačkim univerzitetima i, kao novi ministar financija, obećao financijsku pomoć takvoj vrsti fakulteta. Isti koncept je skoro predložen i podržan od Njemačkog vijeća za nauku i društvene znanosti.

U retrospektivi, „Njemačka konferencija o islamu" će se možda jednog dana ubrajati među najuspješnije inicijative s ciljem ostvarivanja blagotvornije budućnosti i društva oslobođenog unutarnjeg sukoba. Pozdravljam činjenicu da Konferencija nastavlja sa radom koji je zakazan za manje od dvije sedmice (17. maja) pod pokroviteljstvom novog federalnog ministra unutrašnjih poslova dr. Tomasa Maizijera (Thomas de Maizière) koji je označio Konferenciju kao: "najvažnijim dijaloškim panelom između Njemačke države i predstavnika muslimana".

Mislim da govorim u ime svih nas izražavajući želju da Konferencija bude uspješna u svom radu i da  prevaziđe sve sadašnje i buduće prepreke te nastavi služiti svom cilju koji će osigurati da se muslimani osjećaju ugodnije u svom novom domu i da učini da se ne-muslimani osjećaju ugodnije u odnosu na svoje nove komšije.

Usuđujem se postaviti pitanje u smislu zašto ova Konferencija ne bi mogla služiti kao model na evropskom nivou? Pa ipak moramo primijetiti da put do ovog cilj nije na vidiku. On je još uvijek daleko, i ne smijemo podcjenjivati prepreke koje moraju biti savladane. Na političarima je, posebno na onima koji imaju viziju kako da spoje razum sa zajedničkim osjećajem, kao što je ima ovaj laureat, na društvu je, na svakome razumnom čovjeku je, dakako,  uključujući i sve muslimane, da dadnu svoj doprinos „zajedničkom oblikovanju budućnosti". Kada otvorimo novine ili upalimo televizor, neprestano se suočavamo sa prikazivanjem islama i muslimana koje, čini se, ubija nadu ka jednom obećavajućem i skladnom napretku.

Mi se nećemo i ne smijemo umoriti od pozivanja za uravnoteženijim predstavljanjem islama i muslimana u medijima. Ako jedan od milion ljudi počini djela nasilja njegove šanse da stekne pažnju medija su izglednije od ostatka milion drugih.

Historijski i kulturološki stubovi na kojem naš zajednički evropski dom počiva su neporecivo klasični grčko-rimski temelji, kršćansko naslijeđe, i, dakako, niko to ne smije zaboraviti, židovski udio u svemu tome. Ali i islam se doživljava „kod kuće" u Evropi i to ne samo od skora, tj. od vremena modernog fenomena migracije. Dijelovi Evrope su bili islamski još od ranih decenija islamske historije, na zapadu - Španija i Sicilija, na istoku - Kavkaz i region Crnog mora, te u njenom središnjem dijelu - na Balkanu - i oni su to još uvijek. Niti su judaizam niti kršćanstvo isključivo evropski, niti smo to mi, kao muslimani, po bilo kojoj definiciji stranci u Evropi. Kad će se priznati i prihvatiti doprinosi islamske kulture na evropskom tlu kao izvanredna poglavlja bogate i raznolike historije ovog kontinenta? Muslimani u Europi nisu prikaze (ghosts); oni su ovdje domaćini (hosts).

            Nemojmo zaboraviti i zapitajmo se kako to da su u najskorijim poglavljima europske historije upravo evropski muslimani, moji sunarodnjaci Bošnjaci, ne imigranti, bili ti koji su se suočili sa zločinom genocida, i to u toku mog i vašeg životnog vijeka, ovdje na evropskom tlu. Volio bih da ovo ne moram reći ovdje i sada, ali nakon više od 15 godina  napora za istinom, pravdom i pomirenjem, a protiv osvete i uzvratnog nasilja,  Bošnjaci još uvijek čekaju da ih se uvaži i razumije, a ne da ih se ponižava i diskriminira. Oni čekaju pravo na slobodu kretanja u Europi bez viznog režima.  

Prije nego završim, dozvolite mi da kažem jasno i glasno, ovdje i sada da vi u Njemačkoj možete biti ponosni na dobro koje ste učinili milionima ljudi različitih vjera, kultura i nacija koji su došli u ovu veliku zemlju da traže slobodu od straha i slobodu od siromaštva. Neka vas Bog za to nagradi i neka vas ojača da činite još više dobra.

Ja sam počašćen da govorim u čast dodjele nagrade za toleranciju ministru dr. Wolfgangu Šojble, koji je s pravom zaslužio naše poštovanje i u nama probudio nadu za bolju budućnost Europe i u njoj svih ljudi dobre volje - završio je svoju laudaciju dr. Šojbleu reisu-l-ulema Cerić.