Reisu-l-ulema u Mardinu
Sarajevo, 29. mart 2010. (MINA) - U Mardinu, gradu na jugoistoku Turske od 27-28. marta, 2010. godine održana je dvodnevna konferencija o značenju i značaju fetve, sa posebnim osvrtom na „mardinsku fetvu Šejha Ibn Tejmijje". Riječ je o fetvi iz četrnaestog stoljeća koju je Šejh Ibn Tejmijje (1263-1328) izdao kao odgovor na pitanje: Je li je Mardin, nakon mongolske invazije, grad rata ili grad mira? Ibn Tejmijje je odgovorio da Mardin u takvoj situaciji nije ni grad rata ni grad mira.
Intervju reisu-l-uleme za Finnancial Times u Mardinu
Na izgled ništa neobično u spomenutoj fetvi sve dok se određene ekstremne grupe u našem vremenu nisu počele pozivati na tu fetvu kao opravdanje za njihovo ekstremno učenje i ponašanje. Zloupotreba imena i ugleda Ibn Tejmijjine oko mardinske fetve pokrenula je odgovorne i savjesne muslimanske učenjaka da održe konferenciju u Mardinu i na taj način poštede Ibn Tejmijju neodgovornih pojedinaca i grupa, koje zagovaraju hidžru i tekfīr (samoizolaciju i nasilje protiv neistomišljenika).
Tako su „Globalni centar za obnovu i putokaz" i „Canopus Consulting" iz Londona u suradnji sa Artuklu univerzitetom u Mardinu, organizirali dvodnevnu konferenciju u Mardinu pod vodstvom Šejha Abdullaha bin Bajaha na kojoj su uzeli učešće ugledni učenjaci iz Turske, Kuvajta, Saudijske Arabije, Maroka, Senegala, Jemena i Emirata.
Mardinskoj konferenciji je prisustvovao i reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić sa referatom o temi „Fetva u povijesnom kontekstu ".
Naglasivši da fetva, kao ljudska pamet u određenom povijesnom kontekstu, nema apsolutnu vrijednost zato što je ljudsko znanje podložno utjecaju vremena i prostora pa je stoga svaka fetva relativna i važi za određeno vrijeme i za određeni prostor, reisu-l-ulema Cerić je kazao da se muslimanska povijest može podijeliti na četiri glavna perioda, a to su: 1) period onih koji su pravili povijest (History Makers); 2) period onih koji su vodili povijest (History Leaders); 3) period onih koji su slijedili/imitirali povijest (History Followers); i 4) period onih koji otkrivaju povijest (History Discoverers). "Prema tome, svaku fetvu, pa tako i mardinsku fetvu Ibn Tejmijje, treba promatrati u svjetlu povijesne zbilje muslimanskog svijeta, ali isto tako i naše današnje stanje i naše današnje okruženje treba mjeriti našom sposobnošću da pravimo, vodimo, slijedimo ili otkrivamo, prije svega, vlastitu povijest. Očito, muslimani su danas u poziciji da otkrivaju povijest iz koje mogu naučiti kako da se pridruže onima koji prave povijest, kao i onima koji povijest vode u pravcu mira i prosperiteta. Oni koji su mardinsku fetvu Ibn Tejmijje shvatili kao opravdanje za hidžru i tekfīr (samoizolaciju i netoleranciju), oni su protiv povijesti, oni su protiv onih savremenih muslimana koji vjeruju da je moguće da budu, poput njihovih predaka, oni koji prave povijest, oni koji vode povijest prema miru i opće ljudskom napretku. Islam je vjera mira i progresa, pa je stoga i povijest muslimana povijest dobra za sve ljude dobre volje" - zaključio je svoje izlaganje reisu-l-ulema Cerić u Mardinu.
Zajednička slika svih učesnika konferencije u Mardinu
Mardinska konferencija je objavila deklaraciju u kojoj se osuđuje zloupotreba mardinske fetve Ibn Tejmijje za samoizolaciju i nasilje protiv bilo koga i bilo gdje. Također, odlučeno je da se svake godine održava konferencija na kojoj će se govoriti o putevima mira i suživota te ponuditi moralni i politički pogledi islama u smislu promocije vrijednosti ljudskih prava i demokracije u svijetu.