Reisul-ulema u Kairu: Vjera u Boga će ostati najpouzdaniji čovjekov pratilac, nada i oslonac

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas se obratio na 8. konferenciji Generalnog sekretarijata institucija i ustanova za izdavanje fetvi pod nazivom "Fetva i izazovi trećeg milenija", koja se održava u Kairu.

Konferenciji prisustvuju vrhovne muftije, ministri i vjerski učenjaci iz više od 100 zemalja svijeta, među kojima su i predstavnici balkanskih muslimanskih zajednica, te predstavnici nekih svjetskih asocijacija na visokom nivou. 

Obraćanje reisul-uleme Kavazovića prenosimo u cijelosti: 

"Poštivani muftija Šewqi Allam, poštovani ministre vakufa Egipta, poštovani predstavnici Al-Azhara, ulemo, braćo i sestre, es-selamu alejkum!

Dozvolite mi da vam prenesem selame vaše braće iz Bosne i Hercegovine i da prema svima vama izrazim svoje veliko poštovanje.

Ovaj i njemu slični skupovi, koje organiziraju naša braća u islamskom svijetu, potaknuti su velikim civilizacijskim i kulturološkim promjenama, kojima svjedočimo svi skupa. Te promjene su okrenute prvenstveno tehnološkom napretku, ali i promjenama u društvenoj strukturi nacija i na njihovom unutrašnjem i na globalnom planu.

Promjene u tehnološkom razvoju uglavnom se kreću u dva pravca: traganjima za izvorima obnovljive energije, poznate kao zelena energija, i napretku informacionih tehnologija. Kakve posljedice će ove tendencije ostaviti na slabije razvijena društva i narode, tek ćemo vidjeti.

Na kulturnom planu, ono što se razumije kao proizvod ljudskog duha, bilo da se radi o materijalnim ili duhovnim vrijednostima, također se mijenja i tu se rađaju različiti pravci. Konzumerizam i hedonizam su glavne odlike našeg vremena, a traganje za novim informacijama, iz sata u sat, postala je opsesija najširih slojeva društva. Promjene kojima smo izloženi su jedina konstanta naših života.

Vjera u životu ljudi je oduvijek posebno važna za njihov opstanak, jer je nosilac duhovnih vrijednosti na koje se čovjek uvijek oslanja. Ona je povezana s ljudskim vjerovanjem (iman), ljudskim djelovanjem (amel) i ljudskim moralom (ahlak). Svako od ovih područja u našem životu je u stalnom propitivanju: što vjerujemo, kako djelujemo i gdje stojimo u odnosu na svijet koji nas okružuje. To znači da u svakom od ovih područja vjere ljudi će uvijek tražiti inspiraciju za svoja vjerovanja, djelovanja i moralno-etička stajališta. Nema sumnje da su neka od pitanja s kojima se susrećemo delikatna, složena i isprepletena s mnogim drugim područjima u našim životima, tako da traganje za odgovorima mora biti predmetom bavljenja učenih ljudi, koji im prilaze s više strana, kako bi postigli veći stepen izvjesnosti i znanja.

Fetva, kao poseban institut islamske misli, izvire iz samog Šerijata, doktrine kojom su obuhvaćeni svi ljudski postupci. Zbog toga se na nju ne može gledati isključivo s pravnog stajališta. Šerijat je sveobuhvatan, on na čovjeka gleda u njegovom totalitetu, jer mu pripadaju i vjerovanje (iman) i djelovanje (amel), ali i moralno-etičko ponašanje. Iznimno je važno to što Šerijat prema čovjeku ispostavlja pet krunskih zahtjeva: vadžib-haram; mendub-mekruh i mubah. Prema ovih pet naloga se mora pristupiti analitički, da bi se razumjelo kada se ispred nas postavlja pravni, a kada moralni zahtjev, odnosno kada su oni skupa.

Pravni i moralni zahtjevi ne moraju uvijek biti identični, ali se u šerijatskom pravu moraju dovoditi u vezu. U protivnom, u našem vjerovanju, djelovanju i moralnom stajalištu nastat će konfuzija.

Pitanje instituta fetve je složeno. Ta složenost izvire iz složenosti društvenih odnosa koja je rezultat utjecaja različitih okolnosti u kojima se muslimani nalazi, sredina u kojima žive, izloženosti utjecajima različitih ekonomskih, političkih i pravnih sistema i idejnih vrijednosti.

Fetva, kao poseban institut Šerijata, mora polaziti od sigurnih, utvrđenih datosti i spoznaja u najvećoj mogućoj mjeri. Područje sumnje mora se podvrgnuti ozbiljnim istraživanjima, koja će nas dovesti do stepena visoke sigurnosti oko onoga o čemu zauzimamo stav, odnosno donosimo fetvu.

Govoriti o fetvi u trećem mileniju po miladu, znači biti posebno odgovoran prema mjestu i vremenu u kojem živimo. Ovo naše vrijeme je obilježeno borbom globalnih i partikularnih interesa, velikih i jakih, malih i slabih država, društava i naroda. Kretanja na globalnoj razini, koja možemo pratiti, govore nam da se tu ništa neće mijenjati, osim imena aktera. Veliki i moćni će nastojati zadržati svoje pozicije moći, a manji i slabiji će nastojati obezbijediti svoju sigurnost i svoj opstanak. Na nama je da pokušamo sačuvati one vrijednosti za koje vjerujemo da će nam donijeti sreću na oba svijeta, na dunjaluku i na ahiretu.

Ma koliko se brzo svijet mijenjao, vjera u Boga će ostati najpouzdaniji čovjekov pratilac, nada i oslonac. Naša pažnja treba da bude usmjerena na potrebe ljudi: duhovne, ekonomske, socijalne, obrazovne, zdravstvene, kulturne i dr. Bez obzira na to koliko je današnji čovjek napredovao, u odnosu na ljude iz nekih dalekih vremena, njegove potrebe su se uvećale, a samim time i pritisak života kojeg osjeća je sve veći. Stoga je uvijek aktuelan poziv vjerovjesnika Muhammeda, a.s.: Olakšavajte a nemojte otežavati.

Život je sam po sebi težak, a vjera je sredstvo, koje nam je dato, da se on učini lakšim.

Prije nekoliko godina našao sam se na Cornell univerzitetu u SAD, u kampusu na džuma namazu. Poslije obavljenog namaza, prišao mi je jedan musliman iz Afganistana i upitao me za mišljenje da li da uzme bankovni kamatni kredit i školuje svoju djecu ili ne. Rekao sam mu: Ako nemaš nikakvog drugog rješenja, uzmi kredit i školuj djecu. Ne znam kako je postupio; volio bih da je školovao svoju djecu. Jer, bez sumnje, to je mogao uraditi iz nužde, vodeći se našom maksimom: u nuždi su i zabranjene stvari dozvoljene. Mnogo je ovakvih životnih prilika s kojima muslimani dolaze pred nas: budimo obazrivi prema njihovim potrebama.

Ovi naši susreti dobra su prilika da razmijenimo mišljenja o onome što nas zaokuplja i brine. Zahvaljujem se egipatskom muftiji i ljudima oko njega na ovom gostoprimstvu i brizi o stanju muslimana i načinima na kojima im se može pomoći.

U ime muslimana u Bosni i Hercegovini, zahvaljujem se narodu Egipta, Al-Azharu i muftijama ove države na stoljetnoj pomoći koju su pružali muslimanima u Bosni i Hercegovini.

Allah vas pomogao!

Hvala! "

Podsjećamo, konferencija se održava pod pokroviteljstvom egipatskog predsjednika Abdulfettaha Sisija i bavi se isticanjem uloge fetvi i fetvanskih institucija u suočavanju s velikim izazovima s kojima se čovječanstvo susreće u trećem mileniju nove ere, naročito onim ekološkim, vezanim za klimatske promjene, kao i izazovima moralne i intelektualne fluidnosti kao što su širenje ateizma, govor mržnje i uklanjanje religije iz života ljudi, kao i izazovi sajber prostora i zdravstvenih izazova koji ugrožavaju živote miliona ljudi.

Također, ima za cilj razgovarati o intelektualnim, etičkim, ekonomskim i političkim izazovima koji zahtijevaju izdavanje prosvijećenih pravnih fetvi koje odgovaraju našem vremenu i mjestu, kako bi se ostvarili interesi muslimana i čovječanstva u cjelini, i kako bi se razmijenila iskustva i mišljenja između uloge i tijela fetvi u svijetu, i kako bi se razvili planovi i programi za razvoj fetvanskih institucija i efikasnosti muftije.

(Preporod.info)