U Zenici održan naučno-stručni skup „Socijalni aspekt vakufa“
U okviru manifestacije „Dani vakufa u BiH" koja se održava u organizaciji Vakufske direkcije, Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici i Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini organiziraju jednodnevni Naučno-stručni skup "Socijalni aspekt vakufa" u hotelu "Zenica“ u Zenici.
Cilj Naučno-stručnog skupa „Socijalni aspekt vakufa“ jeste propitati realne mogućnosti i poziciju vakufa kao institucije u bosanskohercegovačkom društvu, čime se nadilazi razumijevanje njegovog značaja kao historijske pojave i otvaraju perspektive suvremenog kontekstualiziranja u funkciji dobrobiti, kako individualne tako i komunitarne, u Bosni i Hercegovini.
Uvodničar naučnog skupa direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zajimović je kazao da kroz današnji skup žele animirati i informirati javnost o važnosti vakufa u nastanku bosanskohercegovačkih gradova.
"Danas o vakufima govorimo sa naučnog i socijalnog aspekta. Fenomen vakufa je interesantan internacionalnim istraživačkim institucijama a jedan od razloga je što se naziv vakuf nalazi u nazivima nekoliko bh. gradova, kazao je dr. Zajimović.
Intencija Skupa je definirati dimenzije djelovanja vakufa koje su primjenjive za potpunije oblikovanje socijalnog aspekta kao ujedinjujuće domene ukupnosti njegovog djelovanja.
Prorektor Univerziteta u Zenici prof.dr Enes Hašić je rekao da su Univerzitet u Zenici i Islamski pedagoški fakultet počašćeni što su dio ove manifestacije. On je izrazio nadu da će današnji skup pomoći i restituciji odnosno povratku vakufske imovine Islamskoj zajednici.
Premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić je u obraćanju istakao je da se lično zalagao za zaštitu vakufa te da će raditi na tome da se oplemeni i unaprijedi vakuf u budućnosti.
Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici prof. dr. Halil Mehtić je kazao da je cilj današnjeg naučnog skupa da se u savremenim uslovima djelovanja unaprijedi socijalni aspekt vakufa.
"U cilju ekonomskog unaprjeđenja Islamska zajednica mora iznalaziti nova rješenja zaštite vakufa i njegovog unaprjeđenja. Osnovni zadatak vakufa je ispunjavanje općih potreba zajednice bez obzira o kojem segmentu života se radilo." kazao je dr. Mehtić.
Izlagači će govoriti slijedećim temama:
– Vakuf kao determinanta razvoja sistema socijalne sigurnosti – doc. dr. sc. Muharem Adilović, Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici
– Status općekorisnih poklona u građanskom pravu antičkog Rima i Bosne i Hercegovine – doc. dr. sc. Ajdin Husejnspahić, Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
– Značaj vakufa za razvoj sistema podrške osobama treće životne dobi – prof. dr. sc. Hariz Šarić, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
– Osjetljivost ideje i prakse vakufa prema preveniranju pojave diskriminacije osoba treće životne dobi – mr. sc. Vanja Sivro, prof. dr. sc. Edina Vejo, prof. dr. sc. Izet Pehlić, Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici
– Uloga elite u razvoju instituta trajnog dobra – slučaj BiH – dr. sc. Edo Omerčević, NVO sektor
– Uloga vakufa u zbrinjavanju socijalno ugroženih kategorija u društvu – prof. dr. sc. Halil Mehtić
– Uloga vakufa u razvoju lokalne zajednice kroz sistem javno-privatnog partnerstva – doc. dr. sc. Senaid Zajimović
– Uloga vakufa u transformaciji podrške preživjelim žrtvama nasilja – mr. sc. Sabiha Husić
– Uloga vakufa u naseljavanju ruralnih prostora i razvoju seoske privrede – prof. dr. sc.Ismet Bušatlić
– Uloga Zemaljske Vakufske komisije u rješavanju socijalni problema na početku XX stoljeća – dr. sc. Hana Younis
– Tretman socijalno osjetljivih kategorija u bosanskohercegovačkim vakunamama – dr. sc. Elvir Duranović
– Uloga vakufa u osamostaljivanju djece bez roditeljskog staranja nakon naupuštanja doma – Haris Grabus, student magistarskog studija socijalne pedagogije
– Socijalni senzibilitet i doprinos instituta i prakse zadužbine u Skandinaviji – prof. dr. Safet Bektović
Recenzirani radovi bit će objavljeni u Zborniku radova Naučno-stručnog skupa „Socijalni aspekt vakufa“.
– O ulozi elite u razvoju instituta trajnog dobra na slučaju BiH je govorio dr. sc. Edo Omerčević iz sektora NVO.
On je kazao da nemamo izraženu ekonomsku elitu, međutim oduvijek je na našim prostorima bila izražena tradicija filantropije, posebno je istakao u tom smislu djolovanje vakufa kao društveno-odgovorne institucije.
"Vrijeme Osmanskog vladavine u BiH se može okarakterisati kao zlatno doba vakufa u BiH. Koncept vakufa je bio potpuno prihvaćen i raširen širom BiH. Imali smo veliki broj privatnih vakufa koje su sponzorisali svojim donacijama izuzetno sposobne i veoma bogate individue koje su se svojim ekonomskim statusom dosta razlikovale od prosjećnoog čovjeka. Rezultati su bili veoma impresivni kao što je to danas slučaj u SAD-u. Značajni projekti su pokrenuti i finansirani putem vakufa koji su korišeni da bh. društvo guraju naprijed u jednu razvijenu i naprednu zajednicu. BH velikani su bili nosioci napretka u BiH a svojim djelovanjem su postavili nove društvene standarde."
Ovaj sistem je narušen odlaskom Osmanskog carstva sa ovih prostora. Odlaskom elitnog dijela društva došlo je do gubitka elitne klase koja je svojim djelovanjem formirala bazu za instituciju vakufa i time dolazi do značajnog gašenja filantropske aktivnosti u bh. društvu. S obzirom da je Austro-Ugarska uprava oduzela mnogobrojne vakufe došlo je do smanjenja kapaciteta za društveno-korisno djelovanje.
"Finalni udar na instituciju vakufa i filantropije je učinila filozofija socijlazima sa implementacijom planske eknomije kao zamjenu za individualistčko i poduzetničko djelovanje. U tom periodu je došlo do navodnog opravdanog oduzimanja vakufske imovine koja je predana u ruke političke klase i elite koja je imala ulogu da služi općim društvenim interesima. " zaključio je dr. sc. Edo Omerčević
O vakuf kao determinanti razvoja sistema socijalne sigurnosti izlagao je doc. dr. sc. Muharem Adilović sa Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici
Vakuf je kroz historiju bio jedan od temeljnih institucija državnog sistema socijalne sigrunosti u BiH i prisutan od dolaska Osmanlija na prostore Balkana. Nezaobilazna uloga vakufa u razvoju urbanih centara u BIH je trajno obilježila karakter razvoja lokalnih zajednica u pogledu ekonomskih, kulturnih i drugih društvenih aktivnosti.
"Vakifi su kroz bogatu bh. historiju gradili džamije,mektebe, medrese ali i mostove,česme, hamame, hanove, kuće, mlinove, pekare i druge društveno značajne ustanove." istakao je doc. dr. sc. Muharem Adilović.
Revitalizacija uloge vakufa je od općeg društvenog interesa koji višestruko prevazilazi interese jedne vjerske zajednice.
"Zato smatram da je davanje uloge vakufu u društvu koja mu i pripada interes države koji se treba rješavati po hitnom postupku. Iskreno se nadam da će doći do razvoja svijesti kod odgovornih po ovom pitanju jer je pritisak složenih socijalnih aktera sve izraženiji i u bližoj budućnosti mogu ugroziti funkcionalnost sistema socijalne sigurnosti u BiH, zaključio je doc. dr. sc. Muharem Adilović.