Rijaset predstavio izvještaj o razgovorima sa nelegalnim džematima

Na današnjoj sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH prezentiran je izvještaj o aktivnostima poduzetima na planu razgovora i postizanju dogovora sa pojedincima i skupinama, pripadnicima islama, koji nisu članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i koji nisu uključeni u džemate Islamske zajednice na teritoriji Bosne i Hercegovine, a koje su realizirane u periodu od 26.12.2015 do 25.03.2016. godine.

Javnosti je na press-konferenciji održanoj tim povodom nakon sjednice Sabora predstavio Ismail Smajlović, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove, a sadržaj ovog izvještaja prenosimo u cijelosti:

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na osnovu člana 59 Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te na osnovu Pravilnika o radu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na osnovu Instrukcije Vijeća muftija od 26. februara 2016. godine, podnosi Vijeću muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Saboru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sljedeći:

IZVJEŠTAJ

O razgovorima i postizanju dogovora sa pojedincima i skupinama, pripadnicima islama, koji nisu članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i koji nisi uključeni u džemate Islamske zajednice na teritoriji BiH vođenim od 26. 12. 2015. do 25. 3. 2016. godine.

Izvještaj se odnosi na: pojedince, pripadnike islama, koji nisu članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, skupine koje su uzurpirale imovinu Islamske zajednice i ometaju njen rad, skupine koje se u javnosti spominju kao tzv. „selefijske skupine", odnosno „šiijske skupine“ ili „džemati“, te na derviške grupe, odnosno, tekije koje nisu formalno uključene u asocijaciju tradicionalnih derviških redova unutar Islamske zajednice i ostale, koji se kolokvijalno nazivaju i „paradžemati".

1. Obavljajući svoje poslove i obaveze, na temelju Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Pravilnika o radu Rijaseta, Uprava za vjerske poslove, na inicijativu zamjenika reisu-l-uleme, Husein-ef. Smajića, a u vezi sa djelovanjem skupina, pripadnika islama, koji obavljaju džuma-namaz, bajram-namaz, vjersku pouku te namaze u džematu u prostorima koji nisu prostori Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini a predvode ih osobe koje nemaju odgovarajuća ovlaštenja nadležnog organa IZ-e u BiH da obavljaju te aktivnosti, uputila je 4. 6. 2015. godine dopis broj 02-08-2-2399/15., svim muftijama na teritoriji Bosne i Hercegovine s molbom da dostave informaciju o takvim aktivnostima na svome području. Na osnovu informacija prikupljenih na ovaj način te nakon uputstva dobijenog od reisu-l-uleme, Husein-ef. Kavazovića, organizirani su radni sastanci na području muftiluka sa svim glavnim imamima i predsjednicima medžlisa. U saradnji sa Kancelarijom reisu-l-uleme, Centrom Vasatijja, a u organizaciji Uprave za vjerske poslove, organizirani su sastanci u svim muftilucima u periodu od 9. februara do 20. marta 2015. te održana sljedeća predavanja: Mufid Memija - Kultura i sigurnost komuniciranja na internet je pismeni izvještaj. Reisu-l-ulema je organizirao radni sastanak sa muftijama i članovima Rijaseta 18. 11. 2015. godine na kojem je raspravljano o stanju u džematima i među muslimanima sa posebnim osvrtom na dosljedno tumačenje akaidskog učenja. Nakon toga je reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, na temelju svoga Zaključka, uputio dopis muftijstvima u Bosni i Hercegovini 14. 12. 2015. godine u kojem zadužuje muftije da do kraja januara 2016. obave preliminarne razgovore sa pojedincima, pripadnicima islama, koji nisu članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i skupinama koje nisu uključene u džemate Zajednice, a uključeni su u ove aktivnosti. Vijeće muftija IZ u BiH je 26. 12. 2015. donijelo Instrukciju sa pratećim dokumentima, uključujući Protokol, i zadužilo Rijaset da na temelju Instrukcije provede službene razgovore na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, najkasnije do 25. 3. 2016. godine, u saradnji sa nadležnim organima na terenu i o tome obavijesti Vijeće muftija i Sabor IZ u BiH.

2. U procesu razgovora i postizanju sporazuma sa skupinama i pojedincima, pripadnicima Islama, koji nisu članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, odnosno nisu uključeni u džemate Zajednice, a  kolektivno organiziraju i vode vjerske aktivnosti za koje je, po Ustavu Bosne i Hercegovine, Zakonu o slobodi vjere i položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini te Ustavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nadležna Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, bili su uključeni nadležni: muftije, glavni imami, muderrisi, imami, predsjednici medžlisa, članovi tijela i organa Zajednice i ugledni članovi Zajednice. Svi uključeni u proces su bili veoma aktivni i dali su veliki doprinos njegovom uspješnom vođenju. U toku cijelog procesa nije zabilježen nijedan ozbiljan incident. I predstavnici Zajednice, i pripadnici islama, koji nisu uključeni u strukturu Zajednice, a učestvovali su u razgovorima, pokazali su spremnost za dijalog. Predstavnici Zajednice pokazali su otvorenost, spremnost za dogovor, pozornost prema kritikama na račun Zajednice i njezinih predstavnika, te spremnost na dogovor i puno uključivanje svih pripadnika islama u članstvo, odnosno aktivnosti Zajednice i njenih organa.

3. Stavovi, prigovori i primjedbe predstavnika skupina koje obavljaju kolektivne islamske aktivnosti izvan Zajednice među ostalim su: da među pripadnicima Zajednice ima novotara, otpadnika od vjere - „murtata“, da Zajednica svoj koncept temelji i gradi na novotarijama kao sto su: mevludi, dovišta, tevhidi, turbeta, učenje na kaburu, zajednički zikr poslije namaza - ,؛tespih“; da su džamije u toku dana zatvorene, da se ezan ne pušta uživo, da Zajednica težište svoga rada stavlja na materijalno, a ne na duhovno i si. Zagovornici ovih stavova i učenja su uglavnom mlađi ljudi, muškarci i žene različitog društvenog porijekla, socijalnog i materijalnog statusa, različitog moralnog backgrounda i obrazovanja, zaposleni i nezaposleni. Predvođeni su od strane „daija“, osoba sa ovih prostora, koji su studirali ili završili islamske fakultete izvan Bosne i Hercegovine, a da prethodno nisu završili neku od medresa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pa tako ne ispunjavaju uvjete zaposlenja u Zajednici na poslovima vjerske djelatnosti. Svoje ideje preuzimaju od osoba koje se bave pitanjima islama a ne žive u Bosni i Hercegovini ili regionu.

4. Na osnovu informacija prikupljenih u toku provođenja ove Instrukcije, statistika, među ostalim, izgleda ovako: ukupno je obavljen razgovor sa 38 skupina - „paradžemata“, od toga: Zeničko muftijstvo 13, Sarajevsko muftijstvo 12, Tuzlansko muftijstvo 7, Bihaćko muftijstvo 3, Mostarsko muftijstvo 2, Travničko muftijstvo 1. Na području Banjalučkog i Goraždanskog muftijstva nije registrirana nijedna skupina. Broj objekata koji koriste ove skupine, a koji nisu registrirani u IZ u BiH je 29 i u njima se, između ostalog, obavlja džuma-namaz u 19 a bešvakat namaz u 20. Od ukupnog broja skupina sa kojim su obavljeni razgovori, predstavnici 14 skupina su potpisali Protokol i prihvatili uključenje u Zajednicu. To su: Debeljak, Salem Bajramović, Čaršija - Kakanj, Osijek, Dragulj - Vreoca, Rakovica, Briješće Brdo, Bistrik, Bakarevac, Rujnica, Borovnica, Bajvati, Mećevići, Bočinja. Predstavnici 22 skupine nisu potpisali Protokol: Stijena, Brezićani, Hodžići - Kakanj, Pobjeda - Feth, Briješće Brdo II, Aleja Bosne Srebrene, Gornja Mahala, Kuljani, Bara, Ošve, Kaloševići, Stmokos - Zenica, Liješnica, Kotorsko Donje, Gornja Maoča, Gornji Rahić/Dizđaruša, Ćehaje 1, Selo Gračanica, Stara Željeznička stanica Bihać, Kula - Tuzla, Dubnica, Delići-Hukići. Postoje tekije u kojima se obavljaju aktivnosti, a da one nisu u sistemu Tarikatskog centra. Postoje džemati koji su se odvojili od Zajednice i tako djeluju nelegalno - to su Stranjani i Klokot.

5. Tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća pojavili su se određeni studenti sa prostora Bosne i Hercegovine i Sandžaka, koji su studirali na islamskim univerzitetima u zemljama Zaljeva, a koji su počeli osporavati ispravnost učenja i prakse islama u ovim krajevima. Tradicionalna bosanska ulema, koja je imala prepoznatljiv domaći imidž i tradicionalnu otvorenost u razumijevanju i tumačenju islama, dovođena je u pitanje i osporavan joj je legitimitet. Ovaj proces se na početku sporo i neuspješno provodio da bi početkom, tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, naišao na veći broj pristalica, čemu su pogodovali genocid i veliki zločini nad muslimanima Bošnjacima, počinjeni naočigled svijeta.

6. Pojavile su se ideje, učenja i prakse koje se opisuju kao selefijske, vehabijske, šiijske, ahmedijske, nurdžijske, neotarikatske i si., a koje nisu bile prisutne ne samo kod muslimana nego ni kod građana Bosne i Hercegovine. One su došle svana, zajedno sa stranim nosiocima i podržane su materijalno, propagandno i finansijski od institucija i pojedinaca izvana. Za takva učenja najotvoreniji su bili mladi, koji nisu imali dovoljno znanja o islamu iz osobnih ili porodičnih razloga, te osobe koje su trebale sigurnost, zaštitu i brigu nakon preživjelih strahota agresije i osobnih tragedija. Teško oštećena Zajednica nije imala snage odgovoriti svim potrebama i pozivima.

7. Neki od pristupa i tumačenja koja su propagirana svana dovodila su u pitanje i tradicionalno učenje islama i tradicionalne oblike življenja islama. Tako su dovođena u pitanje i uloga Zajednice i njezina historijska i aktuelna pozicija kod muslimana, uloga islama u društvu, te odnos muslimana prema bosanskohercegovačkom društvu i njihova uloga u njegovoj raznolikosti. Nude se samozatvarajući pristupi za sljedbenike - muslimane s ciljem odvajanja od matice - Zajednice, odnosno samoodvajajući od širih društvenih tokova. Unutrašnja struktura ovih skupina je prilično čvrsta i teže je očekivati individualan stav ili samokritički pristup. U takvom prostoru lakše se prihvataju akaidska učenja i mezhebske prakse koje su sasvim strane prostoru Bosne i Hercegovine i islamskom iskustvu Bošnjaka.

8. Iako se tzv. selefije doživljavaju kao jedinstven i monolitan pokret, oni predstavljaju pokret sa značajnim brojem suprotstavljen ih frakcija koje imaj svoju viziju islama i najčešće samo sebe smatraju dosljednim sljedbenicima sunneta Muhammeda, a.s., a svoje tumačenje islama jedino ispravnim. U islamskim zemljama su prepoznatljiva četiri osnovna pravca selefizma, čiji utjecaj se različito osjeća i na ovim prostorima. Daljnja analiza tih pravaca bi ih mogla svesti na dvije grupe: konzervativne i evoluirajuće, apolitične i društveno angažirane. Svi se pozvaju na ehlu-l-hadis i utemeljitelje prvih pravnih škola. Na praktičnom nivou odbijaju islamsku tradiciju Bošnjaka u kojoj se prakticiraju mevlud i tevhid, obilaze dovišta i turbeta. Neki čak ne priznaju ni službeni takvim Zajednice, već klanjaju i poste po svome takvimu. U odnosu na Zajednicu, jedni priznaju njezin legitimitet i spremi su joj pristupiti, dok je drugi ne priznaju proglašavajući bosansku ulemu i muslimane novotarima i nevjernicima pa, stoga, zagovaraju osnivanje paralelnih vjerskih institucija. Što se tiče šiijskog učenja, ono se generalno dijeli na one koji priznaju legitimnost ehli-s-sunneta i one koji ga poriču. Glavni tokovi šiijskog učenja na Bliskom istoku priznaju ehli-s-sunnet, ali se razlikuju u daljem tumačenju i praksi. Povijesno gledano, šiijsko učenje i šiijska praksa islama u Bosni i Hercegovini kod Bošnjaka nije bila prisutna do prije dvadesetak godina. Trenutno postoji ograničeno prisustvo šiijskih grupa, koje svoje autoritete imaju u tradicionalnim šiijskim središtima, odnosno modernim šiijskim grupama. Javno najčešće djeluju putem društvenih mreža. Dok jedni prihvataju autoritet Zajednice, drugi ga negiraju. Neki neotarikatski redovi i nurdžijski džemati sa sjedištima u inostranstvu nastoje razvijati svoju djelatnost bez saradnje i saglasnosti Zajednice, odnosno Tarikatskog centra. Džemati otcijepljeni od Zajednice su djelovali i u prethodnom društveno-političkom sistemu i ti procesi su bili potaknuti, uglavnom, egoizmom imama ili manje grupe džematlija. Iskustvo rješenja ovih problema Zajednice bit će potrebno efikasno koristiti i ubuduće.

9. Aktivnosti skupina koje orginizirano prakticiraju islamske obrede izvan Zajednice su veoma raznovrsne, sistemski povezane i predstavljaju široku lepezu aktivnosti skupina i manjih grupa kao i pojedinaca: kroz razgovore sa drugima, tribine, printane medije, publikacije knjiga, štiva i sadržaja koji promoviraju takva učenja. Djeluju i preko društvenih mreža, vazova; kroz udruženja, preko sportskih aktivnosti, uz saradnju ili rad sa ili kroz NVO, te prekogranične aktivnosti i projekte; nerijetko uporno i isključivo reagiraju na drukčije ili različito mišljenje, stav, argument, kritiku ili praksu potičući na drugoj strani osjećaj isključivosti ili netrpeljivosti, odnosno nastajanje jaza prema drugim pripadnicima islama, produbljivanje toga jaza ili odbojnosti prema Islamskoj, odnosno široj zajednici.

10. Proces provedbe Instrukcije Vijeća muftija pokazao je da Zajednica dosada nije imala pouzdana i objektivna, cjelovita saznanja o obimu i obliku djelovanja skupina i pojedinaca izvan Zajednice niti je radila ozbiljna istraživanja, statistiku, odnosno relevantna  sociometrijska istraživanja ovih pojava kod pripadnika islama na prostoru Bosni i Hercegovini.

11. Kroz svoj institucionalni rad Zajednica nije uspjela predstaviti da ima zadovoljavajuća teorijska i potrebna praktična znanja o ovim učenjima, aktivnostima i procesima u svijetu, a posebno na prostoru djelovanja Zajednice, unutar akademskog osoblja, upravnih struktura, odnosno imama, muallima, neposrednih vjerskih autoriteta na terenu, niti da je imala prilagođenu strategiju djelovanja prema tim pojavama.

12. Zajednica je posvećivala nedovoljnu pažnju tumačenju islama sa stanovišta maturidijskog akaida i hanefijskog mezheba - kako u školskim ustanovama tako i u radu s nosiocima vjerskog autoriteta - naročito prema džematlijama, članovima Zajednice, intelektualcima, mladima i ženama.

13. Tradicionalna islamska tolerantnost imama i džematlija u Zajednici ispoljena je i u odnosu na pojave prakse islama strane ovom prostoru, kroz poštovanje osobe drugoga i njegovog „islamijjeta“, ali najveći broj imama i džematlija u Zajednici odlučno je reagirao na te pojave, svjesno i uporno, braneći islamsku tradiciju i praksu Bošnjaka i tako očuvao veoma visok stepen jedinstva pripadnika islama i jedinstva Zajednice. Sira društvena zajednica, koja je reagirala na drugoj osnovi, također je išla u prilog jedinstva i očuvanja potvrđenih tradicijskih vrijednosti kod ovdašnjih muslimana i unutar Zajednice.

14. Zajednica nema specifičnu strategiju djelovanja u odnosu na ove pojave niti planove rada svojih organa, ustanova i predstavnika izvedene iz nje.

III

15. Aktivnosti na temelju „Instrukcije o razgovorima i postizanju dogovora“ Vijeća muftija, koje je u periodu februar-mart 2016. vodio Rijaset, bile su potrebne i korisne za Zajednicu, odnosno za one kojih se to tiče.

16. Zajednica ima zakonsku poziciju u Bosni i Hercegovini i ustavnu poziciju da u odnosu na muslimane - pripadnike islama na teritoriji Bosne i Hercegovine čuva vjerodostojnost islamskih normi i osigurava njihovo tumačenje i primjenu, a da u tumačenju vjere i izvršavanju ibadetskih dužnosti primjenjuje maturidijski akaid i hanefijski mezheb, osiguravajući tako na području svoje nadležnosti jedinstvo ummeta i prava muslimana.

17. Ovim procesom Zajednica je ponovo pokazala svoju otvorenost, transparentnost, odgovornost i zakonitost. Zajednica je na taj način potvrdila svoju spremnost da neprestano radi na saradnji, jedinstvu, međusobnom uvažavanju i organizacionom snaženju kroz svoje institucije, otvorenim za sve pripadnike islama.

18. Proces je potvrdio postojanje skupina, pripadnika islama, na teritoriji Bosne i Hercegovine, koje djeluju izvan institucija Zajednice., na načelima koja nisu unutar islamske tradicije Bošnjaka i ustavnih odredbi Zajednice.

19. U ovom procesu organi, institucije, predstavnici Zajednice i nosioci vjerskog autoriteta, pokazali su visok stepen uvažavanja, otvorenosti za razgovore, obrazloženja i pozive za uključivanje u Zajednicu ali i potpuno jedinstvo oko stavova Zajednice u vezi s primjenom Ustava Zajednice i provedbom Uputstva i Instrukcije te službenih stavova Zajednice u vezi s ovim pitanjem.

20. Postojanje skupina koje organizirano vrše islamske obrede izvan institucija Zajednice nije ravnomjerno zastupljeno na teritoriji Bosne i Hercegovine. Najveća je prisutnost na prostorima Zeničkog, Sarajevskog i Tuzlanskog muftiluka. Manji broj se nalazi na području Bihaćkog, Travničkog i Mostarskog muftiluka, dok se na prostoru Banjalučkog i Goraždanskog muftiluka ne nalaze ovakve skupine.

21. Kroz ovaj proces razgovora pokazalo se da kod pripadnika islama, koji nisu uključeni u Zajednicu, postoji značajan interest za rješavanje pitanja razlika i pitanja vaninstitucionalnog djelovanja na teritoriji Bosne i Hercegovine, što se vidjelo kroz odziv na razgovore, otvorene diskusije, jasno izrečene takve stavove i druge oblike izjašnjavanja i komunikacije.

22. Aktivnosti na provedbi Instrukcije su potvrdile da na teritoriji Bosne i Hercegovine postoje različita udruženja, nevladine organizacije i drugi formalni oblici djelovanja registrirana kod nadležnih državnih organa, koja se bave islamskim djelovanjem - koje je u isključivoj nadležnosti Zajednice, a tiče se tumačenja učenja islama i organiziranja vjerskog života muslimana. Neka od registriranih udruženja i nevladinih organizacija djeluju kao formalne ili faktičke ispostave organizacija registriranih izvan Bosne i Hercegovine.

23. U ovom procesu predstavnici nekih skupina, pripadnika islama, izrazili su interes za punu integraciju u Zajednici, drugi su odbili uključivanje u Zajednicu, treći su postavili navodne uvjete za eventualno uključivanje u Zajednicu odbijajući da potpišu Protokol a manje brojni, četvrti, se nisu ni odazvali na poziv za razgovor te su tako potpuno odbili uključivanje u Zajednicu.

24. Zajednica će trebati razmotriti mogućnosti razvijanja programa i ostvarivanja projekata socijalizacije, odnosno posebne resocijalizacije za osobe kojima je to potrebno, odnosno projekte prevencije nepoželjnog i nesocijalnog ponašanja.

25. Ovim je, na temelju Instrukcije, proces razgovora sa skupinama, pripadnicima islama koji djeluju izvan Zajednice, formalno završen.

IV

26. Potrebno je izraditi strategiju trajnog uključivanja u Zajednicu pripadnika islama koji djeluju izvan Zajednice i očuvanja jedinstva ummeta na prostoru nadležnosti IZ u BiH i na njezinim doktrinamim, Ustavnim i tradicionalnim temeljima. Potrebno je izraditi plan aktivnosti i operativni plan uključivanja u Zajednicu pripadnika islama koji su to zvanično prihvatili, odnosno svih pripadnika islama koji to dosada nisu prihvatili a koji iskažu spremnost zato u budućnosti.

27. Pitanje izvan institucionalnog djelovanja, odnosno djelovanja skupina i pojedinaca, pripadnika islama izvan članstva, organa i ustanova Zajednice, ne treba tretirati ekskluzivno, već kao trajni, integralni zadatak Zajednice, zadatak tumačenja islama, prakticiranja obreda islama i očuvanja jedinstva ummeta na prostoru nadležosti Zajednice čuvanjem provjerene islamske tradicije Bošnjaka, čija je ispravnost i odanost čistom dinu potvrđena njezinim neprekinutim prenošenjem do ove generacije.

28. Radi praćenja i realiziranja poslova i zadataka koji proizilaze iz ovog Izvještaja ١ koji će nastati odlukama Vijeća muftija i Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Rijaset formira Radnu grupu u sastavu: direktor Uprave za vjerske poslove, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu te muftija sarajevski. Predsjedavajući Radne grupe je direktor Uprave za vjerske poslove.

Reisu-l-ulema

Husein ef. Kavazović