Izvještaj sa predramazanskog savjetovanja
Sarajevo, 15. maj 2014. (MINA) - Danas je u Sarajevu završeno dvodnevno predramazansko savjetovanje muftija, glavnih imama iz Bosne i Hercegovine, mešihata Islamske zajednice i iz bošnjačke dijaspore te rukovodilaca organa i ustanova Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Savjetovanje je otvorio zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić, koji je izrazio zadovoljstvo organiziranjem ovakve vrste savjetovanja te poželio uspjeh u radu i dodao da ovo savjetovanje dolazi nakon velikih i veoma značajnih aktivnosti koje su u proteklom periodu urađene u Islamskoj zajednici, kao što su izmjene Ustava Islamske zajednice i imenovanje muftija.
U uvodnom obraćanju dr. Amir ef. Karić, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta, istakao je važnost savjetovanja i usaglašavanja mišljenja unutar organa i ustanova Islamske zajednice, zatim vođenja dijaloga o svim pitanjima koja su od interesa za Islamsku zajednicu i muslimane te značaj međusobnog upoznavanja svih dijelova Islamske zajednice koju ovakva vrsta susreta i savjetovanja omogućava. Dr. Karić je također ukazao i na važnost učenja upravljanja različitostima.
Dr. Hilmo Neimarlija je, govoreći o izborima u Islamskoj zajednici koji će biti održani ove godine, potencirao važnost jačanja izbornih procedura koje jačaju Islamsku zajednicu, njenu ulogu ali i ulogu imama i muftija. Dr. Neimarlija je posebno istakao značaj podsticanja što većeg broja ljudi da učestvuju u izborima i ostvare svoje pravo.
Osman Topčagić je govorio o evropskom putu Bosne i Hercegovine i izazovima koji na tom putu stoje pred našim društvom istaknuvši pritom značaj podrške evropskim integracijama svih faktora bosanskohercegovačkog društva.
Mr. Sabahudin Ćeman se u svom obraćanju na temu „Neki aspekti organizacije i rada Islamske zajednice u dijaspori“ osvrnuo na historijat bošnjačke dijaspore te kazao da Bosna i Hercegovina ima veliku dijasporu ali još uvijek nema kvalitetan sistem komunikacije sa dijasporom. Također je istakao značaj angažiranja obrazovanih i motiviranih imama u bošnjačkoj dijaspori, jačanje saradnje između Rijaseta i krovnih islamskih zajednica, zastupljenosti dijaspore unutar organa Islamske zajednice i umjesto stihijskog planirano organiziranje džemata u dijaspori.
Dr. Osman Kozlić je govorio o pitanjima socijalne pravde i socijalne osjetljivosti te istakao da je i sami šerijat pravda dodavši da je temeljna intencija islamskih poruka uspostavljanje socijalne pravde u društvu.
Dr. Velid Efendić je govorio o važnosti pridržavanja islamskih principa u poslovanju i afirmacije islamskih načela u ekonomskim i financijskim tokovima.
Dr. Nusret Isanović je govorio o kulturi aktivnog sjećanja potencirajući sjećanje i pamćenje kao bitne odrednice u životu svake zajednice, pitajući se šta je to na što mi svakodnevno podsjećamo muslimane.
Dr. Ahmed Adilović je govoreći na temu „Islamska zajednica u susretu sa organizacijama islamskog određenja“ naglasio značaj Platforme o saradnji Islamske zajednice sa organizacijama islamskog određenja koje djeluju u Bosni i Hercegovini, a koju je donio Rijaset, te istakao potrebu izrade protokola o načinima saradnje Islamske zajednice i ovih organizacija. Dr. Adilović je također dodao da Islamska zajednica treba imati saradnju sa svima onima koji poštuju vrijednosti Islamske zajednice, njenu normativnu kulturu i koji su spremni raditi za opće dobro.
Reisu-l-ulema je u završnom obraćanju učesnicima kazao da ovakva vrsta druženja pruža priliku za bolje međusobno upoznavanje kao i priliku da se upozna u kakvim uvjetima živi naš narod. On je također istakao važnost brige za zdravlje islamske zajednice, odnosno u kakvom je ona stanju.
„Ovo savjetovanje je razmjena iskustava o onom s čime se naša zajednica susreće u domovini i dijaspori“, kazao je između ostalog reisu-l-ulema Kavazović, te iskazao zadovoljstvo postignutim stepenom konsenzusa i jedinstva koji se tiču organizacije Islamske zajednice što se i manifestiralo kroz usvajanje ustavnih promjena. On je također kazao da je naša zadaća ramazan iskoristiti na najbolji način jer je ramazan prilika da obnovimo međusobno provjerenje i da blagom riječju prenosimo poruke islama i hrabrimo muslimane u svakodnevnom životu. Istaknuo je i potrebe dijasporalnih zajednica kazavši da su islamske zajednice u Americi i Njemačkoj učinile značajne korake organizaciji svog rada. Reisu-l-ulema se osvrnuo i na važnost izbora u Islamskoj zajednici i biranju kreativnih sposobnih, moralnih i pobožnih muslimana u organe Islamske zajednice. Govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima, reisu-l-ulema Kavazović je posebno naglasio ohrabrivanje svih građana naročito onih u manjem bh. entitetu da se registruju i učestvuju na izbornom procesu jer samo na takav način mogu osigurati svoja prava i zaštiti svoje interese. Pozvao je imame da u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti, a posebno imami u bošnjačkoj dijaspori, budu pri ruci raseljenim Bošnjacima.
Na pitanje koje je postavljeno o stavu islamske zajednice o eventualnoj kandidaturi bivšeg reisu-l-uleme za neku od političkih funkcija u državi, reisu-l-ulema Kavazović je rekao da po ranije donesenoj Odluci Rijaseta Islamske zajednice nosioci vjerskog autoriteta se ne mogu kandidirati na političke funkcije:
- „Bivši reisu-l-ulema je nosilac vjerskog autoriteta. Ja bih volio da se ne kandidira, ali ako se kandidira, on tim činom prestaje biti nosiocem vjerskog autoriteta. On će svoje ideje ponuditi biračkom tijelu i samo na osnovu tih ideja će dobiti ili ne dobiti političku podršku. Islamska zajednice nema svog kandidata niti favorita, niti će se organizirano uključivati u izborni proces. Islamska zajednica će mjesta sa kojih se govori zadržati samo za sebe i ta mjesta neće biti dostupna nijednom od kandidata“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović.
Na kraju savjetovanja reisu-l-ulema je zamolio sve muslimane da se solidariziraju sa područjima koje su pogodile poplave, uz napomenu da će Islamska zajednica pomoći koliko može.
Savjetovanje je završeno zajedničkom dovom koju je proučio muftija Sejid ef. Smajkić.
