A+ A A-

Reisu-l-ulema u Berlinu, Strazburu i Rabatu

Sarajevo, 2. oktobar 2012. (MINA) - Od 27. septembra do 02. oktobra reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić  je boravio u Berlinu, Strazburu i Rabatu. 

U Berlinu je, na poziv predsjednika Fondacije Konrad Adenauer gosp. Hans-Gert Pötteringa, reisu-l-ulema dr. Cerić održao predavanje na konferenciji Fondacije Konrad Adenauer: "Islam u Europi - odnos između religije i političkog ustava" o temi Religija i politički ustav u demokratskim državama sa osvrtom na "Šerijat i muslimanski društveni dogovor u Europi". U jednosatnom izlaganju reisu-l-ulema dr. Cerić je ukazao na važnost teme te postavio tri opća okvira kroz koja treba gledati i razumjeti odnos religije i državnog ustava u demokratskim državama.

reis-ber-straz-rab-09-2012-1

- Prije svega treba shvatiti da su žive civilizacije Zapada i Islama povijesno i kulturno ovisne jedna o drugoj kao sijamski blizanci. Zbog toga zapadna i islamska civilizacija moraju naučiti da žive tako - kao sijamski blizanci, koje nije moguće ničim razdvojiti, posebno ne operacijom koja izaziva krvarenje, jer u tom slučaju ni jedan od blizanaca neće preživjeti. Drugo, ove dvije civilizacije baštine iskustvo dugog puta od mitologije do znanosti, od sile do prava, od ropstva do slobode i od teorije o državi do legitimnosti države. Za razliku od zapadne civilizacije, islamska civilizacija je još uvijek u stanju teorije o državi više nego u stanju legitimnosti države, što podrazumijeva visok stupanj demokratičnosti i državnosti u smislu poštivanja ljudskih prava i sloboda. I, treće, postoji razlika između vjere kao dara Božijeg i religije kao institucionalnog teološkog učenja pojedinca ili zajednice. Religija nije uvijek autentični izraz originalne vjere s kojom se rađa svaki čovjek, kao što ni moral pojedinca nije uvijek u skladu sa teološkim učenjem zajednice. Neko može biti religiozan, ali ne i moralan, kao što može biti da je neko moralan, ali ne i religiozan u smislu institucionalnog učenja i morala određene religijske zajednice. Islam je više od religije. Islam je pravo i moral. Pod pravom razumijem temelj za društveni poredak, koji zabranjuje pojedincima da se služe nasiljem i upotrebljavaju silu kako bi otklonili nepravdu, a pod pojmom moral shvatam ljudsko znanje i volju da prihvati načela dobra u ponašanju. Šerijat ima to za cilj - da ustanovi princip vladavine prava i morala kao takvog. Šerijat nije ustav u političkom smislu riječi. Šerijat je weltanschauung, svjetonazor, koji u biti znači red i poredak u pravnom i moralnom smislu - rekao je, između ostalog, reisu-l-ulema dr. Cerić u Berlinu.

U Strazburu je reisu-l-ulema Cerić imamio i prvu zvaničnu hutbu održao u Velikoj džamiji (el-Mesdžid el-Kebir) nakon njenog otvaranja 27. 09. 2012. god. Naime, predsjednik Islamskog centra u Strazburu, Seid Aalla, pozvao je reisu-l-ulemu dr. Cerića da bude na čelu otvaranja džamije u Strazburu, gdje su prisustvovali ministar unutarnjih poslova Francuske Manuel Vals (Manuel Valls) te ministri i ambasadori islamskih zemalja. Zbog prethodne obaveze da bude u Berlinu, reisu-l-ulema dr. Cerić nije mogao prisustvovati otvaranju džamije, ali je zato imao čast da bude prvi hatib u Velikoj džamiji u Strazburu. U prisustvu oko 2.000 klanjača reisu-l-ulema dr. Cerić je u Velikoj džamiji u Strazburu govorio o konceptu mira u islamu te istakao:

- Islam je vjera  mira, a musliman je miroljubiv čovjek. 

Međutim, činjenica da se islam prikazuje kao religija nasilja, a musliman posmatra kao čovjek terora i terorizma ne bi trebala zbuniti iskrene muslimane da vjeruju u mir i rade za mir u svijetu.

Nije ovo prvi put u historiji da se jedna religija krivo tumači uslijed predrasuda onih koji su se zaglibili u mržnji prema Drugome; nije prvi put u historiji da se pojam jedne vjere neprestano nastoji okrenuti u suprotan smjer; a nije prvi put u historiji ni to da žrtve predrasuda moraju shvatiti da pogrešna shvaćanja o njima neće otići sama od sebe. Oni moraju ustati i govoriti o svojim pravim pojmovima života, vjere, kulture i mira u svijetu. Ali ne samo da moraju govoriti, nego i djelovati na uvjerljiv način, tako da ono što govore, vjeruju, propovijedaju i podučavaju bude sadržano u njihovom načinu života. Lični primjer je jači od hiljadu riječi praznog propovijedanja.

Štaviše, kao muslimani moramo priznati da se među nama nađe neodgovornih osoba koje svojim postupcima znaju napraviti medvjeđu uslugu islamu i muslimanima na način da to niko ne razumije, niti prihvaća. Oni šire krive predodžbe o islamu i muslimanima tako da će budući naraštaji imati puno posla da ih uklone. Pretrpljena nepravda ne opravdava nanošenje nepravde. Uzvišeni Allah upućuje muslimane da promiču mir i postupaju pravedno čak i prema neprijatelju da bi mu izazvali promjenu u srcu i od njega napravili prijatelja: - Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.

وَلا تَسْتَوِي الْحَسَنَةُ وَلا السَّيِّئَةُ ادْفَعْ بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ فَإِذَا الَّذِي بَيْنَكَ وَبَيْنَهُ عَدَاوَةٌ كَأَنَّهُ وَلِيٌّ حَمِيمٌ). فصلت:34(


To je pojam mira u islamu – da ljude učini da se osjećaju prijateljima, naročito u višekulturnom, višereligijskom, višerasnom i višejezičkom društvu kakvo je Evropa - zaključio je reisu-l-ulema dr. Cerić svoju hutbu u Srazburu.

Svakom ko poznaje prilike islama i muslimana u Europi shvata koliko je veliko priznanje Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini da reisu-l-ulema dr. Cerić bude pozvan da vodi otvaranje tako važne džamije u Francuskoj te da održi prvu zvaničnu hutbu u toj džamiji. Time se htjela poslati jasna poruka da je islam u Europi domaći i da je kultura islama nadnacionalna. Nadati se je da ćemo i mi ovdje razumjeti poruku koju su nam muslimani iz Strazbura poslali.

U Rabatu je reisu-l-uleme dr. Cerić na poziv Šejha Abdullaha bin Bejjaha prisustvovao pripremnom sastanku za održavanje velike konferencije 12. 12. 2012. god. u Kuvajtu o temi "Idžtihad u susretu sa stvarnošću i budućnošću". Inicijator koncepta "novog fikha" sa uvažavanjem realnog svijeta i fikhske vizije budućnosti je Šejh Abdullah bin Bejjah, bivši mauritanski ministar pravde. Šejh Abdullah bin Bejjah je osnovao u Londonu Globalni centar za obnovu i putokaz (المركز العالمى للتجديد والترشيد), sa ciljem da otvori nove horizonte za razumijevanje Šerijata kroz autentična fikhska istraživanja.

Domaćin pripremnog sastanka u Rabatu je bio ministar vakufa dr. Ahmed Tevfiq, koji je u svom govoru na otvaranju naglasio potrebu da ulema ozbiljno shvati izazove s kojima se danas muslimani suočavaju. - Potrebno je da ulema postigne suglasnost o bitnim pitanjima za budućnost našeg ummeta - kazao je marokanski ministar Tevfiq. Sastanku u Rabatu prisustvovali su  ministri vakufa Libije, Tunisa, Alžira i zamjenik ministra vakufa Kuvajta.   

Zahvalivši se domaćinu u ime svih gostiju, reisu-l-ulema dr. Cerić je  na otvaranju sastanka u Rabatu, između ostalog, rekao:

- Vaša Ekselencijo ministre dr. Ahmed Tevfiq, dozvolite mi da se u ime učesnika na ovom pripremnom sastanku za konferenciju u Kuvajtu zahvalim vama lično i Ministarsvu vakufa na gostoprimstvu i pažnji koju nam ukazujete u ovom lijepom gradu Rabatu i ovoj ponosnoj zemlji Maroku. Našu posebnu zahvalnost iskazujemo Emīru-l-mu'minīnu Muhammedu VI, na njegovoj brizi i podršci ulemi da svoju misiju dobra izvrše na najbolji način. Lijepo je vidjeti da su se ovdje sastali London sa Šejhom Abdullah bin Bejjom, koji budi (تجديد) ono što se u nama uspavalo, Kuvajt sa dr. Adilom Felahom, koji ispravlja (ترشيد)  ono što se u nama iskrivilo, podsjećajući nas na el-vesatijju (zlatni srednji put) i Rabat sa dr. Ahmedom Tevfiqom, koji podsjeća (تصديق)  na ono što se u nama ne smije izgubiti iz naše tradicije, koju Rabat tako vjerno i ponosno čuva. Pred nama se otvaraju dosada neviđene mogućnosti djelovanja i širenja mira i dobra u svijetu. Važno je da razumijemo stvarnost (الواقع) i važno je da budemo spremni za budućnost (التوقع), ali je isto tako važno da znamo da je pojam stvarnosti u odnosu na našu vjeru i tradiciju dosada uglavnom značio povlačenje ili napuštanje nekih naših vjerskih i kulturnih principa. Jer, stvarnost (الواقع), posebno politička, nije Bogom data stvarnost, već ljudska djelatnost koja je promjenljiva. Čini mi se da smo pred novim izazovom, a to je da je islam stvarnost (الواقع), koju moramo uvažiti i na adekvatan način odgovoriti na pitanja koja svi postavljaju, ali malo ih zna pravi odgovor. Mi polahko izlazimo iz stanja prilagođavanja naše tradicije nametnutoj stvarnosti (الواقع) u stanje nove stvarnosti (الواقع), koja ne zahtjeva da se odričemo svojih načela istine i pravde, već traži da idemo u susret tim načelima, jer to je novo stanje naše stvarnosti (الواقع), koja treba da bude naša kreacija bolje budućnosti za naše potomke, ako Bog da - zaključio je reisu-l-ulema dr. Cerić svoje obraćanja u Rabatu.

  • 0101