Reisu-l-ulema na konferenciji u Dohi
Doha, 24. oktobar 2011. (MINA) - U organizaciji Doha međunarodnog centra za međureligijski dijalog, danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić održao uvodni govor na otvaranju devete međunarodne konferencije o temi: Društveni mediji i međuvjerski dijalog: novi odnos, u prisustvu katarskog ministra pravde Hasana bin Abdullaha al-Ganima, više stotina vjerskih i akademskih uglednika te brojnih novinara i medijskih eksperata. U svom obraćanju katarski ministar Al-Ganim je naglasio da je "Katar uz punu podršku NJ.V. Emira Hamed bin Halife Al Sanija (Hamed bin Khalifa Al Thani), odlučan da promovira međuvjerski dijalog kao temelj za multikulturalizam u globalnom svijetu". Predsjednik Doha međunarodnog centra za međuvjerski dijalog prof. Ibrahim Al-Naimi kazao je da "živimo u vremenu masovne komunikacije, ali ne i masovnog dijaloga koji vodi boljem i sigurnijem suživotu i toleranciji u svijetu. Zbog toga je važno da se na ovoj, za nas vrlo značajnoj konferenciji, vjerski autoriteti, novinari i medijski eksperti zajedno suoče sa izazovima našeg vremena i nađu prave odgovore na mnoga pitanja koja nas sve zajedno muče."
Na otvaranju devete međunarodne konferencije o međuvjerskom dijalogu i ulozi medija u tome govorili su: jevrejski rabin Henri Sobel (Henry Sober) iz Brazila, nadbiskup Partik Keli (Patrick Kelly) iz Britanije te bivši vrhovni egipatski muftija Nasir Ferid Vasil.
U svom uvodnom govoru na konferenciji u Dohi reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je između ostalog rekao:
Zahvaljujem se prof. Ibrahimu Al-Naimiju, predsjedniku Doha međunarodnog centra za međureligijski dijalog na pozivu da prisustvujem ovoj devetoj međunarodnoj konferenciji o međuvjerskom dijalogu i ulozi medija u tome. Čestitam na izboru teme, jer cijenim da je od izuzetne važnosti da su se vjerski autoriteti, novinari i medijski eksperti okupili na jednom mjestu da razgovaraju, svako sa svoje tačke gledišta, o načinu kreiranja društvenog ozračja, koje umjesto mržnje i nasilja treba da promovira suživot i toleranciju. Zanimljivo je jedno zapažanje o razlici između političara, teologa i novinara. Naime, političar zna istinu, ali ne zna kako da je kaže, teolog zna laž, ali ne zna kako da je kaže, dok novinar ne zna razliku između tog dvoga. Nadam se da je ova konferencija prilika da svi učimo jedni od drugih kako bi znali razliku između dobra i zla, istine i laži te razliku između pravde i krivde.
Nama se u Kur'anu Časnom jasno kaže: - Allah je stvorio sve ljude od jednog muškarca i jedne žene, pa je onda svijet podijelio na plemena i nacije kako bi se međusobno upoznavali. A najplemenitiji među vama (nama) je onaj koji je svjestan samoga sebe kroz svijest o Uzvišenom Bogu, jer Bog je dobro informiran zato što je Sveznajući (Kur'an, 49:13).
Iz spomenutog kur'anskog ajeta razumijemo da mi ljudi moramo učiti, moramo se međusobno upoznavati, jer mi smo jedini živi organizam na zemlji koji mora učiti da bi preživio za razliku od biljaka i životinja koje automatski znaju koja je hrana za njih otrovna a koja nije. Mi ljudi ne znamo automatski šta je dobro a šta loše za nas. Mi moramo učiti i naučiti šta je korisno a šta štetno za naš život, mi moramo učiti i naučiti šta je dobro a šta je loše za našu egzistenciju. Jer, neznanje uzrokuje strah. A strah je najmoćniji neprijatelj razuma, strah koji obično vodi u mržnju, netrpeljivost i nasilje. Uloga medija je jako bitna u proizvodnji ili otklanjanju straha, koji vodi mržnji i nasilju. Govoreći općenito, zapadni mediji su imali ili još imaju indiferentan ili ignorantan odnos prema religiji kao takvoj, dok mediji u muslimanskom svijetu uglavnom imaju promotivnu ili defanzivnu prezentaciju religije, posebno islama.
Dozvolite mi da kažem da ovo što radi Doha, više od jedne decenije, ravno je historijskom poduhvatu koji se može mjeriti sa Bagdadom iz osmog i Kordovom iz dvanaestog stoljeća. Zaista, za Dohu se danas može reći da je "Kuća mudrosti" (Bejtu-l-hikme), na sličan način kao što je bio Bagdad i Kordova, dva muslimanska povijesna kulturna centra, koji su sačuvali bît ljudskog pamćenja i omogućili da se točak povijesti kreće u pravcu pozitivnog progresa do humanizma i renesanse, čije plodove danas koristi cijeli svijet. Uvjeren sam da će sjeme, koje se danas sije u Dohi na polju vjere, slobode, nauke, kulture, umjetnosti, medija, sporta, itd., imati zdrave plodove za našu djecu i našu unučad, posebno u arapsko-muslimanskom svijetu, koji danas prolazi kroz teška iskušenja u borbi za čast i slobodu - zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoj uvodni govor u Dohi.
Vrijedno je napomenuti da je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić na kraju svog govora uručio kopiju Sarajevske Hagade prof. Ibrahim Naimiju, zamolivši ga da je izloži u islamskom muzeju u Dohi kao povijesni dokaz odnosa muslimana prema drugom i drugačijem kad su bili u stanju moći da odlučuju o pravima drugih u svom okruženju. Ovaj gest reisu-l-uleme dr. Cerića je primljen sa oduševljenjem svih prisutnih. - Muslimani Bošnjaci su revnosno čuvali jevrejsku Haggadu u Sarajevo više od petsto godina. Mi očekujemo od prijatelja u cijelom svijetu da poštuju naš Kur'an Časni i da osude pokušaje spaljivanja knjiga, jer vrijeme paljenja knjiga je prošlo - kazao je reisu-l-ulema Cerić u Dohi.
Treba napomenuti, također, da na konferenciji u Dohi sudjeluje nekoliko profesora i novinara iz Bosne i Hercegovine: rektor Sarajevskog univerziteta Faruk Čaklovica, akademik Faris Gavrankapetanović, akademik Enes Karić, glavni imam u Norveškoj Senaid Kobilica te novinari Senad Hadžifejzović, Duška Jurišić i dr.
