Reisu-l-ulema podržao akciju dobrovoljnih davalaca krvi

 Sarajevo,14. juni 2011. (MINA) - U povodu 14. juna, Međunarodnog dana dobrovoljnih davalaca krvi, danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić posjetio u Domu armije u Sarajevu punkt dobrovoljnog darivanja krvi koju je organiziralo kantonalno udruženje i dao podršku ovoj humanoj akciji i pozvao da se u nju uključe svi oni koji su u mogućnosti darivati ovu dragocjenu ljudsku tečnost.

Tom prilikom reisu-l-ulema je rekao :

- Želim se prvo zahvaliti Udruženju koje promovira ovaj ljudski čin dobrovoljnog darivanja krvi povodom Međunarodnog dana dobrovoljnih davalaca krvi. Ovo je moja osobna podrška Udruženju, ali i onima koji brinu o našem zdravlju u gradu Sarajevu i cijeloj BiH.

Ja sam do sada dva puta davao krv, ovoga puta je očito, da su moje godine prešle tu fazu da bi mogao davati krv. Htio sam na ovaj način da pozovem sve ljude dobre volje, posebno omladinu koja je u dobrome zdravlju da se odazovu ovome pozivu. Ja sam iznenađen i zabrinut da grad Sarajevo oskudijeva tim darom Božijim. Stoga pozivam sve zdrave ljude koji su u mogućnosti da dođu danas i slijedećih dana na punktove dobrovoljnog darivanja krvi.

Danas bi trebali svi biti svjesni da nam nedostaje te tečnosti i da neki ljudi ako im u određenom  trenutku  zatreba da im se produži život, a nema da im se da, svi smo na neki način za to odgovorni. Zato i ovom prilikom podsjećam da onaj koji spasi jedan ljudski život kao da je spasio cijelo čovječanstvo.

Reisu-l-ulema o BANU

Mediji su iskoristili prisustvo reisu-l-uleme i postavili pitanja u vezi osnivanja BANU - Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti:

Pitanje: Interesuje me osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Između ostalog optužuju Vas da učestvujete u klerikalizaciji i džamahirizaciji Bošnjaka i  radikalizaciji odnosa u Sandžaku. Da li je osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti to, odnosno kako odgovarate na tu vrstu optužbi?

Reisu-l-ulema: Pa mi smo u posljednje vrijeme čuli dosta raznih optužbi i ne obraćamo više pažnju na njih. Ima jedno pravilo koje glasi, a ja sam ga naučio od jedne novinarke koja se borila protiv aparthejda i optuživali su je za mnoge stvari i njeno pravilo je uvijek bilo „never complain, never explain". I ja na ove reakcije oko osnivanja Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti u Novom Pazaru ne želim se tužiti niti bilo kome šta objašnjavati. Samo želim kazati da je to samo jedan od najznačajnijih događaja koji se dogodio u povijesti za Bošnjake, u zadnjih sto godina.

Pitanje: Hoće li to radikalizirati odnose u Sandžaku ?

Reisu-l-ulema: Naprotiv, to što mi radimo za svoj narod nije nikome prijetnja, ali jeste dobro za naš narod. To što neki to doživljavaju na ovaj ili onaj način, mi smo već navikli. Ja sam samo tužan što sarajevski mediji i sarajevski intelektualci prepisuju ono što govore beogradski mediji i beogradski akademici i intelektualci. I kao da ništa nisu naučili i ne znaju da smo ipak mi bili četiri godine pod okupacijom zahvaljujući Beogradu.

Pitanje: Podriva li se ovim Akademija nauka i umjetnosti BiH ?

Reisu-l-ulema: Vidite, kada takve stvari postavite naopako, onda vam sve stvari izgledaju naopako. Gdje je ta Akademija nauka i umjetnosti države BiH? Jeste li čuli da se ta Akademija u zadnje vrijeme oglasila o bilo kojem pitanju? Jeste li čuli da je državna Akademija bilo koga poučila nečemu, jeste li čuli da Akademija ima bilo kakav program ? Jeste li čuli da se Akademija bori za bilo koga, ne samo za bošnjački narod, nego za bilo koga? Dakle, pitanje državne Akademije uopće nije naše pitanje, to je stvar akademika koji mogu biti živi ili mrtvi. Ali ono što ja mogu da primijetim da ta Akademija naime postoji, ali ne vidim da ima bilo kakav uticaj u javnosti i da djeluje. Ne vidim da bi bila ugrožena ako ništa ne radi.

Ova Akademija nauka i umjetnosti je to što su Bošnjaci čekali više od sto godina. I samo zbog prvog predsjednika Bošnjačke akademije dr. Ferida Muhića  koji je iz Zavidovića, naš Bošnjak koji živi u Skoplju, zato što  nije imao slobodu da živi u svom vlastitom gradu nego je morao ići, a takvih akademika je širom svijeta.

Ako vam samo navedem podatak, koji možete provjeriti, da naš veliki slikar svjetskog glasa Mersad Berber je dva puta bio kandidat za članstvo državne Akademije BiH i da dva puta nije prošao jer nije dobio dovoljno glasova.

Drugi primjer, naš veliki akademski slikar Safet Zec koji je jednom bio kandidat i nije dobio dovoljno glasova da bude član državne Akademije, ali može biti u Italiji, u Rimu.

Šta to znači? Bošnjak, akademik ne može biti ugledan u svom narodu, u svom vlastitom gradu. Ali može biti u nekom drugom, zato što je tamo jedan od hiljadu. Zašto? Zato što se Bošnjacima u zadnjih sto godina ubija njihova elita: akademska, politička, vjerska, ulemanska i svaka druga. Samo da je ta Akademija osnovana za prof. dr. Ferida Muhića, ostvarila bi svoj smisao, jer inače bi i on, kao i drugi akademici uvehli.

Zamislite da su sada živi naši veliki akademici, iako nisu mogli biti akademici, kao što je Mak Dizdar, Šabanović, Muhsin Rizvić i drugi.

Muhsin Rizvić je napisao kritiku romana Ive Andrića na Drini ćuprija koji je preveden na mnoge jezike svijeta, zatim što je dobio Nobelovu nagradu i po kojoj ljudi u svijetu o Bosni znaju samo po onome što je Andrić napisao. Ali Muhsin Rizvić je napisao kritiku njegovog djela, i ona bi isto tako trebala da se pročita i da ljudi vide i drugu stranu, a ne samo ono što je Ivo Andrić napisao o tome kakvi su Bošnjaci i kakvi su muslimani, koji su bili likovi.

U namjeri da se ta njegova knjiga prevede, mi smo ponudili dva puta KZB Preporod  da to prevedu, oni nam dva puta to odbijaju, neće da razmotre, neće da prevedu, jer kao to nije u njihovom opisu rada. U čijem je to opisu rada? To je  zato što su sve nacionalne i kulturne institucije Bošnjaka zatvorene za bilo kakav progres za bilo kakvo promoviranje časti i ugleda Bošnjaka kao naroda, u nacionalnom smislu.

Zato ova Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti nije slučajno osnovana u Novom Pazaru, ali nije ni slučajno da će se ovdje inaugurirati u Sarajevu. Stoga čestitam svim slobodoumnim Bošnjacima širom svijeta, akademicima, posebno našim mladim koji studiraju na Sorboni, Harvardu, Oksfordu... Da im kažem da im se otvara mogućnost da neće biti zaboravljeni, da će biti upisani zlatnim slovima, to je njihova Akademija, naših Bošnjaka, studenata koji postižu najbolje rezultate.

Podsjećam ih samo šta je Ajnštajn govorio u svom djelu: da su Jevreji kao jeleni koji brzo trče i zato im svi zavide.

E sada su Bošnjaci kao jeleni, brzo trče, ali nisu nigdje zajedno. Akademija  je samo prvi korak našem, ako Bog da, udruživanju na različite načine.