Reisu-l-ulema uručio priznanje akademiku Ganiću

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uručio je priznanje „Alem bosanskog gazije" akademiku Ejupu Ganiću. Priznanje je uručeno na svečanosti koja je večeras, 02. maja 2011. godine, održana u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Sarajevu u prisustvu najviših predstavnika Islamske zajednice, društvenih i javnih ličnosti i predstavnika diplomatskog kora.

Priznanje „Alem bosanskog gazije" dodijeljeno je akademiku Ejupu Ganiću zbog njegova doprinosa odbrani slobode i nezavisnosti države Bosne i Hercegovine, kontinuiranog rada za dobrobit Bosne i Hercegovine, bošnjačkog naroda i doprinosa razvoju nauke i obrazovanja.

Rijaset Islamske zajednice na sjednici održanoj 16. marta 2011. godine donio je odluku o ustanovljenju priznanja „Alem bosanskog gazije" te da prvi nosilac ovog priznanja bude akademik Ejup Ganić. Ovo priznanje se dodjeljuje osobama koje svojim ustrajnim i nepokolebljivim djelovanjem rade za dobrobit bošnjačkog naroda, muslimana i države Bosne i Hercegovine.

 „Alem bosanskog gazije" sastoji se od reljefno urađene stilizirane znakovne forme Islamske zajednice u BiH s kaligrafskim ispisom u crnom emajlu i dragim kamenom smaragdom u sredini i predstavlja autorski rad Mehmeda Akšamije, profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Akademik Ejup Ganić se zahvalio na uručenom priznanju te naglasio da je to jedan od najznačajnijih događaja u njegovom životu, a posebno zahvaljujući činjenici da mu je ovo priznanje uručio Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Akademik Ganić je također dodao da će ovo priznanje ujedno biti i njegovo podsjećanje na to da svoj uspjeh mjeri onoliko koliko će od njega koristi imati njegov narod i njegova država.

U programu svečanosti nastupili su hafiz Mensur Malkić, scenski ansambl Iskre predvođen maestrom Emirom Nuhanovićem, sopranistica Lejla Jusić, učenici Prve bošnjačke gimnazije iz Sarajeva i Belma Plećan učenica medrese Osman ef. Redžović iz Gračanice kod Visokog.

U nastavku prenosimo integralni tekst obraćanja reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića na svečanosti dodjele priznanja „Alem bosanskog gazije".

LAUDACIJA

Reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića

Povodom dodjele nagrade „Alem bosanskog gazije sa zlatnim nitima"

Akademiku Ejupu Ganiću

Dom oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Sarajevu

(Maj 2, 2011) 

عن أنس رضي الله عنه ، قال : مر بالنبي صلى الله عليه وآله وسلم رجل ، فقال رجل : إني لأحبه في الله عز وجل . فقال النبي صلى الله عليه وآله وسلم : " أأعلمته ؟ " قال : لا . قال : " فأعلمه " .

U hadisu od Enesa, r.a., prenosi se da je neko rekao: - Ja volim ovog čovjeka, na što ga je Allahov Poslanik Muhammed, a.s., upitao: - A da li on to zna? - Ne, on to ne zna! - Eh, onda mu kaži da zna - reče Allahov Poslanik.

Inspirisani ovim hadisom, Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je odlučio da baš na ovaj dan, drugi maj, obznani ovome gradu i cijelome svijetu, da je Ejup Ganić zaslužio našu zahvalnost i naše priznanje: Alem bosanskog gazije sa zlatnim nitima, autorsko djelo poznatog slikara i profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Mehmeda Akšamije, zato što smo uvjereni da nema istinskog bosanskog patriote koji ne cijeni i ne poštuje Ejupa Ganića kao čovjeka koji je 2. maja, 1992. godine pokazao cijelome svijetu kako se voli svoj narod, kako se brani svoja zemlja i kako se štiti suverenitet svoje države.

Nema borca i patriote u ovoj zemlji koji nije odahnuo kad je Tim Vorkmen (Tim Workman), viši okružni sudija Gradskog suda u Vesmisteru (Westminster), 27. jula 2010. godine rekao: - Zaključio sam da ne postoji valjano opravdamnje da se pokrene postupak protiv Ganića. Optuženi se stoga oslobađa!

Dugo smo čekali, više od jednog stoljeća, da nam se kaže, i to baš u Londonu, „da ne postoji valjano opravdanje da se pokreću postupci protiv muslimana Bošnjaka zbog njihove vjere i nacije i zbog njihovog prava da imaju državu koja će poštivati njihovu slobodu i štititi njihovo pravo na život, vjeru, imetak i čast."

Dugo smo čekali da čujemo, i to baš u Vesmisteru, da se kaže: „Optuženi Bošnjaci muslimani se oslobađaju od lažnih optužbi Beograda". I, hvala Bogu, dočekali smo da danas slobodno i ponosno u ovom slobodnom i ponosnom gradu Sarajevu nagradimo ne samo jednu osobu, već da podignemo simbol ljudske i moralne veličine svih onih koji su branili ovu voljenu zemlju izuzetnih kulturnih i civilizacijskih vrijednosti. Otuda je i nadahnuće za Alem bosanskog gazije, kojeg Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini prvi puta dodjeljuje, da bude zauvijek izraz visokog morala bosanskog patriote.

Vjera, sloboda, dužnost, čast, domovina, država su riječi koje nam određuju šta nam valja biti, šta možemo biti i šta ćemo, ako Bog da, biti, a to je da, poput bosanskog gazije, oživljavamo vjeru ako nam se vjera ubija, da nađemo hrabrost ako nam se hrabrost izgubi, da njegujemo mudrost ako nam se mudrost hoće da otme, da imamo nadu ako nam nadu hoće da uzmu.

Neki će možda reći da su to samo riječi, samo parole, samo prazne fraze. A oni koji su pretjerano pedantni, cinici i oni koji u svemo što mi radimo vide provokaciju zato što im smeta naša sloboda i čast, kao i oni koji imaju ojkofobiju, strah od vlastitog doma, i oni koji prihvataju samocenzuru - oni će možda pokušati da nam te riječi obezvrijede te da ih i one koji ih upotrebljavaju izvrgnu ruglu i podsmjehu.

Međutim, za nas su to riječi koje čine temelj našeg karaktera. To su riječi koje  nam ukazuju na našu individualnu i kolektivnu ulogu u zaštiti i odbrani temeljnih prava svakog čovjeka od kojih je pravo na dom, domovinu i državu jedno od najvažnijih prava. Zato nas riječi - vjera, sloboda, dužnost, čast, domovina i država - čine dovoljno snažnim da znamo kad smo slabi, dovoljno hrabrim da se suočimo sa samim sobom kad nas je strah. Te riječi uče nas da budemo ponosni i nepopustljivi u slučaju poraza, ali i skromni i otmjeni u slučaju pobjede; one nam ne smiju biti zamjena za akciju, niti nam smiju služiti kao put do lagodnosti, već treba da nas hrabre da se suočimo sa teškim izazovima za narod i državu; da učimo kako treba ustati u odbranu naše slobode i časti, ali i kako treba razumjeti one koji ne mogu odmah ustati; da svako od nas prvo ovlada sobom prije nego pomisli da vlada drugima; da svako od nas bude skroman tako da se sjeća jednostavnosti istinske ljudske veličine te da svako od nas bude otvoren za pravu mudrost kojom se osvjetljava put za bolje sutra.       

Ove riječi - vjera, sloboda, dužnost, čast, domovina i država - treba da nam snaže volju, treba da u nama ožive hrabrost umjesto straha, treba da nam pobude apetit za težak izazov umjesto želje za lahkim poslom. Te riječi treba da su nam na umu i da nas uče kako da budemo istinski patriote i pravi domaćini u svom domu, u svojoj domovini i u svojoj državi. Niko nam to pravo ne može osporiti i niko nas više ne smije proganjati iz vlastitog doma, iz vlastite domovine i iz vlastite države. Europa i svijet moraju shvatiti i nas prihvatiti onakve kakvi smo - muslimani Bošnjaci, koji ni na koji način nisu zaslužili da se nad njima izvrši genocid kao što ni Jevreji nisu zaslužili holokaust. Sa teškim posljedicama za cijeli svijet Europa je priznala svoj grijeh prema Jevrejima i omogućila im da se vraćaju u Svetu zemlju. Za nas muslimane Bošnjake ne postoji sveta zemlja osim ove naše svete zemlje Bosne i Hercegovine i zato mi nemamo kuda ići, niti nas Europa može tamo negdje smjestiti. Mi ovdje ostajemo sa svim našim pravima i obavezama kao Europljani, uključujući i pravo na dom, domovinu i državu, koja će nas štititi od progona i genocida. Oslobađanje akademika Ejupa Ganića u Londonu je dobar znak da je Europa nešto naučila i da je konačno shvatila da smo mi odlučni da u svom domu, domovini i državi živimo slobodno i ponosno, kao i sve druge nacije na Balkanu i u Europi.     

Akademik Ejup Ganić je vlastitim primjerom pokazao 2. maja, 1992. godine karakter bosanskog patriote, kao bosanskog gazije, koji se ne predaje i kad drugi misle da je poraz neminovan, koji je našao hrabrosti i kad su neki padali u očaj, koji je imao mudrosti i kad se neki nisu snašli u svijetu gluposti, koji je ostao isti i kad nam je svima iz Londona donio pobjedu.

Akademik Ejup Ganić je mogao, ali nije, izabrati lagodni život negdje drugdje a ne doći u Sarajevo i suočiti se sa najvećim izazovom za naš narod i našu državu u proteklom stoljeću.  Zato je zaslužio da bude nagrađen uz podsjećanje na ovu važnu moralnu i patriotsku poruku uglednog bošnjačkog intelektualca i obnovitelja bošnjačke nacionalne svijesti profesora Ferida Muhića koji kaže: - Moramo vratiti ono naše kraljevsko lice koje je u nama sačuvano, lice koje je naviklo da prašta ali ne sve, lice koje je naviklo da pomogne ali ne svakome, lice onoga koji je navikao da više voli nego da mrzi, lice koje je naviklo da bude hrabro a ne strašivo. To lice moramo vratiti! Biće svega samo neka nam se sačuva naše lice i naš obraz.

Akademik Ejup Ganić nam je, doista, sačuvao i lice i obraz. Stoga, čini mi čast da se zahvalim akademiku Ejupu Ganiću i njegovoj porodici što su prihvatili da nose i pronose glas i ponos Bosanskog gazije kao oličenje hrabrosti i mudrosti Bošnjaka, koji voli život, slobodu i čast kao dar Božji.