Reisu-l-ulema na fikhskom forumu u Omanu
Sarajevo, 10. april 2011. (MINA) - Pod pokroviteljstvom ministra pravde Omana Abdullaha bin Muhammeda bin Seida el-Seidija u Muskatu, glavnom gradu Omanskog sultanata, jučer (subota 09.04.2011) je otvoren deseti redovni fikhski forum: Razvoj fikskih nauka u Omanu o temi: Islamsko pravu u promjenljivom svijetu.
Na otvaranju četverodnevnog fikskog foruma u Omanu govorili su vrhovni omanski muftija Ahmed bin el-Halili, koji je pozvao ulemu da se hrabro i razumno suoči sa pitanjima sadašnjeg svijeta i da da svoj doprinos miru i sigurnosti u svijetu. U svom uvodnom obraćanju turski vrhovni muftija Mehmed Gormez je ukazao na važnost veze između fundamentalne nauke (usūl el-din) i primijenjene nauke (usūl el-fiqh).
U okviru dvanaest sesija Omanskog fikhskog foruma, četrdesetak vrhunskih muslimanskih pravnika (fekīha) razmotrit će u Omanu važna pitanja koja se tiču savremenog života. Bit će govora o fetvama preko interneta do internet trgovine i vjenčanja. Većina muslimanske uleme sve više iskazuje spremnost da se suoči sa savremenim izazovima, koji nisu bili poznati klasičnoj ulemi, te da traže odgovore na nova pitanja na temelju Kur'ana, Sunneta, opće islamske tradicije, ali i vlastitog znanja i iskustva. To i jeste osnovni cilj Omanskog fikhskog foruma - da otvori nove horizonte u razumijevanju vjere u kontekstu savremenog ljudskog iskustva i ljudskih potreba.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je govorio na drugoj sesiji o temi: Uloga fikhskih mezheba i komparativnog fikha u idžtihādu i tedždīdu. Naglasivši da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima Vijeće za fetve, kojim predsjedava vrhovni muftija a vodi fetva-i emin, reisu-l-ulema Cerić je izrazio zadovoljstvo što mu se pružila prilika da prezentira referat na Omanskom fikhskom forumu kojeg je napisao dr. Enes Ljevaković, fetva-i emin, kako bi i na taj način upoznao svjetsku muslimansku ulemu na kojem stupnju je fikhska nauku u Bosni i Hercegovini.
Zatim je reisu-l-ulema Cerić rekao: - Tradicionalno, bosanski muslimani baštine hanefijski mezheb u fikhu a maturidijsku teologiju u akaidu, ali su u duhu komparativnih mogućnosti otvoreni prema svim mezhebima koji su u okviru ispravnih fundamentalnih načela islama. Želim posebno naglasiti da prije nego se govori o tedždīdu (novoj vjerskoj misli i praksi), mora se imati na umu tesdīq (vjerodostojnost autentične objave), jer posljednji Allahov Poslanik Muhammed, a.s., nije bio mudžeddid (donositelj nove vjere), već je bio musaddiq (potvrditelj) autentične poruke Tevrata, Indžila i Zebura. Nadam se da je savremena uleme svjesna svoje zadaće i da je sposobna da prihvati odgovornost koju ima u odgoju i obrazovanju sadašnjih i budućih generacija za dobrobit cijelog čovječanstva. Kao ulema, ne bismo smjeli propustiti povijesnu priliku koja nam se pruža da kroz predani rad i istinsko suosjećanje sa patnjama svih ljudi i naroda ponudimo rješenja koja su u duhu kur'anske poruke o suživotu i toleranciji, kao i u duhu Poslanikove pouke da je najbolji onaj čovjek koji koristi ljudima. Hvala Omanskom ministarstvu vakufa na čelu sa omanskim vrhovnim muftijom Ahmedom bin el-Halilijem što nam je omogućeno da se sastanemo u ovoj lijepoj i prosperitetnoj zemlji plemenitih i gostoljubivih ljudi kako bismo razmijenili mišljenja o bitnim pitanjima za naš ummet, ali i za cijeli svijet koji prolazi kroz teška iskušenja- završio je svoje izlaganje u Omanu reisu-l-ulema Cerić.