Mostar: Otvorene dvije manifestacije Islamske zajednice – "Dani vakufa u BiH" i "Dani mevluda i zikra"
U Mostaru su večeras svečano otvorene dvije tradicionalne manifestacije od iznimno velikog značaja za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, manifestacija Vakufske direkcije "Dani vakufa u BiH" i manifestacija "Dani mevluda i zikra", kojima su, uz ostalo, najavljena svečana otvorenja obnovljene Hadži Baline džamije i Opijačeve tekije u Mostaru i mevlud na Vrelu Bune, ispred Blagajske tekije.
O njihovom višedimenzionalnom značaju govorili su direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH dr. Senaid Zajimović i mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.
Opredijeljenost i istrajnost Islamske zajednice u Mostaru, proteklih decenija, na obnovi porušenih sakralnih objekata, povratu vakufske imovine, na unapređenju vakufskih dobara i njihovog prilagođavanja potrebama savremenog društva, kako je to kazao muftija Dedović, rezultirale su kvalitetnom zaokretu u njenom misijskom radu i organizaciji.
– Današnja uloga vakufâ u Mostaru može se porediti s ulogom vakufa u svim drugim periodima razvoja ovog grada, a ogleda se u doprinosu društvenoj nadgradnji u različitim sferama duhovnog, obrazovnog, kulturnog, socijalnog, ali i privrednog života muslimanske zajednice – kazao je muftija.
U te svrhe koristit će i obnovljena Hadži Balina džamije i kompleks Opijačeve tekije, koje su bile skoro izbrisane iz sjećanja Mostaraca.
– Valja napomenuti da je upravo grad Mostar u periodu Socijalističke Jugoslavije pretrpio strašan urbicid i kulturocid kada je riječ o islamskoj baštini i naslijeđu – devet džamija, tri mesdžida i sve zgrade mostarskih medresā, osim Karađoz-begove, bestijalno su bile porušene. No, Mostar se kao feniks dizao iz pepela i pokazivao da je njegov, i bošnjački, i muslimanski, i građanski patriotski duh nesalomljiv i nepobjediv. Pokazao je to i devedestih godina prošlog stoljeća, a pokazuje to i danas, kada ovovremena generacija njegovih Bošnjaka i svih drugih pravednoljubivih ljudi odlučuje da se istrajno bori za dostojanstvo i ravnopravnost – naglasio je muftija.
Na sličan način vrijednost i funkciju vakufa protumačio je i direktor Zajimović, koji je kazao da govoriti o vakufima ne znači govoriti samo o zgradama i arhivima već o vrijednostima koje traju, o naslijeđu koje obavezuje.
– Govorimo o vjeri pretočenoj u djelo, o mostu između sadašnjosti i vječnosti, o nevidljivim tragovima onih koji su vjerovali da ono što se da – ostaje. Posebno nas raduje što manifestaciju otvaramo ovdje, u Hercegovini, gdje je vakufska svijest duboko usađena u tkivo društvene zajednice. Hercegovina je kroz stoljeća dala izuzetne vakife – ljude koji su gradili džamije, hanove, mostove, medrese, tekije i česme – rekao je Zajimović.